Objavljeno u Nacionalu br. 793, 2011-01-25

Autor: Nina Ožegović

RASKOŠNA IZLOŽBA O DOBU CHARLESTONA

Zagreb 20-ih bio je grad slobodnih žena

U Muzeju za umjetnost i obrt 26. siječnja otvara se izložba 'Art deco i umjetnost između dva rata', koja će, među ostalim, prikazati kako su Zagrepčanke toga vremena vjerno slijedile europske trendove u modi i životnom stilu i prigrlile žensku emancipaciju

EKIPA IZLOŽBE, na čijem je postavu radila posljednje dvije godine (slijeva nadesno); sjede: ravnatelj Muzeja za
umjetnost i obrt Miroslav Gašparović, Vesna Jurić Bulatović, Malina Zuccon Martić i Ksenija Pintar; stoje: Katarina Bence,
Ranko Novak, Snježana Jelovac, Silvija Brkić, Antonija Došen, Marija Tonković, Vesna Lovrić Plantić i Dunja NekićEKIPA IZLOŽBE, na čijem je postavu radila posljednje dvije godine (slijeva nadesno); sjede: ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović, Vesna Jurić Bulatović, Malina Zuccon Martić i Ksenija Pintar; stoje: Katarina Bence, Ranko Novak, Snježana Jelovac, Silvija Brkić, Antonija Došen, Marija Tonković, Vesna Lovrić Plantić i Dunja NekićU “ludim 20-ima”, kako se često naziva doba art decoa, žene su skratile suknju, odrezale kosu i počele pušiti, često i lule, nositi bubikopf frizuru, a s rezanjem kose odbacile su i stari svjetonazor i postale promotori novog duha vremena. Tu novu ženu - smjelu, samosvjesnu i slobodumnu, prikazat će, među ostalim sekcijama, velebna izložba “Art deco i umjetnost između dva rata”, koja se otvara u srijedu 26. siječnja u Muzeju za umjetnost i obrt i ostaje otvorena više od tri mjeseca.

Izložbu su pripremali više od dvije godine, u realizaciji su sudjelovali cijeli Muzej i brojni vanjski stručnjaci i profesori poput Viktora Žemgača s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Đurđe Bartlett s College of Fashion iz Londona. Bit će izloženo više od 750 eksponata, od haljina, šešira i nakita preko slika i skulptura pa do namještaja, plakata i keramike, koji će pomnim izborom dočarati razbarušeni duh art decoa, razdoblja između dva rata. Bit će prikazani i neki filmovi Oktavijana Miletića, a izložba će završiti projekcijom filma “Veliki diktator” Charlieja Chaplina, kojim je ekipa Muzeja htjela nagovijestiti prestanak lagodnog života i dolazak nacizma.


KAKO NAM JE ISPRIČAO Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, art deco je bilo vrlo značajno razdoblje, globalni stilski fenomen, u kojem se potpuno promijenila uloga žena. Njihov se status počeo mijenjati već nakon I. svjetskog rata, kad su se žene počele masovnije zapošljavati pa su od objekta postale subjekt. Dok su muškarci bili na ratištima, žene su preuzele mnoga njihova radna mjesta i postale samostalnije, a to je osnažilo njihovu samosvijest, iako i dalje nisu imale pravo glasa. Nakon rata i povratka muškaraca žene se nisu htjele odreći novostečene slobode i vrtoglavo su se bacile u život. “Zato smo na izložbi prikazali ženu kao damu i zavodnicu, ali i kao samosvjesnu osobu, koja promovira vrijednosti i stil života novoga modernog doba”, objasnio je Gašparović i dodao da su u to vrijeme između dva svjetska rata “udareni temelji društva kakvo danas poznajemo”.

RAZDOBLJU ART DECOA svojstveni su mnogi novi fenomeni kao što su osvjetljavanje, elektrifikacija i rast gradova. Zagreb je u samo deset godina narastao za više od 70 tisuća stanovnika. Mediji postaju iznimno značajni i upravo oni, kako nam je ispričala Đurđa Bartlett, koja je na izložbi bila zadužena za sekciju mode i životnog stila, promoviraju nove trendove, stilove i mode - bubikopf frizure, kratke haljine, nove sportove poput golfa, kabaretske predstave - Zagreb je u to doba imao čak sedam kabareta, koji su nudili spoj plesa, glazbe i političke i društvene satire. U to vrijeme pojavljuju se i novi provokativni plesovi poput tanga i charlestona, a balovi i maskenbali omiljen su oblik zabave. Baš u to vrijeme počinje i institucionalni prijenos informacija i one nesmetano kolaju svijetom, a film i nove filmske zvijezde poput Clare Bow, Pole Negri, Joan Crawford i Marlene Dietrich utječu na svjetonazor Zagrepčanki, koje postaju slobodnije i moralno nesputane. Film “Pandorina kutija” njemačkog ekspresionističkog redatelja Georga Wilhelma Pabsta iz 1929. s Louise Brooks, bivšom plesačicom krhke dječačke figure, lansirao je pomodnu bubikopf frizuru, koju su prihvatile žene diljem svijeta. Novo uzbudljivo vrijeme donijelo je i nove životne rituale, i žene i muškarci masovno se bave sportom, od golfa do hazene, odlaze na putovanja, kupališta i sunčališta. Niču noćni klubovi, organiziraju se prvi izbori za Miss, jazz postaje vrlo popularna glazba. Pojavljuju se i naznake feminizma i prve spisateljice, likovne umjetnice i dizajnerice. Osnovan je Klub likovnih umjetnica i žene su od pasivnih modela postale aktivne slikarice, koje i same portretiraju druge: Nasta Rojc, Lina Crnčić, Anka Krizmanić i druge. U dizajnu su se istaknule Ivana Tomljenović Meller i Otti Berger, koje su se školovale na čuvenom Bauhausu.

NOVA MODA I STIL ŽIVOTA List Svijet pratio je sve natječaje za Miss i objavljivao fotografije najnovijih modnih trendova, od
raskošnih svečanih haljina do pomodnih etno uzorakaNOVA MODA I STIL ŽIVOTA List Svijet pratio je sve natječaje za Miss i objavljivao fotografije najnovijih modnih trendova, od raskošnih svečanih haljina do pomodnih etno uzorakaKAKO KAŽE ĐURĐA BARTLETT, bio je to velik zaokret u modi, a prava revolucija bio je sredinom 20-ih stil art deco, koji se rodio 1925. na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu, gdje su predstavljeni luksuzni modeli vodećih pariških dizajnera, a usporedo su i u Zagrebu procvali modni saloni. “Imućne gospođe u luksuznoj odjeći ugrozio je novi tip žene - garçonne, žena-dječarac, nazvana prema glavnoj junakinji Monique iz istoimenog avangardnog romana francuskog pisca Victora Marguerittea”, veli Đurđa Bartlett. Roman je objavljen 1922. i izazvao je veliki skandal, ali planuo je u 600.000 primjeraka postavši neviđeni hit. U njemu je opisana sudbina Monique, koja nosi kratku mušku frizuru i odijeva se u kratke, ravne haljine ili poput mladića, puši cigarete i konzumira drogu, a uza sve to ima i lezbijsku ljubavnicu. Mnoge dame odrekle su se elegantne, skupocjene odjeće i odjenule kratke ravne haljine bez struka, odrezale kosu i ogrnule se muškim jaknama. Rođena je nova smjela žena, kaže, i izgledom i ponašanjem. Fenomen “garçonne” najavljivao je mobilnost, brzinu i funkcionalnost novoga stila života, a ujedno je predstavljao ženu kao glavnu potrošačicu novoga doba.

IAKO JE KREATORICA Coco Chanel imala kratku kosu već 1916. i nosila odjeću svojih ljubavnika, takav imidž postao je provokativan tek kad je postao pomodni fenomen, kaže Đurđa Bartlett i dodaje da je odjevni izbor Garçonne potekao iz zbiljskih života žena. Žene su još za vrijeme I. svjetskog rata, kad su počele raditi, posuđivale iz muških ormara funkcionalnu odjeću i prihvatile kaputiće u muškom stilu. A sad, u doba art decoa, žene su prihvatile i smoking i muške pidžame širokih nogavica, od svile, koje su nosile na plaži i kod kuće, a one smjelije i na ulici.

KAKO VELI ĐURĐA BARTLETT, društveni status novinara korjenito se promijenio i oni su dobili novu, važnu ulogu u hrvatskom društvu. Zbog toga je medijima posvećena velika pozornost na izložbi, osobito Jutarnjem listu, Kulisi i reviji Svijet, koja je na svojim stranicama objavljivala fotografije sa svih važnijih društevnih događaja i promovirala nove filmove i filmske zvijezde, kao i nove životne trendove. Prvi novinarski bal održan je 1928. i privukao gradsku elitu čije su fotografije bile objavljivane u Svijetu i ostalim listovima. Uz fotografije često su tiskani i opisi haljina zagrebačkih dama. Kako se ne bi sramotili na tim društvenim skupovima, Zagrepčani su se masovno upisivali u plesne škole, gdje su svladavali korake provokativnog tanga, ali i novih plesova poput charlestona i black battoma. Kako su novi plesovi bili erotizirani, s plesnim koracima poučavala su se i nova pravila ponašanja. Mediji su imali važnu ulogu i u dolasku Josephine Baker, velike zvijezde pariškoga noćnog života, u Zagreb. U Svijetu je objavljen članak, pripovijeda Đurđa Bartlett, u kojem je Josephine Baker nazvana boginjom koja je umornoj i blaziranoj Europi donijela injekciju – charleston. Članak su popratile dvije fotografije na kojima je bila pokrivena samo suknjicom od banana i nakitom pa nakon toga njezin dolazak u Zagreb dvije godine kasnije nije izazvao nikakav skandal. “U Zagrebu je bila pet dana i Zagrepčani su ju odmah nazvali Pepica Bekerica, a njen boravak proglašen je spektaklom”, ispričao je Gašparović.

DUH VREMENA ODLIČNO ocrtavaju i dva dobro uhodana foto studija – Atelijer Franje Mosingera, koji je fotografirao Josephine Baker, i Foto Tonka fotografkinje Antonije Kulčar, u kojima se okupljala intelektualna i umjetnička krema tadašnjega Zagreba. Kako nam je rekla Dunja Nekić, pomoćnica voditeljice Zbirke starije fotografije Marije Tonković, popularna teta Tonka, kako su ju zvali Zagrepčani, specijalizirala se za portrete kulturne elite i za aktove dama iz visokoga društva. Kako se u to vrijeme veličao kult tijela, sporta i zdravog života, bilo je uobičajeno da žene iz visokog društva imaju snimljene svoje aktove, ali pod krinkom. Ni muški akt nije bio neuobičajena pojava. Na jednoj naslovnici Svijeta iz tog vremena objavljena je fotografija golog muškog tijela, snimljenoga s leđa, koja nije izazvala nikakvu sablazan. Antonija Kulčar udarila je i temelje modnoj i reklamnoj fotografiji, nastavlja, pa je u časopisima Kulisa i Svijet pokrivala sve aspekte građanskog života između dva svjetska rata, od konjskih utrka do kupališnog života na Savi i balova. Upravo je teta Tonka snimila prvi portret prve hrvatske Miss Štefice Vidačić, koja je poslije postala i Miss Europe. Natjecanja ljepote bila su pravi hit u doba art decoa. Ta 17-godišnjakinja sanjala je o filmskoj slavi, nije ostvarila zapaženu filmsku karijeru, ali postala je iznimno popularna u Hrvatskoj. Mediji su ju pratili na svakom koraku i izvještavali javnost o svakoj njezinoj novoj frizuri i haljini, kao i o njezinim prvim koracima na filmu, kaže Dunja Nekić. Pod umjetničkim imenom Steffie Vida snimila je pet-šest češko-njemačkih koprodukcija, a najpoznatija je bila “Tri Evine kćeri”. Novom dobu svojstvena su bila i putovanja, koja su postala simbol modernoga kozmopolitskog života. “Novo doba bilo je opsjednuto brzinom i tehnologijom, a ta dva elementa objedinjavala su nova prijevozna sredstva – automobili i avioni”, kaže Đurđa Bartlett. Žene su se slikale za volanima automobila u posebno dizajniranoj odjeći i djelovale vrlo glamurozno, što je pridonosilo glamuru putovanja. Osim putovanja, i sport postaje vrlo popularna zabava Zagrepčana. Preko noći niču razni sportski klubovi, najčešće za tenis i golf, a sportske utakmice i natjecanja pretvaraju se u prave modernističke spektakle na kojima elita rado pokazuje najnovije modele sportske odjeće.

SMOKING KAO SENZACIJA NOVE MODE predstavljen je u Svijetu već 1926. godineSMOKING KAO SENZACIJA NOVE MODE predstavljen je u Svijetu već 1926. godineKAKO NAM JE OTKRILA Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ravnatelja Muzeja, popratni program bit će raznovrstan i osmišljen tako da posjetioci osjete “ozračje art decoa i life style toga vremena, nove trendove tog doba”. Zato su osmislili program "Art deco in situ", kojim će biti populariziran hotel Esplanade i približen građanima. Taj je hotel izgrađen u art deco stilu 1925. godine kako bi dostojno ugostio bogate putnike koji su vlakom Orient Express stizali u Zagreb. U hotelu su se održavali čuveni balovi i ubrzo je postao omiljeno okupljalište zagrebačke elite. Zato će biti ponuđeni posebni paketi ulaznica koji će objediniti razgledavanje izložbe, zatim interijera hotela Esplanade te njegove art deco arhitekture, kao i konzumaciju pića i hrane iz tog vremena. Ovisno o cijeni paketa, posjetioci će moći degustirati tri menija: tipične kolače iz tog vremena, zatim večeru ili ručak, koji će moći izabrati iz originalnog jelovnika pisanog na francuskom, ili pak večeru i noćenje u jednoj od luksuznih soba hotela. Za vrijeme izložbe u hotelu Esplanade održavat će se plesnjaci i škola charlestona, tada najpopularnijeg plesa, a bit će priređen i bal pod maskama, jedan od omiljenih oblika zabave onoga vremena.

NA IZLOŽBI, u prostoru dizajniranom poput jednoga od tipičnih zagrebačkih cabareta, u sklopu dugog četvrtka svirat će živa glazba, koja će evocirati ritam tog veselog razdoblja. U muzejskoj trgovini moći će se kupiti suveniri inspirirani originalnim predmetima koji će biti izloženi na izložbi, a realizirani su u suradnji sa zagrebačkim obrtnicima i zlatarima. Motiv s Krizmanove vaze protezat će se na širokoj lepezi proizvoda, od kravata i modnog aksesoara do posuđa, stakla i nakita, a cijene će biti od 50 do 2000 kuna. Bit će izložen i prekrasan model Peugeota 302 cabriolet iz 1936. godine, dopremljen iz muzeja u Sochauxu. Taj je model iste godine kad je proizveden izložen u Francuskom paviljonu na Zagrebačkom zboru, prethodniku Zagrebačkog velesajma, kad se reklamirao sloganom “mladi lav za modernu obitelj”. I taj detalj pokazuje kako je Zagreb između dva svjetska rata živio u skladu s duhom vremena. Posjetioce pak očekuje nagrada – Peugeot 206 Element.

Vezane vijesti

Humanitarna akcija Lions kluba Zrinjevac „8. Zagrebački umjetnički medaljoni“

Humanitarna akcija Lions kluba Zrinjevac „8. Zagrebački umjetnički medaljoni“

Cilj i svrha ove humanitarne akcije je skrenuti pozornost na neregulirana građanska prava osoba s autizmom. Konkretni cilj je prikupiti donacijska… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika