Izborni sabor HSLS-a završio je u subotu, 2. veljače, očekivanim povratkom Dražena Budiše na čelo stranke i posve neočekivanim izbornim krahom većine ministara, zamjenika i pomoćnika ministara. Poraznim izbornim rezultatima stranačko povjerenje izgubili su ministar znanosti Hrvoje Kraljević, pomoćnik ministra zdravstva Ante Barbir, pomoćnik ministra prometa i veza Miroslav Borković, pomoćnik ministra vanjskih poslova Mislav Kukoč i zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. Nitko od njih nije se uspio uvrstiti među 33 člana Velikog vijeća HSLS-a. A predsjednik Fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković sa 278 glasova osvojio je tek sedmo mjesto u izboru za četvoricu potpredsjednika stranke. Jedini je stranačko izborno sito preživio ministar zdravstva Adro Vlahušić koji je kao četvrti sa 530 glasova izabran u Veliko vijeće.
Krunski dokaz
Jedan visoki dužnosnik HSLS-a objasnio je u ponedjeljak, 4. veljače, da to nije kraj stranačkih nevolja najviših državnih dužnosnika HSLS-a. Drugi dio visokopozicioniranih HSLS-ovaca nije imao hrabrosti ispitati svoj stranački rejting. Goran Granić i Goranko Fižulić nisu se usudili izaći na izbore, kao što to nisu učinili ni zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec i zamjenik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Roland Žuvanić. Ministar prometa i veza Alojz Tušek već je izbačen iz stranke i na saboru je imao ponižavajući status promatrača. Doda li se tomu i poraz ministra obrane Joze Radoša u srazu s Draženom Budišom, jasno je da je HSLS iskazao potpuno nepovjerenje svojim predstavnicima u Vladi. Zbog toga su svi oni dužni staviti svoje mandate na raspolaganje Budiši i novom vodstvu stranke. Većinsko je raspoloženje da nitko od njih nakon takvoga debakla ne bi smio zadržati svoje mjesto u Vladi. Oni su očito izgubili povjerenje stranačkog članstva i nemaju više legitimitet predstavljati HSLS u državnoj vlasti, zaključio je sugovornik Nacionala iz vrha HSLS-a.
Za dugogodišnjeg saborskog zastupnika iz redova HSLS-a takvo izjašnjavanje krunski je dokaz da se prije izbora nepošteno lobiralo: “Nemoguće je baš da nijedan ministar, zamjenik ili pomoćnik ministra ne valja. Da se glasovalo o saborskim zastupnicima, ni većina njih zasigurno ne bi prošla na ovim izborima. Ovakvim ishodom glasovanja mi smo svojim ključnim ljudima u Vladi upropastili ugled i autoritet u javnosti i koaliciji. Budiša je uz to posve nepromišljeno osudio potporu sindikata i poslodavaca Goranu Graniću. Sabor je to podržao umjesto da budemo presretni što stotine tisuća radnika i poduzetnika javno podupiru našeg člana. Pa koja bi to još stranka učinila. Budiša se na ovom saboru očito obračunao s vlastitom prošlošću. Jer sve je ministre, pomoćnike i zamjenike te saborske zastupnike on osobno birao. Što mu je onda trebalo da ih tako javno ponižava? Tako neće sačuvati jedinstvo stranke i ruši ugled HSLS-a. Pa što će reći naši birači nakon što smo im poručili da ljudi za koje su oni glasovali nisu sposobni obavljati najviše državne dužnosti? Budite uvjereni da većina njih neće više glasovati za HSLS.”
Malo tko od izaslanika sabora nije potvrdio da je bilo ružnog lobiranja i pokušaja diskvalificiranja političkih suparnika. To potvrđuju i rezultati izbora za Veliko vijeće u koje je izabrano čak 28 Budišinih pristaša i samo 7 onih koji se nisu čvrsto opredijelili za njega. No izbori za potpredsjednika stranke ipak pokazuju da je bilo i nekih odstupanja. Uvjerljivija Budišina pobjeda od one kakvu su očekivali i njegovi najvatreniji navijači djelomice je rezultat i njegova sjajnog nastupa na saboru stranke. Pokazalo se da je Budišino tridesetogodišnje iskustvo u javnim istupima i organizaciji velikih skupova bilo nedostižno za Radoša. Podjednako uspješan predizborni nastup imao je i Ivan Čehok, koji je došao sportski odjeven u traperice, a svojim je govorom oduševio većinu izaslanika i osvojio drugo mjesto među kandidatima za potpredsjednike s velika 692 glasa. Đurđa Adlešić dobila je apsolutno najviše glasova, čak 778, točno 19 više od a Budiše, što jasno pokazuje da je ona najpopularnija političarka HSLS-a. Za razliku od Đurđe Adlešić i Čehoka, Jošku Kontiću dobar je rezultat pokvario njegov scenski nastup. Računao je na mjesto prvog potpredsjednika, čime bi postao i neformalni zamjenik predsjednika stranke. Međutim, svoje je izglede pokvario nastupnim govorom u kojem se pohvalio da ga prate i prisluškuju tajne službe. Tom apsurdnom tvrdnjom Kontić je pokazao da ne može iskoračiti izvan mentalnog sklopa desničarskih, ekstremističkih skupina i to kod većine liberala ipak teško prolazi.
Još teži poraz doživio je Željko Glavan, koji je uz Kontića bio najglasniji navijač Dražena Budiše. On je sa skromna 333 glasa osvojio tek šesto mjesto u borbi za potpredsjednička mjesta.
Premda je Budiša uvjerljivom većinom ponovno izabran za predsjednika HSLS-a, njegov utjecaj u stranci bit će bitno određen rezultatima izbora za potpredsjednike stranke. Troje od četvero izabranih potpredsjednika, Đurđa Adlešić, Ivan Čehok i Branko Levačić, nisu baš bili favoriti Budišinih navijača.
Upravo će oni, uz Budišu, imati presudnu riječ pri odlučivanju o smjenama i izboru novih ministara, njihovih pomoćnika i članova Malog vijeća. Da Budiša nije sumnjao u svoju pobjedu, pokazuje i to što se Dorica Nikolić nije kandidirala ni za jedno stranačko tijelo. Po stranačkom statutu, naime, glavni tajnik ne može biti član ni jednog organa, a Budiša je to mjesto unaprijed namijenio Dorici Nikolić koju je javno pohvalio za uspješnu organizaciju sabora.
Sudeći po raspoloženju Budiše i većine izaslanika na saboru, sasvim je sigurno da u prvom valu promjena svoja mjesta u Vladi neće sačuvati Goran Granić, Goranko Fižulić i Alojz Tušek. Očekuje se da će Budiša postati zamjenik premijera, da će novi ministar gospodarstva biti Hrvoje Vojković, a Miroslav Buličić postati novi ministar prometa i veza. Umjesto Vojkovića na čelo Hrvatskog fonda za privatizaciju trebao bi doći Josip Kardum, kojega je ministar gospodarstva Fižulić smijenio s položaja svog zamjenika. Budiša, tvrde njegovi bliski suradnici, ne namjerava micati Radoša i prepustit će njemu da odluči hoće li ostati ministar obrane. O sudbini Hrvoja Kraljevića i zamjenika i pomoćnika ministara koji su poraženi na izborima ili se nisu natjecali Budiša i novo vodstvo odlučit će tek kad završe pregovori s Račanom i ostalim koalicijskim partnerima.
Iz Budišinih redova najavljeno je da će se prvi put odstupiti od načela da se u Malo vijeće izaberu oni koji su poraženi na izborima za potpredsjednike stranke. Ovaj put Budiša će predložiti nove članove koji neće doći iz Velikog vijeća.
Budišinim izborom za predsjednika stranke završena je polugodišnja agonija HSLS-a no, po svemu sudeći, Budiša će imati pune ruke posla da smiri strasti u stranci i obuzda one koji žele čistku svih članova Vlade iz HSLS-a. Problem je u tome što gotovo svi eventualno smijenjeni članovi Vlade automatski postaju zastupnicima u Saboru jer su 3. siječnja 2000. bili visoko na izbornim listama. A to znači da bi se u Saboru stvorila snažna jezgra otpora Budiši kojemu će se pridružiti i većina sadašnjih saborskih zastupnika HSLS-a koji nisu podržavali izbor Budiše za predsjednika stranke. Budiša će o tome morati itekako voditi računa. Jer, primjerice, da Budiša i HSLS odluče rušiti Vladu, teško da će im to uspjeti jer će upravo većina saborskih zastupnika iz HSLS-a podržati Račanovu vladu. A to bi značilo da se Vlada može održati bez obzira na Budišu i HSLS.