Specijalci HV-a među prvima su uključeni u stvaranju nove svjetske vojne organizacija pod vodstvom SADOd sredine veljače do početka ožujka na području Kalnika, vojnog poligona Gakovo i sjeverozapadne Hrvatske održana je iznimno važna vojna vježba specijalnih snaga američke i hrvatske vojske koja će Hrvatskoj donijeti aktivniji angažman u sklopu antiterorističke koalicije.
Specijalna 350.vojnoobavještajna bojna Glavnog stožera Hrvatske vojske prva je vojna postrojba s područja bivše Jugoslavije i država članica Partnerstva za mir koja je nedavno održala vojnu vježbu s elitnim američkim specijalnim snagama iz sastava 1. bojne 10. zračnodesantne skupine za specijalne operacije američkog zapovjedništva za Europu sa sjedištem u Stuttgartu.
Taktička vježba američko-hrvatskog tima sastavljenog od pripadnika 350. vojnoobavještajne bojne i 10. SFG (Special Forces Group) američkog zapovjedništva za Europu počela je sredinom veljače nizom vježbi na raznim lokacijama sjeverozapadne Hrvatske blizu Bjelovara te na području vojnog poligona Gakovo i planine Kalnik pogodne za obuku snaga za specijalne namjene.
Na temelju potpisanog sporazuma s američkim partnerima zajednička vježba imala je svrhu unaprijediti obuku na doktrinarnim načelima specijalnih snaga američke vojske, prema kojima američki specijalci obučavaju postrojbe u borbi protiv terorizma.
Prvi dani vježbe iskorišteni su za razmjenu iskustava i privikavanje na tehniku i naoružanje. Pri zajedničkom uvježbavanju usavršavala se vojna terminologija prema standardima NATO-a, pripremao rad u združenom stožeru i u multinacionalnim operacijama (čime se stvaraju uvjeti da časnici 350. vojnoobavještajne bojne aktivno sudjeluju u radu zapovjedništva multinacionalnih združenih namjenskih snaga). U nekoliko dana svladavane su alpinističke i penjačke tehnike, prirodne zapreke, helikopterski i padobranski desant, kretanje po nepoznatom području.
Na kraju uvježbavanja održana je i završna združena vježba pod nazivom “Zajednička potraga” u noćnim i dnevnim uvjetima. Na području Kalnika odvijala se obuka iz alpinizma. Američki specijalci bili su na temeljnom tečaju alpinizma. Postoji velika vjerojatnost da će nakon završenog temeljnog tečaja završiti i napredni na području Paklenice.
Hrvatski vojni specijalci 350. vojnoobavještajne bojne osposobljeni za padobranske desante, izviđanja iza neprijateljskih linija, upravljanje bespilotnim letjelicama, alpinizam i diverzantske akcije tako su postali američki izbor i jedan od kotačića u najnovijoj inicijativi SAD-a diljem svijeta da se nakon rata u Afganistanu na svim potencijalnim i kriznim žarištima počnu osnivati posebne elitne multinacionalne snage za borbu protiv terorizma.
Multinacionalne vojne postrojbe specijalne namjene prikupljale bi i razmjenjivale obavještajne informacije o mogućim terorističkim, diverzantskim i gerilskim djelovanjima na području svoje odgovornosti. Hrvatske specijalne vojne postrojbe postale bi dijelom vojnih antiterorističkih snaga za područje Balkana i jugoistoka Europe.
Inicijativa SAD-a za stvaranje multinacionalnih elitnih vojnih postrojbi obuhvaća velik broj regija diljem svijeta, odnosno potencijalnih kriznih žarišta pogodnih za utočište raznih terorističke skupina. Američki specijalci proteklih mjesec dana istodobno užurbano obučavaju i stvaraju namjenske specijalne snage u blizini svih kriznih žarišta u svijetu. Osim trusnog područja Afganistana, gdje je 5. zračnodesantna skupina američkih snaga za specijalne operacije u jugoistočnoj Aziji, približno 600 američkih specijalaca iz sastava 1. skupine nalazi se na Filipinima gdje tijesno surađuju s filipinskom vladom u razbijanju terorističke islamske skupine Abu Sayaf. Nedavno je kontingent od 200 američkih specijalaca poslan i u Gruziju gdje su blizu granice s Čečenijom, na području Pankisi Gorge, pripadnici terorističke organizacije Al Qaeda koji su pobjegli iz Afganistana. Planira se odlazak i 3. skupine za zračnodesantne operacije američkih specijalnih snaga u Jemen gdje se očekuju nove borbe protiv terorističkih skupina.
Prema službenom stajalištu američkog ministarstva obrane od prije tjedan dana, mnoge zemlje iz Europe, premda nisu članice NATO-a, kao Rumunjska, Latvija, Bugarska, pomažu antiterorističkoj koaliciji, što je svakako i poticaj Hrvatskoj da se jače angažira i promovira svoja načela antiterorističke borbe iznesena nakon napada na SAD 11. rujna.
I dok se planira da će u idućih nekoliko godina iz Hrvatske u mirovne ili promatračke misije, kao što su operacija SFOR-a u BiH ili KFOR-a na Kosovu pod okriljem UN-a ili NATO-a, biti upućen manji broj sanitetskih postrojbi ili postrojbi vojne policije Hrvatske vojske za održavanje mira, 350. obavještajna bojna ušla je u elitno društvo američkih vojnih saveznika u mogućim vojnim operacijama visokog rizika protiv svjetskog terorizma, uključujući i dubinsko izviđanje i izviđanja bespilotnim letjelicama.
To ne znači da će hrvatski specijalci biti upućivani u bilo koji dio svijeta, naprotiv, svrha zajedničke vježbe “Saveznički tabor” održane prošlog mjeseca na obroncima Kalnika, vojnog poligona Gakovo i sjeverozapadne Hrvatske bila je uspostava budućih čvrstih veza u eventualnom vođenju združenih specijalnih operacija protiv terorističkih skupina u vlastitoj zemlji ili pod okriljem mandata UN-a na području jugoistoka Europe.
Da zajednička vježba američkih i hrvatskih specijalnih snaga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nije rutinska aktivnost, potvrdila je i reakcija ruskog diplomatskog predstavništva u Hrvatskoj nakon napisa o vojnoj vježbi u dnevnom tisku. Ruski diplomati, bez konkretnih podataka o provedbi vježbe, zaprijetili su Hrvatskoj prijavom OESS-u u Beču, nakon čega je stvar izglađena dostavljanjem osnovnih podataka kako bi se spriječio diplomatski incident. Vježba je, premda šturo najavljena i preko američkog veleposlanstva, bila nedostupna javnosti i medijima, što dosad nije bilo uobičajeno. Hrvatska javnost i mediji očito će se morati priviknuti na vrlo ograničene informacije o vježbama specijalnih profesionalnih postrojbi takvog tipa. Praksa je zapadnih zemalja, osobito u Britaniji, da specijalne postrojbe poput SAS-a zbog specifičnosti svojih zadaća budu medijski potpuno izolirane, a fotografiranje i odavanje identiteta njihovih pripadnika apsolutno su isključeni.
Premda je zajednička hrvatsko-američka vježba specijalnih snaga iznenadila i brojne susjedne zemlje koje su posvetile stanoviti medijski prostor toj vijesti, za poznavatelje prilika na Balkanu i dosadašnje vojne suradnje SAD-a i Hrvatske najnovija vježba, osobito u današnjim okolnostima borbe protiv terorizma, samo je logičan nastavak intenzivnih i partnerskih odnosa dviju zemalja na vojnom planu.
Američki izbor hrvatskih specijalnih snaga kao strateškog partnera u ovom dijelu svijeta nije nimalo slučajan. Hrvatska vojska je prva oružana sila u svijetu koja je, nakon završetka izraelsko-arapskih ratova, u oslobađanju svojih područja 1995. samostalno primijenila suvremenu američku doktrinu zračno-kopnene bitke, čime se ne može pohvaliti ni jedna članica NATO-a, jer se vojna operacija “Pustinjska oluja” 1990. protiv Iraka vodila uz široku koaliciju europskih i arapskih zemalja.
Doktrina zračno-kopnene bitke podrazumijeva val zračnih napada i udara na neprijateljski zapovjedni i komunikacijski sistem. Uništavaju se centri veze i protuzračna obrana, radarske instalacije, zračne luke i raketne postrojbe. Nakon toga neprijateljske kopnene snage, odsječene od svog zapovjedništva, gube kontrolu, koordinaciju i postaju lak plijen napadača i njegovih mobilnih i elitnih specijalnih postrojbi.
Specijalne postrojbe Hrvatske vojske predvođene Hrvatskim gardijskim zdrugom, 4.gardijskom brigadom, nakon “Oluje” munjevitom su akcijom na iznimno teškom i nepristupačnom terenu oslobađale i jugozapadnu Bosnu, zaprijetivši zauzimanjem Banje Luke, u čemu ih je spriječila politička odluka međunarodne zajednice.
Premda su europske članice NATO-a godinama osposobljavale svoje postrojbe za ratno djelovanje i primjenu najmodernije tehnike i naoružanja, one su bile namijenjene mogućem sukobu NATO-a i bivšeg Varšavskog pakta, s masovnom upotrebom ljudstva i oklopnih sredstava, a ne za vođenje rata kakav je prvi put na europskom tlu vodio HV.
Amerikanci su bili iznimno zadovoljni brzinom i djelotvornošću Hrvatske vojske u tim operacijama pa pojačana vojne suradnja dviju zemalja, unatoč političkim neslaganjima američke administracije s tadašnjim političkim vodstvom Hrvatske.
Slično je i danas, jer su reforme u Ministarstvu obrane i oružanim snagama neprihvatljivo spore, što je potvrdila i britanska studija o stanju u MORH-u potkraj prošle godine. No Amerikanci su svjesni da treba razlučiti loše upravljanje administracijom MORH-a od borbenog iskustva hrvatskih vojnika u specijalnim i gardijskim postrojbama, koji su po stupnju obučenosti i sposobnosti prilagodbe borbenoj situaciji, prema američkim tvrdnjama, primjer koji bi trebao biti pokazan američkim vojnicima u SAD-u. Takvo američko stajalište rezultiralo je i lanjskim desetodnevnim hrvatsko-američkim vježbama kod Slunja kad su američke oružane snage predstavljali marinci iz Šeste flote.
Amerikanci iznimno cijene borbeno iskustvo vojnika, a upravo to su im nakon rata u BiH i Hrvatskoj mogle ponuditi hrvatske specijalne postrojbe s iskustvom kakvim se ne može pohvaliti ni jedna od zemalja Partnerstva za mir ili kandidata za članstvo u NATO-u.