Objavljeno u Nacionalu br. 328, 2002-02-26

Autor: Željko Rogošić

Medicinska katastrofa u Dalmaciji

Zbog Ministarstva zdravstva godišnje umire 200 Dalmatinaca

KB Split - angiografija: prof.dr. Josip Mašković, dr. Lovel Giunio i prof.dr. Dinko Mirić, ravnatelj KB Split

Pacijentu A. K. (54) iz Splita u KB-u Split ultrazvukom je 1999. dijagnosticirana valvularna greška, bolest lijevog aortnog srčanog zaliska. Koronografija nije napravljena. Upućen je na invazivnu kardiološku obradu u KBC Rebro u Zagrebu. Potvrđena je bolest i ustanovljena potreba za operativnim zahvatom. Pacijent pune dvije godine čeka na red, jer se takvi operativni zahvati zbog nedostatka opreme ne mogu izvoditi u Splitu. Nakon više od dvije godine čekanja, početkom 2002., umro je u Splitu zbog srčanog zatajenja.
Pacijent P. B. (60) iz Muća pokraj Splita u drugoj polovici 1999. hospitaliziran je u KB-u Split s dijagnozom nestabilne angine pektoris i vjerojatnog suženja desne koronarne arterije. Utvrđeno je da je nužna koronarografija, odnosno invazivno kardiološko liječenje. Pacijentu je u bolnici za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju “Magdalena” u Krapinskim Toplicama obavljena koronarografija, ustanovljena stenoza, odnosno veliko i rizično suženje koronarnih arterija, te dijagnosticirana i preporučena dilatacija sužene desne koronarne arterije. Kako je “Magdalena” privatna bolnica, pacijent nije mogao platiti liječenje pa operativni zahvat nije proveden. U Splitu ne postoji takva mogućnost liječenja. Pacijent je stoga morao čekati na red u nekoj drugoj medicinskoj ustanovi. U siječnju 2002. dobio je infarkt. Nakon 6 dana liječenja i pokušaja da mu se u KB-u Split spasi život, pacijent je umro.
Zdravstveno stanje pacijenta A. A. (45) iz Splita do početka 2002. bilo je sasvim uredno, ali početkom ove godine doživio je srčani infarkt. U KB-u Split primjenjuje se medikamentozno liječenje. Liječnici su ustanovili da pacijent treba hitnu dilataciju koronarne arterije u jednoj od zdravstvenih ustanova u Zagrebu. Kako nije bilo moguće organizirati hitni transport, pacijent u Splitu je umro.
U KB Split samo s dijagnozom infarkta miokarda godišnje stigne 500 pacijenata. Čak 50 godišnje, ili jedan tjedno, stigne u splitsku bolnicu u kritičnom stanju koje zahtjeva hitnu liječničku intervenciju i trenutni operativni zahvat s područja invazivne kardiologije i kardiokirurgije. To su bolesnici koji ne mogu preživjeti ni zračnu evakuaciju do jedne od zagrebačkih bolnica. U Splitu, kojemu prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje gravitira 800.000 osiguranih pacijenata, od kojih će najmanje četvrtina umrijeti od infarkta miokarda, nije moguće brzo liječiti koronarne bolesti i spašavati ljudske živote. Od onih 50 hitnih slučajeva, više od 35 pacijenata u srednjoj životnoj dobi, umire bez ikakve potrebe. Svakog tjedna u Splitu nepotrebno umiru i oni pacijenti s područja Dalmacije koji godinama uzalud čekaju red na potrebne operativne zahvate zbog dijagnosticiranih stenoza na koronarnim arterijama ili drugih srčanih bolesti, pa tako godišnje nepotrebno umre oko 200 bolesnika. Prerana i sasvim nepotrebna smrt pacijenata, čiji životi primjenom suvremenih medicinskih tretmana mogu biti spašeni, rezultat je dugogodišnje pogrešne i neselektivne zdravstvene politike Ministarstva zdravstva i HZZO-a, koji se oglušuju na zahtjeve iz Splita za novim angiokardiografskim uređajem za invazivnu kardiologiju i otvaranjem jedinice za kardiokirurgiju u splitskoj Kliničkoj bolnici Split.

Zdravstveni i politički problem

“Jedini spas za oboljele od koronarnih bolesti s područja Splita i Dalmacije jest napokon osigurati uvjete za uporabu koronografije, u KB-u Split otvoriti kardiokirurgiju, čime bismo omogućili i dilataciju koronarnih arterija, čime se pacijentima u hitnim situacijama spašava život”, kaže dr. Lovel Giunio, jedan od vodećih splitskih kardiologa, uz ravnatelja KB-a Split prof. dr. Dinka Mirića veliki zagovornik projekta koji bi pacijentima u splitskoj regiji i cijeloj južnoj Hrvatskoj osigurao jednake uvjete liječenja kakve već imaju srčani bolesnici iz zagrebačke regije i sjeverne Hrvatske. Dakle, jedan zdravstveni problem može se iščitavati i kao politički problem neravnomjernog regionalnog razvoja unutar Hrvatske. “Ljuti nas”, ističe dr. Giunio, ”što HZZO, na temelju izdvajanja iz dohotka svih hrvatskih zdravstvenih osiguranika, uredno plaća troškove 7000 koronografija godišnje u hrvatskim bolnicama. Specijalnoj bolnici ‘Magdalena’ HZZO plaća troškove 3500 koronografija, specifične pretrage kojima se utvrđuje točna dijagnoza, odnosno stanje bolesnikova srca i krvnih žila. HZZO plaća i tisuću koronografija godišnje u bolnici “Sestre milosrdnice”, 2000 koronografija u KBC-u Rebro, 1000 koronografija u KB-u Dubrava i još 1000 u riječkoj bolnici. Ali među tih je 7000 pacijenata obrađenih u jednoj godini i 1000 pacijenata iz Dalmacije, kojima se koronografijom dijagnosticira stanje i težina bolesti, ali kojima nakon pretrage u Zagrebu ili Krapinskim Toplicama nije moguće osigurati pravodobni operativni zahvat, kojim će njihov život biti spašen”, napominje dr. Lovel Giunio. Ministarstvo zdravstva i HZZO uveli su točne restriktivne kvote, odnosno broj pacijenata čije će se liječenje financirati. Kako pacijenti iz Dalmacije u zagrebačkim bolnicama godinama moraju čekati na operativni zahvat, svi oni pomoć traže u KB-u Split. Ali u Splitu, bez suvremenih uređaja i kardiokirurgije, takvu pomoć ne mogu dobiti pa čekajući umiru.
“Neravnomjerna distribucija suvremenih uređaja po hrvatskim bolnicama, neosjetljivost Ministarstva zdravstva za dramatičnu situaciju među pacijentima sa srčanim bolestima u Dalmaciji i pogrešna politika HZZO-a, koja se zasniva na kvotama, proizveli su velik problem. Mi tražimo da HZZO s KB-om Split sklopi ugovor kojim će se obvezati na financiranje koronografija za ovih 1000 naših pacijenata koji iz Dalmacije moraju na pretrage odlaziti u Zagreb”, izravan je ravnatelj KB-a Split, ugledni kardiolog prof. dr. Dinko Mirić. “Tražimo, dakle, da se novci predviđeni za koronografije i operativne zahvate na srcu i srčanim žilama prebace na KB Split. To znači da je krajnje vrijeme da u Split stigne prvi uređaj koji će osigurati ostvarenje projekta invazivne kardiologije i otvaranje splitske kardiokirurgije”, ističe ravnatelj dr. Mirić.
Kreditom Svjetske banke nedavno su kupljena dva angiokardiografska uređaja. Zahvaljujući spretnosti ili lobiranju, jedan je otišao na KBC Rebro, na kojem su sada tri takva uređaja, a drugi je stigao u KB Dubrava koja je već imala jedan takav stariji uređaj. U bolnici “Sestre milosrdnice” jedan je takav stari uređaj, u privatnoj bolnici “Magdalena” u Krapinskim Toplicama je novi uređaj, a očekuje se još jedan, te u KB-u Rijeka jedan, više od deset godina stari uređaj. U Splitu nema ni starog ni novog uređaja, pa splitski kardiolozi, kad žele izvesti koronografiju, gostuju na rendgenu, odnosno Odjelu za angiografsku dijagnostiku i intervencijsku radiologiju KB-a Split, čiji je voditelj prof. dr. Josip Mašković. “Već dugo se Splitu obećava jedan angiokardiografski uređaj”, prisjeća se dr. Lovel Giunio. “Na temelju kredita Vijeća Europe raspisan je natječaj za dva uređaja, od kojih je jedan trebao stići u Rijeku, drugi napokon u Split. Ali povjerenstvo Ministarstva zdravstva poništilo je natječaj, jer je preostala samo jedna kvalitetna ponuda. Tako smo opet ostali bez novog uređaja koji košta 2 milijuna maraka. Doista je suludo i skupo da tisuću ljudi iz Splita i Dalmacije godišnje putuje na pretrage u Zagreb, a potom se u Splitu ne mogu liječiti i. Stvara se neravnoteža u stupnju medicinske opremljenosti, ali i neravnopravnost u zdravstvenom tretmanu pacijenata. Osiguranik u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku, na Mljetu ili Visu plaća osiguranje kao i osiguranik iz Zagreba, ali oni nemaju ista prava, jer ne mogu dobiti priliku za spas života. U hitnim intervencijama nikakav transport ih ne može spasiti. Ljudi umiru, a to ne moraju”, kaže dr. Giunio prisjećajući se slučaja istaknutog splitskog HSLS-ova saborskog zastupnika Velimira Terzića. “Da je u Splitu postojala koronarografija i kardiokirurgija, gospodin Terzić i mnogi drugi pacijenti nisu morali umrijeti od posljedica infarkta. Nasuprot tomu, brzom intervencijom u Zagrebu spašen je život generalu Mladenu Markaču”, kaže dr. Lovel Giunio.
U prošloj 2001. godini ekipa dr. Giunija je gostujući kod prof. dr. Maškovića na Odjelu za angiografsku dijagnostiku napravila 75 koronarografija. “Problem je u tome što HZZO nije spreman omogućiti nam da radimo od 750 do 1000 koronarografija, jer se u KB-u Split obrađuje i liječi 500 pacijenata s infarktom i 500 pacijenata s nestabilnom anginom pektoris. Prema našim podacima, u Splitu bi se godišnje napravilo 300-400 dilatacija krvnih žila i oko 400 operacija na srcu. Stoga nam je otvaranje kardiokirugije doista nužno. Splitska bolnica ne može toliki broj pacijenata poslati na dilataciju i operacije drugim bolnicama u Hrvatskoj, jer one imaju svoje pacijente”, ističe dr. Giunio. Sve se prelama preko leđa pacijenata. Dalmatinci i Dalmatinke se ne smiju razboljeti od težih oblika srčane bolesti, jer njihove troškove liječenja HZZO zagrebačkim bolnicama i krapinskoj bolnici nije spreman platiti. Pacijenti ili umiru čekajući na red u državnim bolnicama ili oni, financijski bolje stojeći, operativne zahvate na srcu rade u privatnoj bolnici “Magdalena”. Ali mnogi pacijenti ne mogu za dilataciju krvnih žila izdvojiti 5000 do 10.000 DEM, a za operaciju na srcu 20.000 do 40.000 i više DEM. U osnovi, misle i pacijenti i liječnici u Splitu, stvar se svodi na princip – plati ili umri! “Splitska situacija je dramatična i teška, jer pacijenti iz Dalmacije koji su godinama izdvajali svoj novac u zdravstveni sustav, svoje ozbiljne zdravstvene probleme ne mogu rješavati unutar tog sustava”, naglašava dr. Giunio.
“Imaju li HZZO i njegov direktor Zdravko Lončarec pravi pregled stanja i postoji li u Zagrebu svijest o tome što se u Splitu i Dalmacija događa?”, izravan je dr. Lovel Giunio. “Od 100 koronografskih pregleda kod nas je 80 pacijenata pozitivno. Od tih sto, deset dilatiramo u Zagrebu, petnaest pacijenata, čekajući dugo, dočeka operaciju, ali onih preostalih pedeset pacijenata u Splitu umire čekajući operaciju i kardiokirurga kojeg nema!”, naglašava dr. Giunio. “Vjerujemo da je ministar Vlahušić razumio problem. Obećao je da će do ljeta uređaj za koronarografiju stići u Split. I ranije su nam iz Zagreba stizala obećanja, ali nadam se da će se ovaj put obećanje i ispuniti. Problem su prevelika centralizacija u distribuciji novca, prevelika inercija u zdravstvenoj politici koja traje deset godina, ali i neosjetljivost naših saborskih zastupnika iz Dalmacije na probleme s kojima se zdravstvo ovdje suočava. Mnogi računaju, ako im se što dogodi, oni će helikopterom na vrijem biti prebačeni u Zagreb. Ali postoji realna opasnost da se preračunaju!”, uvjerava nas prof. dr. Dinko Mirić.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika