POVIJESNI SUSRET Šefovi diplomacija Hrvatske i SAD-a Gordan Jandroković i Hillary Clinton potpisali su prošli tjedan u Washingtonu Sporazum o zračnom prometuSjedinjene Američke Države snažno i nedvosmisleno podupiru ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali, što je još važnije u strateškom smislu, Hrvatskoj je namijenjena uloga lidera i pokretača promjena na prostorima jugoistočne Europe. Potvrdilo se to na prošlotjednim sastancima šefova diplomacija Hillary Clinton i Gordana Jandrokovića, ministara obrane Roberta Gatesa i Davora Božinovića, kao i najnovijim službenim posjetom SAD-u hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Osim toga, idućih nekoliko mjeseci SAD će izvršiti snažan pritisak na Nizozemsku kako ne bi nastavila blokirati zaključenje pregovora između Hrvatske i EU, a kako bi podržao jačanje gospodarskih odnosa dviju država, kao i stabilizaciju odnosa u regiji, na travanjski Croatia Summit u Dubrovnik dolazi nekadašnji američki predsjednik Bill Clinton.

TE INFORMACIJE za Nacional su proteklih nekoliko dana potvrdili vodeći hrvatski dužnosnici. Odavno se u političkom vrhu nije osjećao optimizam kao u posljednje vrijeme, a sve zahvaljujući eksplicitnoj podršci SAD-a, koja ide dotle da se od Hrvatske očekuje uloga političkog i gospodarskog predvodnika na Balkanu. U političkom smislu značajan je podatak kako je inicijativa za susret s Jandrokovićem došla od Hillary Clinton. Američki političari reagiraju na takav način isključivo kada je riječ o državama iznimno važnima za SAD. Hrvatska je to postala i više je argumenata za tezu o čvrstom međusobnom partnerstvu.

TO JE, UOSTALOM, potvrdila i Hillary Clinton poslije sastanka s Jandrokovićem, kada je izjavila kako “SAD podržava hrvatsko članstvo i danas smo uzbuđeni zbog toga koliko ste blizu ostvarenju svoga cilja”, rekla je i dodala da SAD cijeni hrvatski doprinos u Afganistanu, posebice u uvježbavanju afganistanskih policijskih snaga. Ali najvažniji dio izjave Hillary Clinton glasi: “Na zapadnom Balkanu Hrvatska ima ulogu lidera, i to lidera u pomirenju.” Hillary Clinton izravno je pohvalila hrvatski trud za pomirenje u regiji i rekla da to može poslužiti kao primjer. Spomenula je i napore uložene u povratak izbjeglica i zaključivanje međusobnih optužbi. “Pomirenje ne služi samo za izgradnju mira u Hrvatskoj i regiji, nego također pruža prilike europskoj i američkoj ekonomiji u vašoj regiji”, rekla je ministrica vanjskih poslova SADa. Nacional je iz visokih diplomatskih izvora doznao kako su Hillary Clinton i Gordan Jandroković postigli dogovore o tri važna pitanja. Prvo, Sjedinjene Države namjeravaju pomoći Hrvatskoj u završnici pregovora s EU. Američka podrška dodatno je pojačana zbog najnovije situacije na Bliskom istoku, koja prijeti potencijalnom destabilizacijom čitavog mediteranskog prostora, i SAD preventivno želi zadržati mir na Balkanu. Američka vlada je zabrinuta zbog situacije u Albaniji i Grčkoj, gdje nije jasno kako će završiti socijalni i politički bunt koji vlada u tim državama, a postoji opasnost i od eskalacije nezadovoljstva u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ulazak Hrvatske u EU pridonio bi regionalnoj stabilnosti te pokazao i susjednim zemljama da će napredovati ako se demokratiziraju i prihvate europske standarde u pravosuđu i ekonomiji. Ono što nije objavljeno u medijima jest podatak da su Hillary Clinton i Gordan Jandroković razgovarali o tome kako SAD može pomoći Hrvatskoj u idućih nekoliko mjeseci. Hrvatske vlasti smatraju da još jedino Nizozemska pravi probleme oko zatvaranja Poglavlja 23 i na sastanku u Washingtonu čulo se da će SAD pomoći kako bi se riješilo to pitanje. To znači da se može očekivati snažan američki diplomatski pritisak na Nizozemce kako ne bi kočili pristup Hrvatske u Europsku uniju. Kako bi pokušao riješiti probleme, i Jandroković će 16. veljače otputovati u Nizozemsku i sastati se s tamošnjim ministrima i predstavnicima parlamenta, ali krucijalnu ulogu ima američka politika.

DRUGO, SJEDINJENE DRŽAVE iznimno su zadovoljne regionalnom politikom koju je inaugurirao predsjednik Josipović, a podržava je sadašnja hrvatska vlada. Jandrokoviću je poručeno kako Amerikanci nedvosmisleno stoje iza normalizacije odnosa Zagreba i Beograda, kao i normalizacije političkih prilika u BiH. Amerika podržava promjenu ustava i stvaranje okvira za jednakopravnost triju bosansko-hercegovačkih naroda. Na hrvatskoj politici je da nastavi proces pomirenja i povratka izbjeglica. Treće, kako bi potvrdili čvrste odnose s Hrvatskom, potpisan je sporazum koji omogućava otvaranje direktnih prekooceanskih letova. Taj dogovor Hillary Clinton i Jandrokovića potvrda je, sada već 1,5-godišnjeg procesa jačanja veza uzmeđu SAD-a i Hrvatske. Amerika je u proljeće 2009. slomila slovenski pokušaj zaustavljanja hrvatskog članstva u NATO-u. Slovenci su tvrdili kako zbog neriješenog graničng spora ne mogu dopustiti ulazak Hrvatske u NATO, ali pod američkim pritiskom popustili su u nepuna dva tjedna.

U LJETO 2009. u Washingtonu su se sastali Hillary Clinton i slovenski šef diplomacije Samuel Žbogar. Na tom sastanku SAD je zatražio da Slovenija deblokira pregovore Hrvatske s Europskom unijom, što se i ostvarilo nekoliko mjeseci kasnije. Službeno su za popravljanje hrvatsko-slovenskih odnosa zaslužni Jadranka Kosor i Borut Pahor, međutim, najveći dio posla odradila je američka diplomacija. Uostalom još u svibnju 2010. Jandroković je dobio pismo američke državne tajnice Hillary Clinton u kojemu je ona otvoreno podržala ulazak Hrvatske u EU. Tom je prilikom poručila i da su Sjedinjene Države uvjerene kako Hrvatska potpuno surađuje s Haaškim sudom. Važan posao u jačanju odnosa Hrvatske i SAD-a ima i predsjednik Josipović. Iako je u predizbornoj kampanji kao svoj glavni vanjskopolitički cilj naveo odnose s Europskom unijom, Josipović je u prvoj godini predsjedničkog mandata poduzeo sve kako bi ojačao veze s Amerikancima. U prvom redu odbacio je bilo kakvu mogućnost povlačenja pripadnika HV-a iz Afganistana i drugih mirovnih misija, a paralelno je pokrenuo politiku pomirenja na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Tako je dokazao kako Hrvatska više nije samo pouzdan partner, nego i država čije je političko vodstvo sposobno pokrenuti proces rekoncilijacije, a ujedno i ispunjavati strateške obaveze. Josipović će u Americi sudjelovati na SERGE BRAMMERTZ Glavni haaški tužitelj (na snimci s premijerkom Jadrankom Kosor) teško će moći optuživati Hrvatsku da ne ispunjava pravne obveze prema ICTY-ju nakon Josipovićeva predavanja na temu ratnih zločina na Harvardukonferenciji Clintonove inicijative koja se referira na Daytonski sporazum i bavi budućnošću regije. Dolazi i Bakir Izetbegović u ime Predsjedništva BiH, niz važnih političara i analitičara, a za Hrvatsku je posebno važna Catherine Ashton, visoka predstavnica za vanjsku politiku EU. Očito će se i tom prilikom pokušati lobirati kako bi se što brže završili pregovori s Europskom unijom. Ivo Josipović planira afirmirati sve što je Hrvatska poduzela na planu pravosuđa i o tome će održati predavanje na Harvardu s posebnim osvrtom na procesuiranje ratnih zločina. Predavanje na Harvardu svojevrsna je poruka glavnom haaškom tužitelju Sergeu Brammertzu, koji još uvijek inzistira na tzv. topničkim dnevnicima, premda je proces generalima Gotovini, Markaču i Čermaku završen i čeka se presuda. Nizozemska koristi Brammertza kao dokaz da Hrvatska još nije spremna za EU i zato Josipovićev odlazak u Ameriku treba gledati i kao dodatni pritisak na Haaško tužiteljstvo. Posljednji Josipovićev cilj u SAD-u je priprema terena za gospodarski forum što će se na proljeće održati u Dubrovniku, na koji će doći američki investitori, a vrlo vjerojatno i bivši predsjednik Bill Clinton. To bi mogao biti dobar poticaj za američke investicije u Hrvatsku, a Clintonove međunarodne aktivnosti medijski su dobro praćene, što u određenoj mjeri može pomoći i ovogodišnjoj turističkoj sezoni. U Dubrovniku bi se trebala okupiti cjelokupna gospodarska i politička elita jugoistočne Europe, i ako je suditi po Josipovićevu angažmanu, taj događaj treba definitivno predstaviti Hrvatsku kao lidera u regiji.

U PREDSJEDNIČKOM UREDU vlada stav kako Balkan još uvijek nije blizu potpune stabilnosti, a jednako razmišljaju i Amerikanci. Zato će bilateralnom suradnjom pokušati utjecati na normalizaciju prilika. Važna komponenta je i neslužbena američka potpora nedavnim promjenama unutar hrvatske vlade. Američki političari nemaju običaj komentirati unutarnje prilike u demokratskim državama, međutim nije prošlo nezamijećeno da je veleposlanik James Foley u nekoliko situacija podržao antikorupcijske napore vlade Jadranke Kosor. SAD ne namjerava utjecati na izjašnjavanje birača na idućim parlamentarnim izborima, ali u sadašnjoj vladi su zadovoljni jer su od sredine 2009. uspjeli pokazati Hrvatsku kao pouzdanog saveznika. Dobre odnose između državnih administracija potvrdio je i sastanak Davora Božinovića i Roberta Gatesa, koji je također održan na američku inicijativu. Iz američkog gledišta, Božinović je dobar izbor koji se potvrdio kao veleposlanik pri NATO-u, ali važnije je to što novi ministar znači potvrdu da čitav državni vrh slično gleda na obaveze koje Hrvatska ima u okviru međunarodnih obrambenih asocijacija. Božinović je imenovan na temelju dogovora predsjednika Josipovića i premijerke Kosor, a u političkom smislu bezuvjetni je zagovornik članstva Hrvatske u NATO-u, kao i savezništva s SADom. To znači da Hrvatska u skorijoj budućnosti, bez obzira na eskalaciju sukoba u Afganistanu, neće povući svoje vojnike, a to je još jedan argument za čvrste veze Washingtona i Zagreba.