SUSRET DVOJICE GRADONAČELNIKA Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić s gradonačelnikom Moskve Sergejom Sobjaninom, koji je na tu funkciju stupio prošlog listopada, razgovarao je o projektima koje bi u Moskvi mogle obaviti hrvatske firmeIspuni li se plan zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, desetak hrvatskih tvrtki uskoro bi mogle dobiti milijunski vrijedne poslove u glavnom gradu Rusije Moskvi. Nacionalovi reporteri u tom su gradu prisustvovali prošlotjednom susretu Bandića s moskovskim gradonačelnikom Sergejom Sobjaninom na kojem su dogovoreni okviri novog sporazuma o gospodarskoj suradnji koji bi uskoro trebao biti potpisan između Zagreba i Moskve. U tom sporazumu bit će navedeni konkretni projekti vezani za izgradnju moskovske infrastrukture, razvoj prometnih rješenja i gradsko planiranje u čijoj će provedbi gradovi surađivati, odnosno koji bi mogli pripasti hrvatskim kompanijama. Ako zaživi, sporazum Bandića i Sobjanina mogao bi se pokazati temeljem za unosne poslove hrvatskih tvrtki u tom 20-milijunskom gradu, ali i u cijeloj moskovskoj oblasti koja broji više od 40 milijuna stanovnika.

Upravo zato, u hrvatskoj delegaciji bili su i predstavnici nekoliko poznatih zagrebačkih tvrtki, ali i javnih poduzeća, kao što su Geofoto, Zagrebmontaža, Fanos i Zagrebparking, koji već godinama za Zagreb rade na raznim projektima vezanim za promet, infrastrukturu i gradsko planiranje. S obzirom na to da se radi o sektorima koji su u Moskvi u fazi razvoja, Bandićeva ideja je da te tvrtke, uz institucionalnu pomoć grada slične projekte kao u Zagrebu ponude i na tamošnjem tržištu: “Mi smo ugovor o suradnji s Moskvom potpisali još 2000. godine s tadašnjim gradonačelnikom Lužkovom, no dosad smo ga realizirali ponajviše u kulturnoj, a vrlo malo u gospodarskoj suradnji. Kažu da je recesija vrijeme izazova za one koji znaju što žele i upravo zato mi smo odlučili unaprijediti svoj odnos s Moskvom i pokušati iskoristiti dugogodišnje prijateljstvo kako bismo omogućili našim tvrtkama da uđu na novo bogato tržište. Tome je svakako pogodovala i činjenica da je Moskva dobila novog gradonačelnika koji namjerava ubrzati rješavanje ključnih komunalnih i infrastrukturnih problema u svom gradu i upravo tu je prostor za poboljšanje suradnje. Dogovorili smo se da ćemo potpisati ugovor s precizno definiranim projektima suradnje u kojima ćemo iskustva i znanje iz Zagreba pokušati primijeniti na golemom moskovskom sustavu. Ne moram niti naglašavati da se tako otvaraju goleme mogućnosti za naše tvrtke da u Moskvi pruže slične usluge kao i u Zagrebu. Snaga sporazuma je to što će biti konkretan, bez u takvim dokumentima učestalih floskula i s jasno navedenim projektima.”

Sergej Sobjanin, 52-godišnji ruski političar, pet godina prije dolaska na funkciju gradonačelnika Moskve obnašao je dužnost šefa administracije ruskog predsjednika, a smatra ga se jednim od najbližih suradnika ruskog premijera Vladimira Putina. Za gradonačelnika najvećeg ruskog grada izabran je u listopadu prošle godina, nakon što je smijenjen Jurij Lužkov koji je tu poziciju držao od raspada Sovjetskog Saveza. Hrvatsku delegaciju primio je u svojoj službenoj rezidenciji, prostranoj i luksuzno uređenoj zgradi smještenoj u samom središtu Moskve, tek nekoliko sati prije smrtonosnog samoubilačkog napada terorista u moskovskoj zračnoj luci Domodedovo.

Sobjanin je proveo oko 45 minuta u razgovoru sa zagrebačkim gradonačelnikom i gospodarstvenicima, a o dobrim odnosima čelnika glavnih gradova Hrvatske i Rusije svjedoči i činjenica da je zagrebački gradonačelnik prvi čelnik nekog stranog grada kojeg je Sobjanin primio otkad je stupio na dužnost. U ekskluzivnoj izjavi za Nacional, Sergej Sobjanin potvrdio je kako bi ugovor o gospodarskoj suradnji trebao biti osnova za ekspanziju hrvatskih tvrtki na ruskom tržištu: “Kapacitet naše gospodarske suradnje nije koliki bi trebao biti, ali poznamo se i to je osnova za napredak. Sporazum o suradnji već imamo, no sad je vrijeme da ga napunimo konkretnim prijedlozima i projektima. U sektorima o kojima smo razgovarali Moskva putem javne nabave godišnje troši oko 10 milijardi rubalja (250 milijuna eura) i smatram da je to prilika za vaše tvrtke. Dakako, želimo da jednak tretman što se tiče eventualnih poslova i investicija imaju ruske tvrtke u Zagrebu i Hrvatskoj.”

Na službenim razgovorima možda i najveći interes moskovski gradonačelnik pokazao je za zagrebačka iskustva u organiziranju parkirališnih mjesta, s obzirom na to da se radi o sustavu koji je u Hrvatskoj jako razvijen, a u Moskvi praktički ne postoji. Sobjanin je situaciju opisao ovako: “Moskva je što se tiče parkinga najdemokratičniji grad na svijetu: ljudi se voze i parkiraju gdje god žele, naplate nema, jedino što na kraju ulice postaju neprohodne.”

Upravo zato, reforma moskovskog parkirališnog sustava mogla bi biti prvi projekt realiziran na temelju novog ugovora Zagreba i Moskve, a kako kaže bivši dugogodišnji direktor Zagrebparkinga Mate Kraljević koji je prisustvovao sastancima, to bi mogla biti velika prilika za hrvatske tvrtke: “Poprilično sam se iznenadio kad sam shvatio da Moskva, kao jedna od svjetskih metropola, uopće nema riješen sustav organizacije parkirališnih mjesta. Mi, pak, imamo 32 godine iskustva rada na tom području. Prvi u svijetu smo implementirali plaćanje putem mobitela, vjerojatno jedini imamo poslovni model po kojem Zagrebparking sam iz svojih prihoda financira gradnju garaža i vjerujem da imamo što ponuditi. Izradit ćemo osnovnu studiju i analizu mogućnosti u Moskvi, pokušati analizirati ključna mjesta društvenog okupljanja u tom gradu i na temelju toga formulirati prijedlog rješenja parkirališnog sustava.

Taj sustav gotovo sigurno će se u brojnim pojedinostima razlikovati od onoga u Zagrebu, no s obzirom na to da je naš sustav gotovo u potpunosti hrvatski proizvod, ovo je sjajna prilika da hrvatske tvrtke dobiju mogućnost da znanje koje su stekle u Hrvatskoj izvezu na jedno veliko i unosno tržište.” Drugo potencijalno važno područje suradnje je gradsko planiranje, a tu se poslovima nada zagrebačka geoinformatička tvrtka Geofoto. Kako kaže čelni čovjek kompanije Zvonko Biljecki, ruske gradske vlasti najviše su se zanimale za Geofotove suvremene informatičke baze podataka, gdje se ortofotografske informacije sjedinjuju s katastarskim podacima: “Moskva je trenutačno u procesu modernizacije svog katastra, pa će tu možda biti prostora i za nas. Činjenica je da je naš problem to da radimo vrlo kompleksne stvari i ponekad nam treba jako mnogo vremena da bismo potencijalnim klijentima uopće objasnili o čemu se radi i koji su mogući benefiti od toga. Ipak, ostvarili smo prvi kontakt i to je najvažnije, a vjerujem kako će nam pomoći i činjenica da imamo iskustva rada na ovim prostorima, još od Sovjetskog Saveza. Geofoto dosad nije bio prisutan u Rusiji, ali to je golemo tržište koje dugoročno ne možemo zanemarivati. Ako smo svjesni toga da nam je izvoz nužnost, onda je ovo svakako dobar početak razvoja.”

PREDSTAVNICI HRVATSKE Članovi hrvatske delegacije pred rezidencijom moskovskog gradonačelnikaSlično tvrdi i Davor Piškor, direktor tvrtke Fanos, specijalizirane za signalizaciju u prometu. Piškor se također nada poslovima, a posebno ako moskovski gradonačelnik odluči zatražiti zagrebačku pomoć u razvoju moskovske cestovne infrastrukture, koja spada među najopterećenije u svijetu. Tada bi Fanos mogao isporučiti neki od svojih proizvoda, bilo da se radi o sustavu za videodetekciju prometa, bilo da se radi o softveru za organizaciju prometa. Dakako, modernizacija moskovskih prometnica potencijalno je najveći posao za hrvatske građevinske kompanije, a iz tog sektora susretu s moskovskim gradonačelnikom prisustvali su predstavnici tvrtke Zagrebmontaža. Riječ je o jednoj od najuspješnijih hrvatskih kompanija, posebno na izvoznim tržištima, specijaliziranoj za cijeli niz djelatnosti, od bazične proizvodnje aluminijskih i željeznih konstrukcija, preko ulaganja u nekretninske projekte, do velikih infrastrukturnih radova. Kako kaže Željko Dražić, savjetnik Uprave Zagrebmontaže, tvrtka ima jasnu strategiju poslovnog razvoja u Rusiji: “S obzirom na zemljopisnu udaljenost Rusije, planiramo se koncentrirati na izvoz proizvoda i usluga koji se u što većoj mjeri temelji na znanju. S obzirom na to da na zapadnoeuropskom tržištu zajedno s partnerima već godinama uspješno razvijamo proizvodnju elektrofiltara, to je proizvod za koji vidimo potencijal u Rusiji, a razmišljamo i o tome da izvozimo čelične konstrukcije, čije bismo komponente proizvodili u našem pogonu u Šibeniku, a onda ih sklapali u Rusiji. Također, slično je moguće raditi i s aluminijsko-staklenim fasadama, a tu imamo i jaku referencu jer je naša tvrtka radila fasadu na zgradi moskovske Akademije znanosti i umjetnosti. Na kraju, imamo velika iskustva u montaži industrijskih i energetskih postrojenja, pa bismo tu možda mogli također raditi u Rusiji tako da samo ključno osoblje dovedemo iz Hrvatske, a ostatak radne snage nađemo kao lokalne podizvođače.”

Prema riječima gradonačelnika Milana Bandića, osim tvrtki koje su bile u delegaciji, očekuje se da bi poslove mogle dobiti i dvije velike zagrebačke tvrtke - Končar i Gredelj, osobito s obzirom na to da moskovske gradske vlasti razmišljaju o gradnji prigradske lake željeznice. Više detalja o konkretnim poslovima zagrebačkih tvrtki u Moskvi trebalo bi se znati nakon što bude potpisan sporazum. Na njegovu oblikovanju idućih tjedana trebali bi intenzivno raditi pregovarači iz dva grada, a važno je napomenuti kako bi sporazum mogao rezultirati i novim investicijama ruskih tvrtki u Hrvatsku. Zasad takvih investicija nema mnogo, najveća je ruska naftna kompanija Lukoil, koja je u Hrvatskoj prisutna oko dvije godine. Kako kaže Nikolaj Ivčikov, ruskih tvrtki u Hrvatskoj bi uskoro moglo biti više: “Lukoil je svojevrsni pionir među ruskim ulagačima u Hrvatskoj i zato nam nije uvijek bilo lako. Činjenica je da se gospodarska suradnja, koja je jedno vrijeme bila zaustavljena, opet intenzivira. Za nas u Hrvatskoj, kao i za hrvatske kompanije u Rusiji, bitno je samo jedno, a to je da nam se omogući povoljno poslovno okruženje u kojem možemo ulagati. Očekujem da bi uskoro i neke druge ruske kompanije mogle postati zainteresirane za ulaganja u Hrvatskoj, a upravo su strane investicije ono što Hrvatskoj trenutačno najviše treba kako bi ostvarila gospodarski rast i smanjila nezaposlenost. Ovakvi susreti na visokoj političkoj razini su bitni jer pridonose uklanjanju tih barijera i što ih više bude, suradnja će biti veća.”

Iako zasad to još nije službeno potvrđeno, moskovski gradonačelnik bi trebao za nekoliko mjeseci posjetiti Zagreb i potpisati novi sporazum o gospodarskoj suradnji. Bude li sporazum u skladu s planovima, mogao bi se pokazati kao važan čimbenik u izvoznoj ekspanziji hrvatskih kompanija i izlasku Hrvatske iz gospodarske krize.