ZOLTÁN ÁLDOTT Mađarski predsjednik Uprave Ine strani je menadžer na najutjecajnijem položaju u državiZoltán Áldott, predsjednik Uprave naftne kompanije Ina, najutjecajniji je strani državljanin u Hrvatskoj po izboru Nacionala. Ranijih godina, pa i desetljeća, najutjecajniji i najmoćniji strani državljani u Hrvatskoj bile su osobe iz politike i diplomacije. Veleposlanici velikih svjetskih sila poput Petera Galbrighta iz SAD-a i Johna Ramsdena iz Britanije ili europski dužnosnici poput Vincenta Degerta godinama su izravno utjecali na ključne društvene procese u Hrvatskoj, osobito u demokratizaciji i napretku prema euroatlantskim integracijama. Iako ti procesi još nisu završeni, pod utjecajem globalne ekonomske krize i sve lošijeg gospodarskog stanja u Hrvatskoj postalo je jasno da ključni element budućeg domaćeg razvoja mora biti ekonomski. U takvim okolnostima i utjecaj stranih političara znatno je oslabio.

UTJECAJ GOSPODARSTVENIKA znatno je porastao, čak i u visokoj politici. U manje od godinu dana Đuro Popijač i Domagoj Milošević, dvojica ljudi iz vrha Hrvatske udruge poslodavaca, imenovani su na ministarske pozicije u Vladi. Ipak, sa stranim menadžerima pomalo je drukčije. Iako vjerojatno nikad u proteklih 20 godina čelnici velikih hrvatskih kompanija nisu imali veći utjecaj i moć u Hrvatskoj, vjerojatno ih nikad nije bilo manje. Cijeli niz velikih hrvatskih poduzeća koja su u prošlosti kupili, zatim njima upravljali stranci, danas vode domaći stručnjaci: Siemens, Ericsson Nikola Tesla, Cemex, brojne banke - na čelu svih tih tvrtki danas su Hrvati. Takav pad broja stranih menadžera na čelu velikih hrvatskih kompanija iznimno je zanimljiv, osobito u kontekstu čestih optužbi radikalnih desničara da stranci planirano uništavaju hrvatske tvrtke. Te tvrdnje, pokazat će to i Nacionalov izbor najutjecajnijih, nemaju nikakva uporišta u zbilji. Gotovo svaki od stranih menadžera na ljestvici znatno je unaprijedio svoju tvrtku od dolaska na njeno čelo, investirao, povećavao prihode i otvarao nova radna mjesta, unatoč problemima izazvanim globalnom recesijom. Upravo zbog toga te ljude i kompanije koje vode teško možemo smatrati uzročnicima trenutačne gospodarske krize u Hrvatskoj, puno je izvjesnije da će oni biti ključni akteri oporavka.

TA JE PRETPOSTAVKA TEMELJ i procjene njihova utjecaja. Budući da je to vrlo apstraktan i teško mjerljiv pojam, Nacional je svoj izbor najutjecajnijih temeljio na nekoliko unaprijed ocijenjenih kriterija - moći, uspješnosti i prepoznatljivosti. Deset Nacionalovih novinara svaku je od nominiranih osoba ocjenjivalo po tim kriterijima, a osobe s najvećim zbrojem pojedinačnih bodova uvrštene su na listu. Taj trud uložen je da se izbjegne zamka popularnosti - izbor ljudi koji su poznati, ali čije djelovanje nema efekta na život građana i ključne promjene društvenih trendova. Iako je teško vjerovati da će oko takvog poretka ikad biti postignuta suglasnost, Nacionalova lista najutjecajnijih stranaca može se smatrati značajnim doprinosom široj analizi raspodjele moći i razvoja ključnih društvenih trendova u Hrvatskoj.

1. Zoltán Áldott - “Taj je čovjek spreman stotinu puta zaredom odbiti zahtjeve koje smatra nekorektnima, a da pritom ni jednom ne izgubi smiješak s lica niti se upusti u svađu s onim čiji je zahtjev odbio”, tim je riječima hrvatski naftaš opisao Zoltána Áldotta neposredno nakon što je objavljeno kako će na čelu domaće nacionalne naftne kompanije Ina zamijeniti Lászla Gesztija. U ispravnost te ocjene vrlo su se brzo uvjerili predstavnici hrvatske vlade, uzalud nagovarajući Inu da odustane od dogovorenog posla s nacionalizacijom plinskog biznisa. Posao na kraju zbog nedostatka novca nije obavljen, ali je Vlada to platila brojnim ustupcima i povećanjem cijene plina za građane. Takav Áldottov karakter bio je jedan od temeljnih razloga njegova dolaska u Inu. U to vrijeme mađarska kompanija, odnosno njeni predstavnici u Ini, bili su vjerojatno najomraženije osobe u Hrvatskoj. To se temeljilo na sumnjama o nepravilnostima u sklapanju dioničarskog ugovora, koji je MOL-u dao dominantne ovlasti u operativnom upravljanju kompanijom, što je u hrvatskoj javnosti protumačeno kao jeftina prodaja nacionalnoga blaga. U takvoj situaciji čelnici MOL-a odlučili su da umjesto iznimno nekomunikativnog i zatvorenog Gesztija na čelo Ine imenuju pristupačnog i nasmiješenog Áldotta. Ipak, to je samo dio priče. Taj 41-godišnji Mađar, potpredsjednik mađarske naftne kompanije MOL, svojevrsni je specijalist za Hrvatsku. Još krajem 90-ih sudjelovao je u inicijalnim pregovorima o spajanju MOL-a i Ine u jednu tvrtku, a nekoliko godina kasnije radio je i na prvoj fazi privatizacije Ine. U tvrtku se vratio sedam godina kasnije, neposredno nakon druge faze privatizacije. Áldott je jedan od MOL-ovih najuspješnijih menadžera, a njegov zadatak bio je da unaprijedi Inino poslovanje i tako s mađarske kompanije skine stigmu stranaca koji žele uništiti najveću hrvatsku tvrtku. Iz današnje perspektive čini se da je uglavnom uspio. Ina posluje bolje nego prije, ključni projekti poput modernizacije rafinerija i razvoja nalazišta u Siriji su dovršeni i tvrtka bi se idućih godina mogla koncentrirati na ponovno osvajanje davno izgubljenih tržišta u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ne priznaju svi te uspjehe, u dijelu javnosti MOL i dalje ima loš imidž, no utjecaj i važnost Áldottu nitko ne osporava. Pod njegovim vodstvom Ina bi već dogodine mogla ponovo osvojiti status najveće hrvatske kompanije, koji je prije nekoliko godina pod neobjašnjivim okolnostima izgubila. O Áldottovim odlukama izravno ovise tisuće radnih mjesta, milijarde kuna poreza i stotine drugih kompanija, pa nije čudo da praktički nema hrvatskog ministra koji njegov broj telefona nema pohranjen u mobitelu. Koliko ga često nazivaju, može se samo nagađati.

2. James Foley -JAMES FOLEY Veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu najmoćniji je strani diplomat u Hrvatskoj Samo naivni mogu misliti da se razbijanje slovenske blokade hrvatskih pregovora s Europskom unijom slučajno vremenski podudarilo s dolaskom novog američkog veleposlanika Jamesa Foleyja u Zagreb. U godinu i pol dana Foley se etablirao kao najvažniji član diplomatskog zbora u Hrvatskoj. On je prije svega “kurir za vezu” između Zagreba i Washingtona, ali nedavni Wikileaksovi izvještaji pokazali su da je mjesecima unaprijed znao sudbinu Ive Sanadera i o tome precizno informirao svoju šeficu Hillary Clinton. Još u rujnu 2009. poslao je u State Department vijest o širenju istrage protiv Sanadera, ali i filigranski precizno objasnio antikorupcijske motive Jadranke Kosor: od želje da se riješi oponenata u HDZ-u pa do toga da je uništenje kriminala jedina šansa za HDZ-ovu izbornu pobjedu. James Foley nije televizičan kao što su to bili Peter Galbraith i Bill Montgomery, ali je savršen ambasador za zemlju kao što je Hrvatska. Iznutra utjecajan, izvana neprimjetan - upravo kao što zahtijeva odnos između vodeće svjetske sile i male europske države. Osim toga, u okviru diplomatskog mandata Foley je i hrvatski saveznik komu se može vjerovati kada kaže da “SAD snažno podupire napore Hrvatske da uđe u EU, jer vjeruje da će to Hrvatsku učiniti još jačim i naprednijim saveznikom te ojačati EU”. Iako to nikada neće izgovoriti, da nije bilo Foleyja, pitanje je koliko bi se Jadranka Kosor zadržala na položaju predsjednice Vlade. Oba njezina dosadašnja uspjeha - deblokada pregovora s EU i razbijanje Sanaderove hobotnice - bila bi neizvediva bez snažnog zaleđa u svijetu.

3. Markus Ferstl - MARKUS FERSTL Austrijski predsjednik Uprave Hypo Alpe Adria banke, najveće banke u Hrvatskoj na čijem se čelu nalazi stranacPostoji jedna osobina koju predsjedniku Uprave Hypo Alpe Adria banke Markusu Ferstlu ni njegovi protivnici ne poriču - hrabrost. Samo je hrabar čovjek mogao početkom 2008., na samom početku globalne ekonomske krize, preuzeti vođenje banke protiv koje se u matičnoj državi i međunarodnim podružnicama vode istrage zbog sudjelovanja u golemim korupcijskim aferama i pronevjerama. Bez obzira na ishode tih istraga, Hypo banka je u Hrvatskoj proteklog desetljeća odigrala značajnu ulogu, bila je možda i glavni financijer velikih nekretninskih projekata, posebno turističkih kapaciteta, a tijekom tog razdoblja ukupno je u Hrvatskoj investirala oko 7 milijardi eura. Zbog krize, ali i loše poslovne politike bivšeg menadžmenta, znatan dio tih plasmana banka je morala otpisati, a istovremeno pokušati očuvati tržišni udjel i obraniti se od neugodnih optužbi. Misija spašavanja Hypa u Hrvatskoj bila je od ključne važnosti za cijeli Hypo International. S trećinom zaposlenih i petinom svih izdanih kredita Hypo Alpe Adria najveća je strana podružnica te banke. Sve to došlo je u zadaću Ferstlu, mladom austrijskom menadžeru koji je prije Hrvatske vodio bankine podružnice u Belgiji, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Da uspije, Ferstl je odlučio potpuno promijeniti poslovnu strategiju banke i umjesto na korporativni sektor usmjeriti je na poslovanje s građanima, koje je u prošlosti u Hypo banci bilo uvelike zanemareno. Danas, nakon tri godine, čini se da je plan uspio. Banka je nakon golemih gubitaka 2008. počela poslovati pozitivno, depoziti građana kontinuirano rastu, a čini se da je najgore u aferi Hypo također prošlo. Ipak, banka i dalje ima brojne klijente među velikim hrvatskim tvrtkama i to svakako pridonosi njenoj važnosti. Ako je točno da je utjecaj stranog bankara u nekoj državi razmjeran broju kredita koje je dao, danas je Ferstlov utjecaj, na temelju njegovih postignuća u zadnje tri goPIERRE BOURSOT Francuski predsjednik Uprave Splitske banke, druge po veličini banke u Hrvatskoj na čijem se čelu nalazi stranacdine, i nešto veći od toga.

4. Pierre Boursot - Otkad je u lipnju 2006. taj pariški bankar došao na čelo Splitske banke, ni ekonomska recesija ne uspijeva zaustaviti njen tržišni rast. Pierre Boursot, koji je upravljanje bankom preuzeo netom nakon što ju je kupila velika francuska grupacija Société Générale, u samo pet godina uspio je tradicionalnu lokalnu banku koncentriranu na područje Dalmacije afirmirati kao jakog nacionalnog igrača. U Dalmaciji je Splitska banka tržišni lider, a Boursot kao njen šef izravno utječe na sva ključna ekonomska zbivanja u tom dijelu Hrvatske. Ukratko, svaki budući plan za ekonomski razvoj južne Hrvatske bez njegove potpore bit će teško realizirati.

5. Johannes Züll - Poslovne odluke 46-godišnjeg Nijemca Johannesa Zülla svakodnevno ulaze u domove stotina tisuća hrvatskih građana: od srpnja 2009. Züll je na čelu domaćeg nacionalnog TV kanala RTL Televizija. Züll, predsjednik Uprave Aegis Media u Njemačkoj, uJOHANNES ZÜLL Njemački predsjednik Uprave RTL-a, komercijalne televizije u velikoj ekspanziji Hrvatskoj je naslijedio Christopha Mainuscha, a iz njegova životopisa vidi se da je iskusan TV profesionalac čiji je glavni zadatak održavati i povećavati solidnu gledanost RTL-a u Hrvatskoj. Od 1999. do 2007. bio je na raznim izvršnim pozicijama unutar RTL Grupe, uključujući poziciju generalnog direktora RTL Interactive i voditelja Strategije i poslovnog razvoja RTL Televizije u Kölnu. Bio je i generalni direktor informativnog televizijskog kanala N-TV, generalni direktor RTL New Media, voditelj Odjela interneta i novih tehnologija RTL Grupe u Luksemburgu i voditelj Poslovnog razvoja televizije na njemačkom govornom području u tvrtki CLT-UFA. Otkako radi u Hrvatskoj, Züll je stručnoj javnosti poznat zbog svoje otvorene borbe za ravnopravnost nacionalnih TV kanala, odnosno za ukidanje dugogodišnjeg povlađivanja javnom HTV-u, a novom zamahu poslovnih rezultata RTL-a svakako je pridonio i nedavni osnutak RTL-ova drugog televizijskog kanala.

6. Evan Kraft - Iako hrvatska javnost djelovanje Hrvatske narodne banke percipira isključivo kroz osobu guvernera Željka Rohatinskoga, istina je da on znatan dio svojih odluka donosi nakon konzultacija s timom najbližih suradnika. U tom timu već godinama radi i američki ekonomist Evan Kraft. Taj dugogodišnji direktor Direkcije za istraživanja Hrvatske narodne banke u Hrvatsku je stigao 1995., neposredno nakon završetka Domovinskog rata, i zaposlio se u Ekonomskom institutu, a nekoliko godina poslije prešao je u HNB. Kraft je među domaćim ekonomskim stručnjacima poznat kao čvrst zagovornik stabilnog tečaja kune i protivnik inicijativa pojedinih domaćih poduzetnika da se rast izvoza potiče devalvacijom vrijednosti nacionalne valute. Budući da ista načela već godinama u svojoj strategiji monetarne politike provodi i guverner Rohatinski, valja pretpostaviti da se često pouzdaje i u savjete koje mu daje Kraft.

7. Paul Vandoren - Možda ostavlja dojam bruxelleskog birokrata, ali brzina ulaska Hrvatske u Europsku uniju uvelike ovisi o izvještajima koje Paul Vandoren šalje svojim šefovima u Europskoj komisiji. Uostalom upravo je taj Belgijanac još prošlog rujna ugasio ovdašnji optimizam o brzom završetku pregovora i oštro upozorio da, želi li Hrvatska do sredine 2011. završiti pregovore s EU, neće biti dovoljno samo podizati optužnice protiv političara i donedavnih čelnika vodećih tvrtki, nego se očekuje puna primjena zakona i donošenje presuda kao dokaz da se provodi borba protiv korupcije.

8. Peter Fuchs - Valamar je najveća turistička kompanija u Hrvatskoj, koja upravlja s 23 hotela, 8 apartmanskih kompleksa i 9 kampova na jadranskoj obali. Sama ta činjenica čini Petera Fuchsa jednom od najvažnijih osoba u hrvatskom turizmu, ali on je jedan od najiskusnijih šefova domaćih hotelijerskih kompanija. Turizmom se bavi 30 godina, a posljednje je desetljeće proveo u Hrvatskoj. Prije dolaksa u Valamar vodio je Falkensteiner, drugu veliku stranu hotelijersku kompaniju u Hrvatskoj. U obje tvrtke Fuchs je provodio velike investicijske programe koji su rezultirali značajnim unapređenjem njihove kvalitete. Valamar takve značajne investicije najavljuje i za iduće godine, pa se može očekivati da će Fuchsov utjecaj na situaciju u domaćem turizmu, a posredno i u cijeloj hrvatskoj ekonomiji, rasti.

9. Guido Kerkhoff - Taj 43-godišnji njemački menadžer upravlja cjelokupnim poslovanjem njemačkog Deutsche Telekoma u jugoistočnoj Europi, koje osim Hrvatskog telekoma obuhvaća i kompanije u Mađarskoj, Slovačkoj i Grčkoj. Budući da je T-HT oduvijek uvjerljivi lider na domaćem telekomunikacijskom tržištu, a posljednjih godina i najprofitabilnija hrvatska kompanija uopće, jasno je da Kerkhoff kao predsjednik nadzornog odbora ima golem utjecaj. Bez obzira na to radi li se o odluci o visini dividende isplaćene vlasnicima HT-ovih dionica ili o odluci koliko će u razvoj kojih telekomunikacijskih tehnologija T-HT investirati, Kerkhoff vodi glavnu riječ u donošenju niza odluka koje na više razina utječu na život hrvatskih građana i ključna društvena događanja u Hrvatskoj.

10. Julian Ogrin - Australac koji je karijeru izgradio u Irskoj danas vodi filijalu švedske telekomunikacijske tvrtke u Hrvatskoj. Ogrinovim dolaskom na čelo Tele2 Hrvatska dogodile su se značajne promjene u načinu na koji Hrvati koriste svoje mobilne telefone. Kompanija je fokus poslovanja s glasovnih usluga i slanja SMS-a prebacila na mobilni internet po prihvatljivim cijenama. Rezultati su bili sjajni. Samo u drugoj polovini prošle godine Tele2 dobio je novih 60.000 korisnika, a indikativna je i činjenica da je od 110.000 hrvatskih građana koji su u zadnjih pet godina promijenili mobilnog operatera 90 posto prešlo u Tele2. Ogrin je jedan iz uskog kruga ljudi koji nameću ključne trendove na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu.

11. Gavin Susman - Američki menadžer Gavin Susman pionir je među stranim ulagačima u Hrvatskoj. U raznim funkcijama i oblicima posluje u Hrvatskoj još od 1993., a postao je i obiteljski vezan za Hrvatsku – u braku je s Ivanom Šoljan, jednom od najmoćnijih poslovnih žena u Hrvatskoj. Susman je godinama vodio privatni investicijski fond Expandia i ulagao u medije i telekomunikacije. Najpoznatije investicije su mu one u telekomunikacijsku kompaniju Iskon te internetske portale Klik i net.hr. Danas sa suprugom razvija više turističkih projekata u Rovinju i Fažani, a u stranim poslovnim krugovima ga smatraju utjecajnom osobom i ključnim lobistom i konzultantom za američke investitore u Hrvatskoj.

12. Dmitrij Železnjak - Taj 52-godišnji ruski poduzetnik u Hrvatskoj je podjednako poznat po svojim poslovima, ljubavnim aferama i društveno korisnom radu. Otkad je početkom 2004. kupio splitsku Sjevernu luku, Železnjak je u tom gradu postao omiljen zbog svojih izdašnih donacija: dosad je financijski pomagao nogometni klub Hajduk, a sponzorirao je i niz kulturnih događanja, a prije dvije godine je u Imotskom pokrenuo i proizvodnju luksuzne votke Akvinta, s namjerom da je plasira na strana tržišta. Iako je proteklih godina njegov utjecaj, kao i njegova financijska moć u padu, Železnjak je još uvijek vjerojatno najpopularniji strani investitor u južnoj Hrvatskoj, ali i jedan od rijetkih koji ima izravan kontakt s gradskom i županijskom vlašću u Splitu.

13. Jochen Dimter - Iskusni njemački menadžer s uspješnom karijerom u Daimleru prije nekoliko mjeseci stigao je u Hrvatsku sa specijalnim zadatkom: kako pomoći tvrtki Euroline, dugogodišnjem uvozniku Mercedesa i ostalih Daimlerovih vozila, da se oporavi od najteže krize koja je pogodila svjetsku automobilsku industriju u posljednjih 40-ak godina. Ta kriza doslovce je prepolovila prodaju automobila u Hrvatskoj, pa tako i prihode Eurolinea koji je prije investirao ogroman novac u gradnju novih luksuznih prodajnih centara. Ta ulaganja pretvorila su se u dugove, a čini se da će budućnost kompanije ovisiti o pomoći njemačkog koncerna. Za operativno upravljanje oporavkom Eurolinea očito je zadužen Dimter, pa se može zaključiti kako je na tom Nijemcu da pomogne vlasniku Eurolinea Braci Radovanoviću u nastojanju da Mercedes zadrži svoju dugogodišnju titulu najpopularnije marke luksuznih automobila u Hrvatskoj.

14. Louise Vinton - Koordinatorica ureda Ujedinjenih naroda i šefica UNDP-a (UN-ov program za razvoj), Amerikanka, u Hrvatskoj živi tek tri mjeseca i relativno je nepoznata. Ali nekadašnja analitičarka u Economistu i ekspertica za Rusiju i druge bivše socijalističke države odlučuje o milijunskim svotama kojima se stimulira povratak izbjeglica i jačaju institucije civilnog društva. O njezinoj procjeni uvelike ovisi i status Hrvatske u Ujedinjenim narodima.

15. Nikolaj Ivčikov - Lukoil je najveća ruska kompanija koja posluje u Hrvatskoj i najveći investitor iz te države u Hrvatskoj. Godinama su ruski poslovni krugovi Hrvatsku smatrali zemljom koja je zatvorena za tamošnje investitore, a upravo je Lukoil na čelu s Ivčikovom demantirao takve predrasude. U dvije i pol godine prisutnosti u Hrvatskoj kompanija je nizom akvizicija i investicija uspjela izgraditi mrežu od 40-ak benzinskih postaja i osvojila udjel od deset posto tržišta. Nastavi li se takav razvoj i sljedećih godina, Lukoil bi uskoro mogao postati ravnopravan konkurent nacionalnoj naftnoj kompaniji Ina, ali i svojevrsni prethodnik za sve ostale ruske investicije u Hrvatskoj.

16. Nick Colgan - Britanac Nick Colgan je prije nešto više od šest godina u Zadru naletio na napuštenu terasu na gradskim zidinama. Glazbeni producent iz Birminghama odlučio je na tom mjestu osnovati ljetni klub na otvorenom i nazvati ga Garden Club. Iz kluba je iznikao i Garden Festival, ljetni glazbeni festival na plaži u obližnjim Petrčanama. Colgan danas s obitelji živi na relaciji Zadar - Petrčane, a njegovom zaslugom u Hrvatsku svake godine stižu tisuće britanskih turista koji dolaze potrošiti gomile novca. Colganov utjecaj na britansko javno mnijenje kao miljenika turističkih rubrika britanskih dnevnih novina je neprocjenjiv.

17. Bill Montgomery - Rijetko bivši veleposlanik i nakon okončanja svog mandata ostane utjecajan u zemlji u kojoj je služio. Još rjeđe svaki njegov javni istup može uzburkati javnost u nekoliko država. Po svemu tome u državama na području nekadašnje Jugoslavije poznat je 65-godišnji Amerikanac Bill Montgomery. Nakon odlaska iz diplomatske službe on i supruga Lynne kupili su kuću u Cavtatu, a tijekom godine borave i u Beogradu. Montgomery se posvetio privatnom konzultantskom biznisu, ali svoju vezu s regijom dugo je održavao i pisanjem kolumni za razne novine iz Hrvatske i Srbije. Da Montgomery nema namjeru pasivno provoditi svoje službeno umirovljeničke dane pokazuju i recentne vijesti - prije nekoliko dana objavljeno je da se prihvatio savjetničkog posla u Croduxu, naftnoj kompaniji generala Ivana Čermaka.

18. Stephan Macchi - Televizijska persona tog klasično obrazovanog francuskog kuhara spada u kategoriju simpatične prznice, a web stranice njegove tvrtke i proizvodi na policama supermarketa s njegovim potpisom odaju vještog biznismena. Macchi ima iskustvo rada u restoranu s dvije Michelinove zvjezdice u Provansi, a u zadnje vrijeme čak i posuđuje glas za animirane filmove. Međutim, njegov pravi utjecaj krije se u televizijskoj emisiji “Jezikova juha” koja ga je proslavila. Nije toliko bitan utjecaj na ugostitelje koliko na obične Hrvate, kojima napokon netko na televiziji pokazuje što i kako treba jesti.

19. Jyoti Gupta - Ekspert za financije i konzultant Europske komisije i Svjetske banke indijskog podrijetla dr. Jyoti Gupta surađuje sa zagrebačkom poslovnom školom Cotrugli od njenog osnutka. Bio je na čelu Odjela za financije i predavao modul Financijski menadžment, a krajem 2009. je preuzeo mjesto dekana. Polaznici ga redovito ocjenjuju kao jednog od najpristupačnijih i najboljih predavača, a pod njegovim vodstvom škola se uz pomoć svojih centara u Beogradu i Ljubljani pretvara u vodeću poslovnu školu u ovoj regiji.

20. Jorge Ramos - Svakog dana Zagrepčani mogu vidjeti mršavog, isposničkog svećenika koji brzim koracima prelazi Vlašku ulicu i odlazi prema Kaptolu, ali tek rijetki znaju da je on Jorge Ramos, čelnik hrvatskog odsjeka organizacije Opus Dei. Portugalac Ramos nije sklon čestim medijskim istupima, ali unutar Katoličke crke njegov utjecaj je sve samo nezanemariv, i puno je veći nego što se može očekivati od svećenika koji vodi zajednicu od samo nekoliko stotina ljudi. To više jer dobar dio ovdašnjega klera nije sklon tajnovitoj unutarcrkvenoj ekipi, koja okuplja uspješne i imućne vjernike i ne haje za običnu pastvu. Ali kardinal Josip Bozanić i biskupi odlično znaju da su pape – i Ivan Pavao II. i aktualni Benedikt XVI. – zaštitnici Jorgea Ramosa i svećeničke skupine koja promovira najortodoksnije katoličanstvo. Tko dirne patera Ramosa, taj kao da je dirnuo rimskog papu, a s tim nema šale.

21. Vahid Halilhodžić - Vahid Halilhodžić sasvim sigurno ne pati od kompleksa nedostatka samopouzdanja i od dolaska u Zagreb svakim svojim postupkom i izjavom daje do znanja da ovdašnja sredina treba biti zahvalna jer je prihvatio ponudu Zdravka Mamića. Godišnje zarađuje gotovo milijun eura, javnost ga poštuje, a uspije li iduće godine uvesti Dinamo u Ligu prvaka, možda će barem dio nogometnih navijača navesti da prestanu omalovažavati sve koji dolaze s istoka.

22. Kotel Da Don - Kad je 1998. stigao u Zagreb, Kotel Da Don nije znao ni riječ hrvatskoga. Imenovan je glavnim rabinom u Hrvatskoj – prvim nakon 1942. kad su ustaše razorili zagrebačku sinagogu i počinili pogrom nad židovskim stanovništvom. Nepunih 13 godina kasnije posve je svladao hrvatski, objavio je odličnu knjigu o židovskim običajima, predaje na Filozofskom fakultetu, a usput i aktivno sudjeluje u sukobu hrvatskih Židova. Priklonio se reformistima i postao duhovni vođa Židovske zajednice Bet Israel, ali, treba ponoviti, u duhovnom smislu njegov utjecaj proširen je i izvan židovske zajednice.

23. Julian Rachlin - Julian Rachlin je jedan od vodećih mladih violinista svijeta, već deset godina u Dubrovniku uspješno vodi Festival komorne glazbe Julian Rachlin i prijatelji. Na tom festivalu dosad su nastupali neki od najznačajnijih muzičara svijeta, od Londonske kraljevske filharmonije do pijanista Itamara Golana i violončelista Mische Maiskoga, a gostovao je i poljski skladatelj Krzysztof Penderecky. Da nema Rachlina i tog festivala, hrvatska publika vjerojatno ne bi imala priliku čuti svjetske zvijezde klasične glazbe, čiji su godišnji programi prebukirani. Zato je njegov utjecaj od neprocjenjive važnosti za hrvatsku glazbenu zajednicu.

24. Peter van Kol - Nizozemac Peter van Kol na čelu je Adria Medije, kompanije koja u Hrvatskoj izdaje niz magazina. Moć lucidnog Nizozemca jasnija je kad se uzme u obzir široka lepeza tiskovina koje uspješno izdaje njegova kompanija, iz čega je vidljivo da je gotovo svaki hrvatski građanin bio ili je vezan uz Adrijine magazine: Cosmopolitan, Story, Elle, Sensa, Geo, Klik, Men’s Health ili National Geographic Hrvatska samo su neki od medija pod upravljačkom palicom Petera van Kola. Osim u Hrvatskoj, van Kol je svoje poslovne pothvate proširio i izvan granica, pa se magazin Sensa istodobno izdaje i u Srbiji, a licence tog medija prodane su i za tržište Njemačke, Slovenije i Rumunjske. Među domaćim medijskim znalcima Peter van Kol poznat je po optimističnom stavu prema budućnosti tiskanih medija, a unatoč recesiji za pravo mu daju njegovi poslovni rezultati - Adria Media vrlo je stabilna i uspješna medijska kuća.

25. Aleksandar Popovski - Aleksandar Popovski jedan je od najoriginalnijih makedonskih redatelja nove pop generacije, a u Europi ga smatraju novom kazališnom zvijezdom, jer je svojim eklektičnim pristupom kazalištu, spektakularnim, zabavnim i vrlo maštovitim, a u isto vrijeme ozbiljnim, osvojio i publiku i kritiku. To se dogodilo i u Hrvatskoj nakon njegovih režija čuvenog teksta Dejana Dukovskog “Bure baruta” u “Kerempuhu”, te klasika - Shakespeareova komada “San Ivanjske noći” s Perom Kvrgićem kao Pukom i Ibsenova “Peer Gynta” s Ozrenom Grabarićem u naslovnoj ulozi. Iako Popovski nema vlastito kazalište, ne obnaša utjecajnu funkciju niti odlučuje o raspodjeli novca, ima golem utjecaj na publiku. On inzistira na angažiranom, prosvjetiteljskom teatru i u svim svojim režijama promovira danas potisnute vrijednosti i emocije. Kazalište mu ne služi, kao što je jednom rekao, da govori o politici, crkvi i ekonomiji, jer je to danas zastarjelo, nego o potisnutim vrednotama, pokušavajući tako kod publike stvoriti potrebu za kvalitetnijim svijetom.