IlustracijaGotovo prije dvije tisuće godina i ulaska ljudskog roda u industrijsko doba, grčki izumitelj Heron je izumio parni stroj, strojeve koje je pokretao vjetar i osmislio teorije o svjetlosti, izvještava portal io9.com.

Njegovi ostali izumi, fizičke i matematičke teorije ostale su nepromijenjene stoljećima. Heron je rođen u Aleksandriji, današnjem Egiptu, oko desete godine nove ere. Porijeklom je Grk, koji je u Aleksandriju došao nakon Aleksandrovih osvajanja. Njegovi izumi su u to vrijeme imali slabu primjenu, bili su ispred svoga vremena i zbog toga stoljećima zaboravljeni. On se mora zadovoljiti posmrtnom titulom najvećeg izumitelja u ljudskoj povijesti. Vjerojatno se školovao na Musaeumu u Aleksandriji, mjestu okupljanja najvećih umova, umjetnika, filozofa i drugih sve do stvaranja prvih sveučilišta stoljećima nakon toga.

Njegovo najveće postignuće vjerojatno je primitivni parni stroj, ili tzv. aeolipile. Izumio ga nije on, ali ga je prvi opisao i dao detalje kako ga napravti. U praznu kuglu bila je stavljena voda, koja se je podgrijavala. Para je izlazila iz cijevi, savinutih na krajevima, na vrhu kugle, tako da su se cijevi vrtile u krug. Sve do ponovnog otkrića slavnog genija Taqia al-Dina, 1577. godine, parni stroj je bio zaboravljen. Heron je poznat kao i jedan od praotaca kibernetike, koja postaje znanošću tek polovinom 19. stoljeća. Njegove izume najviše je koristilo grčko kazalište. Napravio je i stroj koji je 'prikazivao' predstavu preko deset minuta. Sistem čvorova, užadi i jednostavnih strojeva pokretao je rotirajući cilindar, koji su pokretali malene skulpturice na vrhu kutije.

Bio je i odličan matematičar i teoretičar. Osmislio je Fermatov princip, koji poučava kako se zraka svjetlosti, koja putuje između dvije točke, uvijek kreće najkraćim putem. Skoro tisuću godina je to bila definicija zrake svjetlosti, dok arapski znanstvenik Alhazen nije nadogradio njegovu teoriju. Osmislio je i jednostavan način kako brzo izračunati kut korijena bilo kojeg broja, što je kasnije unaprijedio u Heronovu formulu. Formula omogućava izračunavanje površine trokuta, za što je dovoljno samo znati dužinu stranica. Njegovo najveće matematičko postignuće je otkriće zamišljenih brojeva.

Od izuma valja nabrojiti vjetrenjaču koja je pokretala orgulje. Njegovo najkorisnije otkriće vjerojatno je vodena pumpa, koja je sistemom posudi pumpala vodu van. Osim za piti vodu koristili su je rimski vatrogasci. U njegovoj knjizi Mehanika i optika, opisuje prvi 'automat' za vodu. Bio je to ustvari automat za svetu vodu, koji je funkcionirao na kovanice. Nakon što je ubačen novčić, isti je opao na polugu te bi težina novčića podigla polugu i sveta voda bi curila iz cijev. Sve dok novčić ne bi opao s poluge, koja bi onda zatvorila cijev. Kliknite na link i na internetskoj stranici ćete pronaći još jedan link s ostalim izumima, uživajte i divite se!