Objavljeno u Nacionalu br. 331, 2002-03-19

Autor: Mladen Pleše

Ekskluzivno: Novi zamjenik premijera

Dražen Budiša: 'Odluka Haaškog suda o izručenju Gotovine mora se poštivati'

Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a i novi zamjenik premijera, nakon višetjedne krize vlade i mučnih pregovora s Ivicom Račanom, ekskluzivno za Nacional iznosi svoju verziju sukoba u koaliciji te objašnjava kako će reagirati u budućim spornim situacijama

Dražen BudišaDražen BudišaNACIONAL: Jeste li zadovoljni postignutim dogovorima?

– Imam razloga za zadovoljstvo zato što se već dugo, a pogotovo u zadnje vrijeme, stvara posve pogrešna predodžba da je problem koalicije osoba predsjednika HSLS-a, ili još gore, njegovo psihičko stanje te da se ne radi o krupnim i načelnim problemima nego o problemima osobne naravi ili pak nezajažljivim ambicijama. Zadovoljan sam zbog toga što su ostale političke stranke izašle sa svojim stavovima za redefinicijom odnosa u koaliciji i što su u sporazumu ugrađena i naša stajališta o tomu kako uspješnije djelovati i kako eventualne sporove smanjiti na najmanju moguću mjeru. HSLS i njegov predsjednik nisu namjeravali izazvati raskol u koaliciji niti su željeli izaći iz nje. A to je postalo opće mjesto u zadnjih nekoliko tjedana. Vjerujem da se sada klima mijenja i da se prepoznaje da je HSLS ulazio u ovaj projekt zbog zajedničkih interesa koalicije i bez fige u džepu. Željeli smo da koalicija opstane do kraja mandata jer izbori ne odgovaraju niti jednoj od stranaka koalicije, a čini mi se da ne odgovaraju niti opoziciji.

NACIONAL: Sukobi unutar HSLS-a bili su jedan od generatora krize vladajuće koalicije…

– To je istina, ali na te sukobe dijelom je utjecala i činjenica da nismo uspjeli razriješiti neke probleme u okviru koalicije. Među ostalim, problem različitog viđenja uloge i funkcije Vlade u odnosu na koalicijske partnere. S jedne strane smatralo se da Vlada treba vladati, da je to Vlada ministara, da se predmnijeva zastupljenost političkog stava stranke samom činjenicom da ona ima u Vladi ljude iz svojih redova. Ja sam zagovarao stajalište da, unatoč tome što smo suglasno donijeli kadrovska rješenja, da bi političke stranke snosile svu odgovornost moraju biti i sukreatori zajedničke politike. To će sada, samom činjenicom da imamo uži kabinet u kojem su predstavnici svih stranaka, biti u puno većoj mjeri zastupljeno i vidjet ćete kako će političkih sučeljavanja ubuduće biti bitno manje.

NACIONAL: Ustrajavali ste na smjeni ministra gospodarstva Goranka Fižulića. Znači li to da će u politici tog ministarstva koje je u vašoj kvoti doći do radikalnijih promjena dosadašnje politike?

– Od cjelokupne hrvatske gospodarske politike i Ministarstva gospodarstva očekujemo da se u idućem razdoblju stavi naglasak na ona područja gospodarskog života koja su dosad bila zanemarena. To se prije svega odnosi na proizvodnju, reindustrijalizaciju Hrvatske, poticanje izvoza, stvaranje snažne agencije za poticanje ulaganja, promjena zakonodavstva da bismo bili konkurentni s ostalim zemljama i, što je posebno važno, uklanjanje nekoliko stotina administrativnih zapreka za nove investicije, što dakako nije samo u domeni odgovornosti Ministarstva gospodarstva već zadire i u druge sektore i ministarstva.

NACIONAL: HSLS se čak predbacuje da je zahtjevom za smjenom ministra Fižulića pokazao da mu nije stalo do liberalne gospodarske politike?

– Čitam komentare koji su doista besmisleni. Primjerice, u povodu odlaska ministra Fižulića u Beograd tvrdi se da ja ne odobravam takvu politiku. Podsjetit ću vas da je HSLS u zadnjoj kampanji za lokalne izbore istakao Zagreb kao gospodarsko i financijsko središte regije i na našu poruku: Bez predrasuda! Smatram da Hrvatska mora iskoristiti svoj gospodarski potencijal da se nametne kao najuspješnija gospodarska država među zemljama bivše Jugoslavije, ali i šire. To doista bez ikakvih predrasuda smatram jednom od glavnih zadaća koalicijske Vlade.
Proširenje poslovanja na područja bivše Jugoslavije jedan je od strateških gospodarskih interesa Hrvatske. Na sjednicama Velikog vijeća znao sam kritizirati našeg ministra govoreći mu: “Obišao si pola svijeta, a u Sarajevu nisi bio!” Prema tome, sugestija da se radi o pobjedi gospodarskog koncepta koji nije liberalan namjerno je smišljena podvala kako bi se stvorila predodžba o HSLS-u kao stranci koja je koncentrirana na dvije-tri tzv. državotvorne teme, a da ju ekonomija ne zanima ili da u tom pogledu ima neke stavove koji su povijesno gledano prevladani.

NACIONAL: Je li HSLS spreman “podmetnuti leđa” i poduprijeti Vladu u neizbježnim reformskim zahvatima, hoće li podržati njenu politiku smanjivanja javne potrošnju i donošenja fleksibilnijeg Zakona o radu?

– U mom programu za kandidata predsjednika HSLS-a među pozitivna dostignuća današnje vlasti isticao sam smanjenje javne potrošnje u odnosu na bruto društveni proizvod i naglašavao da se s tim mora nastaviti. Preveliku potrošnju hrvatsko gospodarstvo ne može izdržati. Nema dvojbe oko tog opredjeljenja, može biti dvojbe oko dinamike. Kad je u pitanju radno zakonodavstvo, svakako da ono treba biti fleksibilnije. No, s druge strane, kako je dragocjeno političko postignuće tripartitni dogovor Vlade RH, sindikata i poslodavaca, mislim da promjene radnog zakonodavstva ne bi smjele dovoditi u pitanje ono što je postignuto tim sporazumom: moramo osigurati fleksibilnost tržišta rada, uz čuvanje osnovnih elemenata sporazuma Partnerstvo za razvitak.

NACIONAL: Vlada najavljuje povećanje cijena struje i plina?

– Cijena energenata morati će rasti jer struju i plin plaćamo po nižim cijenama u usporedbi s ostalim zemljama.

NACIONAL: Bilo je najava da HSLS neće poduprijeti privatizaciju Ina-e i HEP-a?

– Što se tiče privatizacije Ine i HEP-a, izražavam zadovoljstvo što smo uspjeli ugraditi određene zaštitne mehanizme da cjelokupni proces bude transparentan i pod kontrolom javnosti. Hrvatski sabor davati će po najnovijem prijedlogu suglasnost za pojedine faze privatizacije INA i HEP-a. Inine dvije rafinerije u ovom trenutku ne mogu proizvoditi gorivo na razini europskih standarda. Prema nekim procjenama trebalo bi uložiti 500 milijuna dolara da bi se to uspjelo. Dakako, u Hrvatskoj nema tog novca, a mi ne smijemo dopustiti da danas-sutra, primjerice, rafinerija u Bosanskom Brodu može proizvoditi po europskim standardima, a da mi zbog toga svoje proizvode ne možemo izvoziti u susjednu BiH. Stoga su u Hrvatskoj potreba strana ulaganja i zbog toga u HSLS-u nema dvojbi da se mora ići u privatizaciju: znamo da velika poduzeća imaju perspektivu samo ako budu “regionalni igrači”, dakle izvan granica Hrvatske. To mora biti cilj privatizacije, uz zaštitne klauzule koje se tiču prava zaposlenih. Da se ne bi dogodilo da proširimo vlastito tržište za stranu tvrtku koja ulazi na naše područje kao strateški partner ili otkupljuje dio energetskog sektora, a da naša poduzeća ne dobiju novu snagu kao tvrtke regionalnih dometa. Iskustvo s prodajom Hrvatskih telekomunikacija u tom smislu nije najbolje, barem do ovoga trenutka: porasle su cijene komunikacija, to je dovelo do porasta cijena usluga, a porast cijena usluga do porasta cijena troškova života. U ovom trenutku ne vidimo programe da tako privatizirane Hrvatske telekomunikacije postanu regionalni igrač.

NACIONAL: Na sastanku predsjednika stranaka petorke podržali ste također i sve ostale ključne programe, kao što su izgradnja mreže auto- cesta, poticanje stanogradnje i zapošljavanja….

– Podržavamo program ubrzane gradnje autocesta jer je to jedan od nacionalnih prioriteta. I program poticajne stanogradnje svesrdno podupirem. Moja dva sina vrlo su zainteresirani za tzv. “Čačićeve stanove”. Gledao sam kako su pratili polemiku koja je nastala na razini zagrebačkog Gradskog poglavarstva i Ministarstva graditeljstva. Kod svih ljudi koji na taj način žele riješiti stambeno pitanje napadi koji su stizali iz Gradskog poglavarstva doživljeni su na negativan način, možda kao pokušaj opstrukcije i zaustavljanje realizacije tog programa. U svakom slučaju, to je značajan projekt koji treba dobiti potporu.

NACIONAL: Mnogi su se pribojavali da će se HSLS usprotiviti nastavku suradnje s MMF-om?

– HSLS smatra upravo suprotno, da tu suradnju treba nastaviti. U ovom trenutku još ne znamo sadržaj novog sporazuma, o tomu nas čeka rasprava na sastanku petorke, ali po svemu sudeći gabariti koji će se odrediti u tom sporazumu neće biti restriktivni u odnosu na naše gospodarske ambicije.

NACIONAL: Za mnoge je ipak predstavlja veliko iznenađenje što niste inzistirali na promjeni odnosa spram Međunarodnog suda u Haagu?

– Nismo postigli suglasnost u ocjeni onoga što se dogodilo prošlo ljeto i je li se najprimjerenije reagiralo. No, ponavljanje te priče ne bi pomoglo učvršćivanju koalicije. Postoji suglasnost u koaliciji da treba poštovati ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom. O tome nije bilo dvojbe. Problem je nastao kad smo se suočili s optužnicom protiv Ante Gotovine, koja je za HSLS i mene osobno, ne dovodeći u pitanje suradnju s Haagom, bila politički neprihvatljiva. I to zbog kvalifikacija onoga što se u Hrvatskoj događalo za vrijeme rata. U tome sam prepoznao ne optužnicu protiv generala Ante Gotovine nego protiv Republike Hrvatske.

NACIONAL: Što se u međuvremenu dogodilo da je HSLS odustao od najava da će tražiti izmjene ustavnog zakona o suradnji s haaškim sudom?

– Došla je optužnica protiv Slobodana Miloševića koja je u svojim pravnim i političkim kvalifikacijama rata na području Hrvatske u bitnome suprotna optužnici protiv Ante Gotovine. Jedna od te dvije optužnice u nekim dijelovima ne stoji. Da budem posve određen: u optužnici protiv Ante Gotovine oslobodilačka akcija Hrvatske vojske je tretirana kao etničko čišćenje smišljeno u najvišem državnom vrhu. Krajina je definirana na vrlo nejasan način, dok je u optužnici protiv Miloševića posve eksplicitno, na više mjesta, navedeno da su područja u Hrvatskoj na kojima su se vodile borbe bila okupirana područja. Siguran sam da će zbog te činjenice iz optužnice protiv Ante Gotovine morati otpasti neki elementi koji se u njoj nalaze, a koji su bili sporni za hrvatsku Vladu i premijera koji je na to reagirao. Dakle, naglašavam nakon optužnice protiv Miloševića morati će biti izmijenjana optužba protiv generala Gotovine. Među ostalim i zbog toga što Miloševićeva obrana može sadašnju optužnicu protiv Gotovine uzeti kao dokaze u učvršćivanju svoje obrane.

NACIONAL: Kakvo je stajalište HSLS-a prema sudskoj odluci hrvatskog pravosuđa o izručenju generala Gotovine sudu u Haagu?

– Ja sam legitimist, odluke suda moraju se poštovati. U svakom slučaju, one mogu biti pogrešne, ali ako će politika osporavati sudske odluke, ulazimo u područje političkog voluntarizma s nesagledivim posljedicama. Znam da nije najadekvatnija usporedba, ali možemo misliti što god hoćemo o, primjerice, presudi protiv Feral Tribunea , ali politika ne smije dovoditi u pitanje sudske odluke. Rekao bih da je manje zlo određeni broj pogrešnih presuda, sad govorim u kontekstu Feral Tribunea, nego arbitraža politike u presudi. Ako se taj začarani krug ne prekine, uvijek će biti pokušaja instrumentalizacije pravosuđa u političke svrhe sa štetnim posljedicama.
Osvrćući se na ono što ste napisali u zadnjem broju o Anti Gotovini moram reći da nije točno da sam se ikad sastao s Antom Gotovinom, osim u protokolarnim zgodama na različitim proslavama, ali ni tada nismo razgovarali. Istina je, međutim, da sam ga jednom nazvao no to je bilo godinu dana prije nego što piše vaš list u zadnjem broju.

NACIONAL: Možemo li zaključiti da u HSLS-u više nema rezervi oko nastavka suradnje s haškim tribunalom?

– Ta se suradnja mora temeljiti na ustavnom zakonu i stajalištima Vlade još iz prosinca 2000. Medijske špekulacije u zadnjih sedam dana oko stava HSLS-a, odnosno mene kao predsjednika, nisu bile utemeljene.

NACIONAL: Sada, kad je drama oko koalicije okončana, je li se isplatilo sve što ste prošli posljednjih mjeseci i je li vam trebalo da vas veći dio medija i javnosti optuži da se glavni krivac za nestabilnost vladajućih struktura?

– Ne razmišljam u pragmatičnim kategorijama je li se nešto isplatilo ili nije. Ovo je za nas i za mene osobno dragocjeno iskustvo utoliko što sam u zadnjih 8,9 mjeseci, a to je paradoks pozicije HSLS-a i mene osobno, doživio hajku kakvu nisam doživljavao niti za vrijeme HDZ-a, a niti komunizma. Povukao sam se s dužnosti predsjednika stranke jer sam tada smatrao da nakon iskustva kojeg smo imali prije četiri godine ne bih mogao snositi odgovornost za nove raskole u HSLS-a. Mislim da bi hrvatska javnost i većina medija takvu podjelu doživjela kao logično događanje koje proizlazi iz političkog karaktera i osobnog karaktera prvog čovjeka HSLS-a. Teško bih mogao bilo koga uvjeriti da to nije tako. Vratio sam se jer sam osjetio da je moja stranka počela kliziti u politički oportunizam i gubiti politički identitet do te mjere da su druge političke stranke u koaliciji u tom razdoblju pokazale veću političku samostalnost i identitet nego druga stranka u koaliciji. Tu sam vidio opasnost za ono u što sam ja uložio dvanaestak godina djelovanja, za status, političku poziciju HSLS-a. Ima nešto što je sigurno i psihološki uvjetovano: kako sebe ne mogu zamisliti u situaciji političke zavisnosti, tako naravno ne mogu zamisliti u takvom položaju ni vlastitu stranku. Možda i nekada pretjeram u tome….. Ali, da to nije bila moja fiksacija, pokazuje razvoj događaja: u zahtjevima za promjenama koalicijskog sporazuma i načina odlučivanja u koaliciji imao sam punu potporu koalicijskih partnera, a neki su sa svojim idejama izlazi i prije nas.

NACIONAL: Niste li međutim platili previsoku cijenu budući da većina medija i javnost vas i vašu stranku drže odgovornim za posljednje sukobe u koaliciji?

– Problem je u tomu što je dio medija i dio hrvatske javnosti doživljavao drukčiji smisao naše koalicije od onoga kako ga je doživljavao HSLS. Smatram da je dio javnosti i medija našu koaliciju doživljavao, pa i sada doživljava, kao koaliciju koja nema samo zadaću redigirati HDZ-ovu politiku, nego da to zapravo podrazumijeva i obnavljanje nekih oblika političkog ponašanja i političke retorike koja su postojala i prije dolaska HDZ-a na vlast. HSLS se u tomu doživljavao kao politička zapreka. Ta ocjena odnosi se na određene političke krugove u Hrvatskoj, ako hoćete i na jedan dio birača. Našu koaliciju smo zamišljali i kao svojevrsni povijesni kompromis u odnosu na ono što je bilo i njena jest zadaća – da nadvladamo povijesne sukobe iz prošlosti. Rekao bih da se to u Hrvatskoj nije dogodilo, ali zato ne snose odgovornost samo političke strukture: taj se proces odvijao i mimo Vlade i mimo naše političke volje.

NACIONAL: Nacional je često bio vrlo kritičan prema politici vladajuće koalicije i vas osobno, ali ne zato što smo tražili povratak na staro već zbog toga što smo smatrali da niste bili dovoljno odlučni u obračunu s negativnim dijelom HDZ-ova nasljeđa i zato što nije bilo dovoljno radikalnih ekonomskih i društvenih reformi koje bi otvorile put bržem uključivanju Hrvatske u međunarodne integracije?

– Slažem se s vama da vladajuća koalicija ponekad nije bila dovoljno radikalna, no moram reći kako u kojim područjima. U nekima koji se tiču nekih povijesnih tema bili smo suočeni, a i sada smo, suočeni s određenim tipom revizionizma, koji je za mene neprihvatljiv. Odnosi se to na ocjenjivanje procesa stvaranja hrvatske države i karaktera Domovinskog rata. S druge strane, doista smo malo učinili u radikalnom raščišćavanju s, primjerice, negativnim elementima HDZ-ova režima kao što je obračun s kriminalom. Slovenci su desetu obljetnicu međunarodnog priznanja svoje države iskoristili za vlastitu promociju uspostavu nacionalnog konsenzusa oko svih bitnih društvenih i gospodarskih tema. Mi to nismo učinili.

NACIONAL: Nakon ulaska u Vladu morati ćete surađivati Ivicom Račanom i Goranom Granićem, dakle s ljudima s kojima ste bili u najžešćim sukobima. Hoćete li nakon svega što se dogodilo moći nastaviti normalno surađivati?

– Ne vidim problema oko toga. Kada radim na nekom zajedničkom projektu nikada nisam opterećen onim što je bilo. Konačno, da sam se tako ponašao, ne bih razgovarao s Nacionalom o politici, a ne bi bilo ni sadašnje koalicije. Prema tome, za mene nikada nije bilo dvojbe da smo postupili ispravno kad smo stvarali koaliciju. HDZ je trebalo pobijediti. Pobijedila je ona politička snaga koja ga je mogla pobijediti. HSLS je bio u situaciji da odlučuje hoće li pomoći tome da HDZ ostane ili da se HDZ promijeni. U HSLS-u nije bilo dvojbe u toj situaciji.

NACIONAL: Mnogi su vas optuživali da ste isključivo zbog vlastitih ambicija izazvali krizu te da je pravi cilj svega bio da uđete u Vladu. Zašto se toliko ustrajavali u zahtjevu da postanete zamjenik premijera?

– Kritizirao sam neke naše članove vlade da nisu na pravi način zastupali interese HSLS-a. Logično je da se onda kandidiram za funkciju zamjenika premijera te da vlastitim primjerom pokažem kako se zastupaju interesi stranke. Moja je odgovornost sada da pridonesem efikasnosti i stabilnosti Vlade i profilaciji HSLS-a u zajedničkoj vladi.

NACIONAL: Dakle, niste ušli u Vladu da biste ubrzo izašli iz nje kako vam se sada predbacuje?

– Ne ulazim u Vladu s figom u džepu, kao što nisam niti stvarao koaliciju s figom u džepu.

Vezane vijesti

'Nemate pravo čuvati svoja radna mjesta'

'Nemate pravo čuvati svoja radna mjesta'

Savez samostalnih sindikata Hrvatske obrušio se na Vladu zbog odredbe kojom bi se političari nakon saborskog odnosno ministarskog mandata mogli… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika