Nikica ValentićNikica Valentić rodio se 1950. u trgovačkoj obitelji u Gospiću gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Pravni fakultet u Zagrebu upisao se 1969. Do kraja 1971. radio je kao novinar na Radio Zagrebu, a nakon toga je do 1974., kad je diplomirao, bio glavni urednik časopisa Pravnik.

Godinama nije imao putovnicu jer je sudjelovao u Hrvatskom proljeću početkom 70-ih. Pripravnički staž služio je u odvjetničkoj kancelariji Željka Jurkovića, a postom se zaposlio kao šef pravne službe u graditeljstvu. Od 1978. do 1983. bio je direktor stambenih zadruga “Stanograd” i “Stanoinvest”. U tom razdoblju sagradio je oko četiri tisuće stanova, među ostalim i naselje Miholščica na Cresu sa 700 jedinica i popratnim objektima. Tada je optužen za malverzacije, ali je 1984. oslobođen svih optužbi. Bio je prisiljen napustiti građevinarstvo pa je zajedno s Bosiljkom Mišetićem otvorio odvjetničku kancelariju koja se specijalizirala za investicijske i trgovačke ugovore, privredno pravo, nekretnine i porezne poslove. Zajedno s Mladenom Vedrišem i sadašnjim predsjednikom Vrhovnog suda Ivicom Crnićem zalazio je u kafić “Hennessy” pa su njih trojicu još dugo zvali “dečki iz Hennessyja”.

Nakon izbora 1990. učlanio se u HDZ a predsjednik Tuđman imenovao ga je generalnim direktorom “Ine”. Nakon izbora 1992. ušao je u Sabor a Tuđman ga je imenovao u Predsjedničko vijeće. U travnju 1993. postavio ga je za predsjednika Vlade i tu je dužnost obnašao najdulje od svih HDZ-ovih premijera: 2 godine i 8 mjeseci.

Kao premijer spriječio je energetski kolaps u Dalmaciji, vezao hrvatsku valutu za njemačku marku po tečaju 1 DEM = 4,444 kn. Za njegova mandata Hrvatska je dobila tu novu, konvertibilnu valutu, ali su i protuzakonito smanjene mirovine, završena je pljačka Slobodne Dalmacije, uveden porez za Feral, a Vjesnik je prodan Privrednoj banci.

Zbog stalnih sukoba s hadezeovskim desničarima Valentić je više puta nudio ostavke predsjedniku Tuđmanu i po tome je zasigurno bio rekorder. Nakon ostavke na mjesto predsjednika Vlade nije htio ostati na saborskoj plaći niti je prihvatio da postane veleposlanik nego se opredijelio za privatni biznis. Osnovao je tvrtku “Niva holding” koja se bavila građevinarstvom, a trebala je poslovati s naftom i baviti se osiguranjem. No zbog optužbi da iskorištava svoje bivše položaje predsjednika Vlade i direktora “Ine” Valentićeva tvrtka “Niva Petrol” nije se ni stigla baviti uvozom nafte. Umjesto toga godinama je iz Malezije uvozila automobile “proton”. U tom poslu Valentić je, po vlastitu priznanju, izgubio velik novac. Nije uspio ni s “Niva osiguranjem” pa je tu tvrtku prodao austrijskoj osiguravajućoj tvrtki Wiener Stadtische Versicherung za 5,4 milijuna kuna.

Valentićev poslovni sustav “Niva” zapao je potkraj 1997. u velike teškoće zbog visokih kamata na kredite, pa je tek prošlu poslovnu godinu uspio završiti na “pozitivnoj nuli”.