Hildegard Auf-FranićHildegard Auf-Franić je donedavna dekanica Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i jedan od najznačajnijih kandidata za novog rektora zagrebačkog sveučilišta. Malo je nedostajalo da to postane prije nekoliko mjeseci, tada ju je s tijesnom razlikom pobijedio profesor Bogoslovnog fakulteta Tomislav Ivančić. Kasniji događaji dobro su poznati, Ivančićev izbor dočekan je kritički u velikom dijelu javnosti uz obrazloženje da je netipično imenovati svećenika na rektorski položaj. Uz obrazloženje da je bolestan Ivančić se povukao tako da će 12. ožujka biti ponovljen izbor rektora najvećeg sveučilišta u državi. Do sada se kandidiralo petero zainteresiranih: Nikola Ružinski, Ana Stavljenić-Rukavina, Boris Vukonić, Jasna Helena-Mencer i Hildegard Auf-Franić.
U dosadašnjoj karijeri najpoznatiji rad zagrebačke arhitektice je mostarska katedrala izgrađena početkom sedamdesetih godina. Autorica je projekata za nekoliko vrtića i školskih zgrada u Zagrebu i Imotskom, a upravo je u izgradnji VI Paviljon Agronomskog fakulteta koji je projektirala zajedno sa suradnicima Veljkom Olujićem i Tončijem Žarnićem. Predsjednica je Kulturnog vijeća za arhitekturu i urbanizam, te članica Nacionalog vijeća za visoku naobrazbu kao i Nacionalnog vijeća za kulturu i po mišljenju upućenih i dalje jedan od najozbiljnijih kandidata da postane prva žena na mjestu zagrebačkog rektora.
NACIONAL: U dosadašnjim izborima rektora odlučivali su politika i HDZ, a i nedavni izbor i kasnija demisija Tomislava Ivančića također je žestoko ispolitizirana. Mislite li da će i ovaj put politika presuditi u izboru novog rektora zagrebačkog sveučilišta?
U strankama sigurno postoje ljudi koji mogu ponijeti tu odgovornost. Ako je netko dobar rektor onda je njegova politička pripadnost manje-više nevažna, ali svaku političku aktivnost mora staviti u mirovanje. Posljednji slučaj vezan uz profesora Ivančića ispolitizirao se nakon njegovog izbora za rektora što mislim da nije bilo dobro niti za njega, niti za sveučilište niti za cjelokupnu hrvatsku javnost. Profesor Ivančić je bio izabran legitimnim demokratskim putem pa sam njegovo odustajanje doživjela kao odstup osobe koja je za takav postupak imala prave razloge. Ne mogu ulaziti u to je li se radilo o zdravstvenim razlozima, a ako doista jest, onda mi je žao što se to desilo.
NACIONAL: Iza kakvog ćete programa vi stati ako postanete rektorica?
Prije svega bih iz svih rasprava isključila politiku bez obzira radi li se o odnosu Senata i Ministarstva znanosti, situaciji unutar samog Senata ili u studentskim organizacijama.. Nikada nisam bila članica niti jedne stranke, a neću to postati ni u budućnosti. Sveučilište treba autonomiju, a ne politizaciju. Osim toga, u sustavu sveučilišta profesori i studenti trebaju biti ravnopravni jer sveučilišta postoje radi studenata.
NACIONAL: Bivši HDZ-ov ministar znanosti i rektor Branko Jeren optužuje ministra Hrvoja Kraljevića da pokušava ukinuti autonomiju sveučilišta?
Da bi se mogla ukinuti autonomija, ona prije svega mora postojati. Financije kontrolira Ministarstvo i Vlada jer smo mi državno sveučilište, a sve dok je tako država će utjecati na naš rad. Neosporno je da postoji veliki konflikt između Hrvoja Kraljevića i zagrebačkog sveučilišta, ali je isto tako činjenica da su ministra podržala Sveučilišta u Splitu, Rijeci i Osijeku. Indikativno je da se nakon što je izabran Tomislav Ivančić najprije susreo s ministrom Kraljevićem, a nakon toga i s premijerom Račanom, pa sam uvjerenja, da bi on da nije podnio ostavku nastavio s pokušajima konsolidacije odnosa s državom. Tim bi putem trebala ići i osoba koja bude izabrana za novog rektora, a to znači da bi trebala uspostavljati partnerske odnose s državom kao financijerom sveučilišta.
NACIONAL: Premda niste niti u jednoj stranci, vlast vas je imenovala predsjednicom Kulturnog vijeća za arhitekturu i urbanizam, članicom Nacionalnog vijeća za kulturu te Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Ne pokazuju li ove visoke funkcije da ste bliski sa sadašnjom vladajućom garniturom?
Mislim da se takvo što ne može pretpostaviti jer sam članica tih tijela postala isključivo zahvaljujući vlastitom radu. Uostalom, u vrijeme dok je na vlasti bio HDZ dobila sam umjetničke i stručne nagrade “Vladimir Nazor” i “Viktor Kovačić”, no to ne znači da sam ih dobila jer sam bila bliska tadašnjoj vlasti nego na temelju objektivnih kriterija.
NACIONAL: Nakon što vas je Ivančić pobijedio uslijedile su brojne kritike zbog izbora svećenika na rektorski položaj, no vi se nikada niste uplitali u ove polemike koje su se vodile na liniji Filozofski fakultet-Katolička crkva. Može li, po vašem mišljenju, svećenik voditi sveučilište?
Što se tiče izbora profesora Ivančića treba krenuti od činjenice da je Bogoslovni fakultet dio zagrebačkog sveučilišta i da se za rektorski položaj može kandidirati svaki redoviti profesor. Uz to, Ivančić je nekoliko godina bio i član Senata zagrebačkog sveučilišta. Stoga mislim da je šteta što je krivo interpretiran elaborat koji je izrađen na Filozofskom fakultetu jer je u njemu potvrđeno da je prilikom izbora Tomislava Ivančića sve legitimno provedeno. Teoretski možemo raspravljati o tome ima li u integriranom sveučilištu mjesta i za Bogoslovni fakultet, ali dok vrijede sadašnja pravila, treba ih poštovati. Zato ni u jednom trenutku nisam posumnjala u Ivančićev izbor, tim prije što je predsjednik Izbornog povjerenstva bio dekan Filozofskog fakulteta Neven Budak, a to znači da je cjelokupni postupak bio legitiman.
NACIONAL: Kako ste gledali na reakcije iz crkvenih krugova budući da su oni predstavnike Filozofskog fakulteta i svoje kritičare u medijima nazvali komunistima?
Etikete koje neistomišljenici međusobno lijepe jedni drugima doživljavam kao politikantstvo, i baš zato se ne želim upuštati u ovakve teme.
NACIONAL: Vaš najpoznatiji rad je mostarska katedrala koja je projektirana početkom 70-tih u dramatičnim okolnostima, ali je u konačnici ipak napravljeno moderno zdanje koje je, gledano izvana, nalik šatoru?
Katedralu u Mostaru projektirala sam zajedno s Ivanom Franićem, a na natječaju smo pobijedili jer smo bili dovitljivi s obzirom na inferiornu lokaciju u depresiji terena na kojoj se ovaj objekt nalazi. Tadašnje su vlasti zahtijevale da katedrala nema zvonik što nas je motiviralo da crkvu pretvorimo u svojevrsni ”šator božji” koji će biti vrlo prepoznatljiv u svojoj petoj fasadi, odnosno kod pogleda na nju odozgo, s pristupne ceste u Mostar. Bio je to tehnološki vrlo zahtjevan zadatak u kojem smo primijenili sofisticiranu tehnologiju, a kolege su naš rad ocijenile kao vrlo respektabilno arhitektonsko djelo. Katedrala se u tlocrtu projicira u križ, a u presjeku u šator. U ratu 1992. katedrala je pretrpjela izuzetna oštećenja pa sam kao jedan od autora pozvana da sudjelujem u rekonstrukciji, međutim ona nije u cijelosti provedena prema mojim projektima.
NACIONAL: Kako su crkveni krugovi reagirali na ovu modernističku koncepciju?
Unutrašnjost crkve je tako uvjerljiva da nisu imali primjedbi, uz to, radilo se o anonimnom natječaju i investitori su imali obvezu izgraditi katedralu prema prvonagrađenom rješenju. Također, imali smo izuzetno dobre kontakte s današnjim biskupom dubrovačkim Želimirom Puljićem i ondašnjim mostarsko-trebinjskim biskupom Pavlom Žanićem. Arhitekt mora anticipirati Crkvu kao nositelja događanja. Sve je prošlo u izuzetno dobrom ozračju.
NACIONAL: Kao arhitekt koji je prije trideset godina zagovarao modernizam, kako gledate na izgled crkava koje se grade posljednjih godina, a za koje pojedini stručnjaci smatraju da u nekim slučajevima devastiraju okolinu?
Sakralna baština u Hrvatskoj je tako velika i značajna da nas obvezuje da dobro promislimo što ćemo ostaviti generacijama koje dolaze. Kao nekadašnja predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata i članica brojnih natječajnih komisija uvijek sam se zalagala da značajni projekti idu na javne natječaje jer jedino na taj način možemo dobiti raznoliku i dobru ponudu i potom izabrati najbolje radove. Crkva bi se također trebala tako postaviti i podržavati natječaje kako bi dobila vrijedna autorska arhitektonska djela i izbjegla “konfekciju”.
NACIONAL: Dok ste bili predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata HVO je srušio Stari most u Mostaru. Zašto hrvatski arhitekti nisu adekvatno reagirali na barbarsko uništavanje jednog od najznačajnijih kulturnih spomenika u ovim krajevima?
To nije istina. Udruga hrvatskih arhitekata izrazila je pismeno žaljenje zbog rušenja Starog mosta koje smo poslali Odboru za obnovu i vjerujem da se i danas tamo nalazi.
NACIONAL: Uskoro u Hrvatskoj započinje izgradnja nekoliko tisuća tzv. Čačićevih stanova. Postoje li kontakti vlasti s arhitektima ili će se i ovaj projekt provoditi stihijski pa će rezultat biti nastanak brojnih bezličnih stambenih četvrti?
Moram reći da se ne radi stihijski već se sve radi na koristan način. Raspisano je dosta natječaja po vrlo decidiranom programu i pravilima i sigurna sam da će ti natječaji iznjedriti dobra rješenja i nove tipologije stanova, a pojavit će se i neki novi mladi arhitekti. U svakom slučaju, Čačićevi stanovi su izuzetno dobra inicijativa. Tu želim naglasiti aktivnost arhitektice Alemke Košiše Čičin-Šain koja je jedan od pokretača ove inicijative i koja se založila za transparentne natječaje na kojima će se usvajati najbolja arhitektonska rješenja u budućoj stanogradnji.
NACIONAL: Bilo jer dosta transparentnih javnih natječaja pa se ipak nedavno otkrilo da je pobjednički rad riječke džamije plagijat, kao uostalom i nekoliko drugih važnijih projekata posljednjih godina u Hrvatskoj?
Naravno da ima i plagijata, ali teško bih za nešto rekla da je doslovno ukradena tuđa ideja. Uostalom, rasprava što je plagijat, a što nije traje gotovo 50 godina. Kada je profesor Drago Galić projektirao izuzetno kvalitetne stambene objekte u tadašnjoj Ulici proleterskih brigada, bilo je rasprave o plagijatima, danas bismo rekli da se radi o hommageu Corbusieru, autor je uzeo njegova promišljanja kao izuzetan primjer arhitekture. No unatoč tome, riječ je o Galićevoj autorskoj interpretaciji. Zato ne bih tvrdila da svaka sličnost a priori predstavlja i plagijat i da zato autora moramo razapeti.
NACIONAL: Kako gledate na ideje poput izgradnje nebodera u Vukovarskoj, ili najavljene restauracije nebodera na zagrebačkom Trgu bana Jelačića?
Vukovarska avenija je s arhitektonskog urbanističkog stajališta realizirana i sva ta umetanja raznoraznih staklenika, poput zgrade koja se nalazi ispred hotela “Internacional”, čine mi se kao neprepoznavanje cjelokupnog konteksta. Tako gledam i na ideju izgradnje visokog nebodera pokraj Palače pravde. U vrijeme projektiranja Ulice proleterskih brigada postojala je zamisao o izgradnji nebodera pokraj zgrade Gradske vijećnice pa je stoga tamo ostavljen prazan prostor, što nije slučaj s Palačom pravde, i sami možete zaključiti ima li ondje prostora za gradnju. Kada je riječ o redizajniranju nebodera na Jelačićevom trgu, o dodavanju novih prostora na zapadnoj strani, na sastanku zagrebačkih arhitekata zaključili smo da se neboder ne može širiti ili povećavati i da struktura oplošja mora zadržati sadašnji ritam.
NACIONAL: Znači, projekt koji je objavljen u Nacionalu ne uklapa u vašu viziju?
Ne, to nije to. Kao struka podržali bismo izmjene bez promjene gabarita, možda i promjene fasade, ali ne i mijenjanje strukture fasadnog platna.

Petorka u utrci za rektora zagrebačkog sveučilišta

Premda će Senat zagrebačkog sveučilišta novog rektora izabrati tek 12. ožujka, poznavatelji prilika u akademskoj zajednici proriču da će rezultat biti do kraja neizvjestan. Ukupno 41 član Senata kojeg čine rektor i četvero prorektora, predstavnici studenata te svi dekani zagrebačkih fakulteta odlučuju između pet kandidata: Hildegard Auf-Franić, Jasne Helene-Mencer, Ane Stavljenić-Rukavine, Nikole Ružinskog i Borisa Vukonića.
Uz Hildegard Auf-Franić, profesor Ekonomskog fakulteta Boris Vukonić bio je jedini kandidat i na prošlim izborima kada je izabran Tomislav Ivančić. Dobio je zanemariva tri glasa, a sličan rezultat prognoziraju mu i na novom rektorskom biranju.
Nikola Ružinski je dugogodišnji HDZ-ov doministar znanosti i drži se kako mu upravo taj dio karijere jamči određenu podršku u Senatu. I dalje je u politici, sada je član Granićevog DC-a.
Bivša ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina kandidat je Medicinskog fakulteta. Njezine šanse proizlaze iz dosadašnje političke funkcije, budući da je tek usput upoznata s problemima na sveučilištu, tvrde upućeni. Treba podsjetiti da je na prošlim izborima kandidat Medicinskog fakulteta Asim Kurjak doživio pravi fijasko osvojivši svega četiri glasa, i izbor abdicirane ministrice zdravstva bio bi svojevrsna kompenzacija za prijašnji promašaj.
Iako je u javnosti najmanje poznata, Jasna Helena-Mencer slovi kao najozbiljniji kandidat za rektora. Profesorica je na Kemijskom fakultetu i dugogodišnji prorektor Sveučilišta u Zagrebu, a što je najvažnije, podržava je i rektor u ostavci Branko Jeren. Koliko god se prešućuje, Jerenova potpora je krucijalna u izboru novog rektora jer na izborima ona donosi glasove njegovog lobija koji čine prorektori i studenti, dakle četvrtinu sveukupnih glasova.
Svoju moć Jeren je pokazao i prilikom Ivančićevog izbora. Zagrebački bogoslov je u početku smatran potpunim autsajderom, međutim kada ga je mjesec dana prije izbora podržao Branko Jeren, dakako neformalno, Tomislav Ivančić je postao prvi čovjek zagrebačkog sveučilišta. Tvrdi se kako je Jasna Helena-Mencer novi favorit starog rektora.