Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, vodeće banke u Hrvatskoj, pobjednik je Nacionalova izbora za menedžera godine. Drugo mjesto pripalo je još jednom bankaru – Zdenku Adroviću, koji stoji na čelu Uprave Raiffeisen banke, najveće strane banke u Hrvatskoj, rijetkoj djelatnosti u Hrvatskoj koja doživljava ekspanziju. Na listi top menedžera Hrvatske u 2001. godini treće je mjesto osvojio privatni poduzetnik Ivica Todorić, četvrto Branko Gretić, stečajni upravitelj Tiska, a peto Emil Tedeschi, vlasnik obiteljske kompanije Atlantic i jedan od najmlađih biznismena u zemlji.

Prva dva mjesta osvojili su bankari, menadžeri koji se bave rijetkom djelatnosti u Hrvatskoj koja doživljava ekspanzijuŽiri od 13 vodećih novinara

Najuspješnije hrvatske menedžere birao je žiri sastavljen od trinaestero vodećih novinara i urednika specijaliziranih za ekonomske teme. Svakomu od njih ponuđena je lista od 65 kandidata, među kojima su trebali izabrati petoricu direktora, predsjednika uprave ili čelnih ljudi kompanije i rangirati ih po značaju i ulozi, te u rečenici, dvije obrazložiti svoj izbor. S iznimkom Večernjeg lista u izboru su sudjelovali novinari iz gotovo svih redakcija. Urednici i novinari Večernjeg lista najprije su se čak slikali, no tek su na insistiranje novinarke Nacionala, kad u dogovorenom roku nisu poslali svoje odgovore, rekli da odustaju, da nisu u stanju sastaviti svoju listu. Milan Gavrović, novinar Ferala, nažalost zbog obiteljskih razloga nije mogao sudjelovati. Iz nekih redakcija glasovalo je dvoje novinara, ali neovisno jedni o drugima. Jedino što su zamolili novinari prilikom sastavljanja lista jest da Nacional ne objavi tko je za koga i kako glasovao, pa napominjemo da se iz priloženih citata članova žirija ne vidi kakve su im ocjene dali. Branka Stipić, urednica priloga Novac u Jutarnjem listu, na svojoj je listi napomenula kako bi, da je imala odriješene ruke, na popis uspješnih uvrstila Josipa Bobana, čelnog čovjeka AD “Plastik” iz Solina, koji je uspio pobijediti u teškoj borbi s bogatom kanadskom tvrtkom, pa su AD “Plastik” ipak uspjeli kupiti zaposleni, a ubrzo nakon toga udvostručio je broj radnika, a sve što proizvede izvozi i ne plače da mu je kuna prejaka.
Na temelju rang-lista novinarskih analitičara Nacional je izabrane bodovao, pri čemu je prvi na listi dobivao pet bodova, a peti jedan, sastavio listu od deset najboljih menedžera u zemlji. Karlo Radolović, direktor koji je izveo “Uljanik” iz sanacije i uspio poslovati s dobiti, te ući u privatizaciju s EBRD-om, probio se na šesto mjesto, iza njega je Darko Marinac, direktor “Podravke”, a osmo mjesto izborio je Đuro Gavrilović. Deveto mjesto ravnopravno po istom broju bodova dijele Juroslav Buljubašić iz SEM-a, Boris Galić, direktor AZ-fonda i Želimir Vukina, generalni direktor “Lure”. Đenio Radić, predsjednik Uprave “Plave lagune” iz Poreča jedini je turistički djelatnik kojeg smatraju spomena vrijednim u Hrvatskoj.
Među izabranima, nažalost, nema niti jedne žene-poduzetnice. Tek je nekolicina svoje glasove dala Ivani Šoljan, predsjednici Uprave “Iskona”, a samo jedan Tatjani Holjevac, predsjednici Uprave “VIP-neta”, ali ne dovoljno da bi se našli u užoj konkurenciji. Slično je bilo i s glasanjem za Damira Vrhovnika, direktora “Viktora Lenca”, Antu Vlahovića iz “Tvornice duhana Rovinj”, Milana Artukovića, direktora “Francka”, Vladimira Smoleca, vlasnika “Digitela”... Zanimljivo je da su Željko Čović, predsjednik Uprave “Plive” i Željko Perić, financijski direktor “Plive”, osvojili isti broj glasova.

Top menadžeri Hrvatske 2001. godine

1. Franjo Luković
Pod vodstvom Franje Lukovića, kojega neki smatraju i najmoćnijim biznismenom Hrvatske u sjeni, Zagrebačka banka postala je i opstala – vodeća banka u Hrvatskoj. Otkad je prije gotovo trideset godina diplomirao na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Franjo Luković posvetio se isključivo bankarstvu. Najprije u Jugobanci, gdje je šesnaest godina bio direktor Sektora za poslovanje s inozemstvom, a 1989. postao je zamjenik glavnog direktora. Kratko vrijeme radio je u Čačićevu “Coningu”, a 1991. imenovan je predsjednikom Uprave Zagrebačke banke. Predsjednik je Nazdornog odbora “Lure”.
Suradnici Lukovića opisuju kao tihog i nenametljivog menedžera, o čemu svjedoči i minimalna prisutnost u hrvatskim medijima. Kao njegovu najveću kvalitetu koja ga izdvaja od ostalih biznismena naglašavaju: uvijek razmišlja dugoročno i drži konce u svojim rukama. Poznat je i kao zagovornik internacionalizacije kompanija i tržišta. Trudio se i u HDZ-ovu režimu ostati nezavisan, te poslovati profesionalno i brinuti se o interesima banke, a to je dokazao i kada je odbio dati kredit Nevenki Tuđman. Taktičnost i strpljivost pokazao je ove godine u pregovorima oko prodaje većinskog paketa Zagrebačke banke svjetskom konzorciju “UniCredito/Allianz”, koje će osigurati daljnji razvoj banke u regiji. Sa strateškim partnerom “Allianzom” postala je aktivni sudionik mirovinske reforme.
Pod vodstvom Franje Lukovića posljednjih je godina Zagrebačka banka dominirala kao kreator svih tržišnih kretanja u bankarstvu. Osvojila je niz uglednih nagrada koje su potvrdile njezinu reputaciju najbolje domaće banke u regiji (The Banker, Finance Cental European, Emerging Markets Investor, Kristalna kuna, Nagrada za najbolji odnosi s javnošću…). Ima najveći broj klijenata, 1,5 milijun građana i 100.000 pravnih osoba, 2001. prikupili su 1,5 milijardi maraka nove devizne štednje… Kratka povijest pokazuje da s pravom nosi epitet prve banke u Hrvatskoj: prva hrvatska banka koja je uvrštena na kotaciju Zagrebačke burze, prva je uvela kartično poslovanje, prva je 1996. uvrštena na Londonsku burzu, prva banka u Srednjoj Europi koja je vlastitim zaposlenicima ponudila mogućnost da sudjeluju u vlasničkoj strukturi banke, prva koja je dobila kreditni rejting od tri inozemne rejting agencije, osnovala stambenu štedionicu, osvojila tržište Bosne i Hercegovine kupnjom Hrvatske banke Mostar i Universal banke Sarajevo, te preuzela dio imovine i obveza Komercijalne banke Tuzla…

2. Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisen banke
Zdenko Adrović prije pet godina postao je prvi Hrvat direktor neke strane banke u Hrvatskoj – Raiffeisen banke, koja otada slovi za najuspješniju stranu banku u zemlji.
Većinu svog radnog vijeka proveo je u Privrednoj banci, gdje je ostvario zapaženu karijeru: najprije kao pomoćnik direktora u Kreditnom odjelu Banke, potom kao direktor Sektora investicijskog bankarstva u PB-u, a od kolovoza 1991. do 1996. bio je zamjenik glavnog direktora i izvršni potpredsjednik PBZ-a. S te funkcije i s uvjerenjem da je PBZ trebalo sanirati mnogo ranije i tako uštedjeti novac poreznih obveznika, otišao je u RBA. Rođen je u Slavonskom Brodu, diplomirao je ekonomiju na Fakultetu za vanjsku trgovinu, a pohađao je poslijediplomski studij “Corporate Finance” na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, oženjen je i ima petero djece.
Pod vodstvom Zdenka Adrovića, koji ne propušta naglasiti da je tržišni prodor RBA posljedica timskog rada, banka se po kapitalu, bilanci, te po tržišnim udjelima nametnula kao najsnažnija strana banka u Hrvatskoj. Podaci o bilanci za prva tri kvartala ove godine svjedoče o ekspanziji RBA: aktiva je potkraj rujna premašila iznos od osam milijardi kuna, čak tri milijarde kuna više nego na početku godine, krediti poduzećima porasli su 89 posto i iznose 2,4 milijarde kuna, a krediti građanstvu sa 2,6 milijardi kuna porasli su čak 96 posto. Istodobno je broj računa građana udvostručen, na više od 132.000. U prva tri kvartala RBA je ostvarila dobit od 178,2 milijuna kuna i time je premašila ukupnu dobit iz 2000. godine. Sredinom prosinca 2001. štednja građana iznosila je 740 milijuna maraka.

3. Ivica Todorić, “Agrokor”
Koncern “Agrokor” Ivice Todorića ove je godine poslovao uspješnije nego ikad. Postojeće procjene pokazuju da bi ukupni prihodi “Agrokora” u ovoj godini mogli dosegnuti 4,7 milijardi kuna, odnosno rast od 34 posto. Bez obzira na žestoku konkurenciju, “Agrokor” je definitivno tvrtka u usponu: ove godine dobit prije oporezivanja iznosi 148,385 milijuna kuna, a to znači rast od 16 posto u odnosu na 2000. godinu kada je zabilježeno 89,9 milijuna kuna dobiti, odnosno 3,5 milijardi kuna prihoda.
Koncern “Agrokor”, tvrtka koju je Todorić pokrenuo prije 25 godina radi proizvodnje i prodaje cvijeća, danas objedinjuje niz profitabilnih tvrtki: “Jamnicu”, “Ledo”, “Solanu” Pag, “Konzum”, “Agropreradu Zvijezda”, PIK Vinkovci, “Sojaru” Zadar, hotel “Opera”, Kreditnu banku Zagreb i bosanski “Kiseljak”. Iako su Todorića u bivšem režimu mediji povezivali s HDZ-ovim centrima moći, danas mu više nitko ne spori menedžerske sposobnosti, a reputaciju sposobnog i perspektivnog biznismena stekao je brigom za zaposlene i stalnim educiranjem kadra.

4. Branko Gretić, stečajni upravitelj “Tiska”
Taj rođeni Zagrepčanin, po zanimanju diplomirani ekonomist, a po uvjerenjima osoba koja ne trpi mistificiranja u ekonomiji, spasio je izdavače u Hrvatskoj i nemoguće učinio mogućim. Uspio je uspješno privesti najveći i jedan od najtežih stečajnih postupaka u državi i spasiti “Tisak” kojeg je opelješio Miroslav Kutle od propasti, i to s minimalnim gubicima: niti su zaposleni ostali bez posla, niti bez plaća.
Karijeru je u bivšem režimu započeo u Prehrambeno-tehnološkom institutu, potom je bio izvršni sekretar Saveza sindikata Hrvatske za dohodak, a u posljednjem sastavu komunističke vlade bio je ministar rada i zapošljavanja. Nakon toga bio je direktor Večernjeg lista i nakratko privatni poduzetnik. Stečaj “Tiska” sam ocjenjuje kao junačku stvar u herojskom roku. Za 1,8 godinu uskladio je, kako kaže, ulaze i izlaze, te stvorio pretpostavke da ta tvrtka opet bude zlatna koka i obećava da će u sljedećem razdoblju biti među deset najuspješnijih tvrtki u zemlji.

5. Emil Tedeschi, većinski vlasnik “Atlantica”
Kad je u srpnju ove godine i službeno objavljeno da je Emil Tedeschi, većinski vlasnik obiteljske kompanije “Atlantic Grupe” nakon dugotrajnih pregovora s “Plivom” uspio kupiti Cedevitu, definitivno je potvrdio da svoju budućnost neće graditi samo kao uvoznik i distributer robe široke potrošnje (Wrugley, Durex, Duyvis, Gillette, Johnson&Johnson, Elite…) Pripojivši Cedevitu “Atlantic Grupi” Tedeschi je obznanio da budućnost tog multivitaminskog instant napitka s tradicijom dugom 30 godina vidi u pokretanju palete novih proizvoda i modernizaciji postojeće proizvodnje čajeva.
Tedeschi potječe iz bogate obitelji korčulanskih trgovaca koja se tradicionalno bavila biznisom. Kratko se na početku karijere okušao u medijima, ali je nakon osam objavljenih brojeva Novog Danasa zaključio da je izdavaštvo u Hrvatskoj opterećeno politikom, pa se orijentirao na uvoz i distribuciju. Od malog poduzeća s nekolicinom zaposlenih “Atlantic” je izrastao u imperij koji zapošljava više od četiristotinjak zaposlenih…

Citati

1. Za Franju Lukovića
“U transakciji prodaje većinskog paketa Zagrebačke banke pokazao je svoje ključne osobine: strpljivost i usredotočenost na strateške ciljeve, pri čemu, dok je trajalo natezanje oko preuzimanja nije zapostavio biznis: Zagrebačka banka lansirala je na tržište niz novih usluga i usmjerila se koliko toliko na širenje u regiju, što neće ići bez inozemnog partnera. Mana: zaostala reorganizacija banke.”, Željko Ivanković
“Za veliku dobit banke, osiguravanje dioničarima nove vrijednosti prodajom UniCreditu, za razvoj bankassurance poslovanja s Allianzom i najuspješnije sudjelovanje u mirovinskoj reformi”, Ratko Bošković
“Ostali najjači i uspješno se prodali”, Vresnik
“Najuspješnija banka s velikim rastom prometa i dobiti. Uvodi stalno nove usluge građanstvu. Sve se više uključuje u kreditiranje gospodarstva i stvara preduvjete stabilnijim financijskim tokovima u hrvatskom gospodarstvu.”, Ante Gavranović

2. Za Adrovića
CITATI: “Najbrže rastu uz zadržavanje povjerenja”, Viktor Vresnik
“Najveće više ne mogu biti uljuljkane, moraju paziti na RBA”, Jagoda Marić,
Za pozicioniranje banke na hrvatskom tržištu, formiranje tima i privlačenje depozitara”, Ratko Bošković

3. Za Todorića
“Posjeduje veliku menagersku pronicljivost u logičnom slaganju djelatnosti svoga holdinga (ne svaštari), a naročitu pohvalu zaslužuje za brigu o ljudskom resursu, te stipendiranju i privlačenju najboljih mladih stručnjaka u svoju tvrtku”, Miomir Štrbac
“Ima osnovnu kvalitetu koja dobrog menagera razlikuje od običnog: vidi najmanje jedan korak dalje. Izabrao je teži put za uspjeh, a to je razvijanje domaće proizvodnje i sve dok svoje troškove ne želi rezati potpisivanjem otkaza zaslužuje titulu vrhunskog menagera.”, Branka Stipić
“Pokazatelj uspješnosti je i nedavno najavljeno 10-postotno povećanje plaća zaposlenima”, Berislav Jelinić

4. Za Branka Gretića
“Firmu iz koje je izvučeno jako mnogo kapitala uspio je ponovo staviti na noge, a da ljudi pritom nisu morali završiti na ulici. Umjetnik!”, Branka Stipić
“Pokazao je zube bankama koje su Kutli davale kredite kad se god sjetio tražiti ih. Pravu vrijednost pokazat će kao direktor Tiska kad u njemu više nije Bog i batina”, Jagoda Marić
“Gretić je dokazao da je i stečaj s preustrojem u Hrvatskoj ipak moguće izvesti, kada su za to zainteresirani i glavni vjerovnici.”, Darko Markušić

5. Za Teceschi
“Njegova je najveća kvaliteta što se bavi onim što zna, što poznaje i u čemu se usavršava. I čini to korak po korak, ali velikim koracima”, Željko Ivanković, Banka

6. Karlo Radolović, direktor Uljanika:
“Stvaranje hrvatskog broda je navodno najsporije i najskuplje na svijetu, a Uljanik ih ipak isporučuje, traži majstore na sve strane i sklapa nove ugovore, Branka Stipić
“Za izlazak iz sanacije, poslovanje s dobiti i sjajne nestandardne brodove koje grade”, Ratko Bošković
“Riječ je o posve besperspektivnoj industriji, brodogradnji, čiji čelnici upravo tradicionalno kukaju, zapomažu i traže pomoć države i naroda, jer su tobože strateški važnim, pogotovo ako su iz Dalmacije.”, Ivanković.

7. Darko Marinac, direktor Podravke
“Možda druge tvrtke imaju impresivnije iznose dobiti i profita, ali Podravka je dokazala da se može izvoziti iako je kuna precijenjena a banke nerado daju kredite.”, Jagoda Marić
“Posebno je pohvalan korak proširenje Podravkinog asortimana proizvodima ne tako uspješnih domaćih kompanija i potpisivanje ekskluzivnih distribucijskih ugovora kojima će pojedini domaći proizvodi pronaći izlaz na strano tržište.” Mirela Klanac

8. Đuro Gavrilović, vlasnik i direktor Gavrilovića
“Povratnik iz bijelog svijeta gdje je mogao lagodno živjeti i uživati, u jednoj zabiti entuzijastički gradi suvremenu industriju po svim pravilima struke.”, Željko Ivanković
“Đuri Gavriloviću povratak u Petrinju i ulaganje u Hrvatsku, kada to gotovo nitko nije htio, konačno se počinje isplaćivati.”, Darko Markušić

9. Juroslav Buljubašić, SEM
“Počeo praktički ni od čega, te je u nekoliko godina uspio izgraditi respektabilno brodarsko poduzeće za putnički promet. Suočen s nelojalnom konkurencijom monopolističke Jadrolinije koja ga je željela pod svaku cijenu slomiti, ne samo da je izdržao pritisak, nego stalno povećava flotu brodova. Osobito je uspješan u pronalaženju i dobrom iskorištavanju nepokrivenih tržišnih niša-pruga koje Jadroliniji nisu atraktivne i dovoljno zanimljive, a manjoj brodarskoj tvrtki su profitabilne”, Miomir Štrbac

Boris Galić, AZ-fond
Bez obzira na prednost jake logistike koju ima u Zagrebačkoj banci uspio se nametnuti kao jedan od najperspektivnijih mladih menagera iz financijskog sektroa i to u pdoručju koje se tek razvija”, Mirela Klanac, Novi list

“Jedan od potencijalnih lidera novog vala domaćih menagera koji je uspio osigurasti gotovo 40-postotni udio za AZ-fond. ”, Berislav Jelinić
“Ime Borisa Galića bit će sve poznatije, iako još nema službenih podataka može se tvrditi da je tržišni lider fond kojeg su zajedno osnovali Zagrebačka banka i Allianz.”, Ljubica Vuko

Želimir Vukina, generalni direktor Lura d.d. i član Izvršnog odbora
Bivši djelatnik Plive Želimir Vukina danas je najzaslužniji za proces restrukturiranja Lure koja je nastala u kolovzu 1999. spajanjem bivših društava članica Lura Grupe i glavni strateg Lure koji je zacrtao da Lura do 2005. izraste u regionalnu prehrambenu kompaniju.
“Pametno širenje palete proizvoda.”, Viktor Vresnik

10. Đenio Radić, Plava laguna, Poreč
Uspio je unaprijediti svoj kvalitetan turistički proizvod i stvoriti zaista prepoznatljiv image firme i samog mjesta u zemlji i inozemstvu. S obzirom da je zadužen i za novo tržišno pozicioniranje prinova u turističkom imperiju gospodina Lukšića (hoteli Argentina, Dubrovnik i Croatia, Cavtat) vjerujem da će to isto napraviti i na ovim prostorima, Ante Gavranović
“Stalna briga o razvoju, praćenje potreba tržišta čine danas Plavu lagunu oglednim modelom kako se to radi za ostale turističke tvrtke na Jadranu.”, Štrbac

Nacionalova lista kandidata za izbor najuspješnijih
menadžera u Hrvatskoj

1. Franjo Luković (Zagrebačka banka)
2. Božo Prka (Privredna banka Zagreb)
3. Ivan Štokić (Riječka banka)
4. Zdenko Adrović (Raiffeisen bank)
5. Heinz Truskaller (Hypo Alpe Adria)
6. Ivan Soviček (Allianz)
7. Darko Ostoja (Dom-fond, ICF)
8. Georg Eltz (SNF)
9. Boris Galić (AZ-fond)
10. Franco Palma (Riviera holding)
11. Anđelko Leko (Sheraton)
12. Đenio Radić ( Plava Laguna)
13. Ivan Šorić (Jadran turist)
14. Dragutin Mamić (Mercatone)
15. Vjeko Gucić (Getro)
16. Pavo Zubak (Auto-Zubak)
17. Damir Horvat (Billa)
18. Ante Pajić (Konzum)
19. Emil Tedeschi (Atlantic)
20. Branko Gretić (Tisak)
21. Zdravko Pevec (Pevec)
22. Goran Radman (Microsoft)
23. Biserka Fižulić (Magma)
24. Ivica Todorić (Agrokor)
25. Damir Vrhovnik (Viktor Lenac)
26. Karlo Radolović (Uljanik)
27. Ante Vlahović (Tvornica duhana Rovinj)
28. Željko Čović (Pliva)
29. Željko Perić (Pliva)
30. Ake Enel (Ericsson)
31. Mirko Barišić (Siemens)
32. Dragutin Drk (Vindija)
33. Želimir Vukina (Lura)
34. Darko Marinac (Podravka)
35. Tomislav Dragićević (Ina)
36. Robert Bradić (OMV)
37. Đuro Gavrilović (Gavrilović)
38. Milan Artuković (Franck)
39. Bruno Filipi (Coca Cola)
40. Mislav Galić (Ledo)
41. Luka Miličić (Dalekovod)
42. Ivica Sertić (Jamnica)
43. Dragutin Biondić (Heruc)
44. Darinko Bago (Končar)
45. Boris Marčac (Kraš)
46. Ivan Vučković (Labud)
47. Ivan Ergović (Našicecement)
48. Antun Milović (Đuro Đaković)
49. Alex Tudor (Karlovačka pivovara)
50. Boris Lalić (Zagrebačka pivovara)
51. Ivica Mudrinić (HT)
52. Tatjana Holjevac (VIP-net)
53. Ivana Šoljan (Iskon)
54. Juroslav Buljubašić (SEM)
55. Stanko Banić(Tankerska plovidba)
56. Žarko Kraljević (Diners)
57. Javier Alberto Hurtado Cicarelli (Lukšić grupa)
58. Klaus Schauer (Večernji list)
59. Ivo Čović (HEP)
60. Ivan Čaleta (TV Nova)
61. Ivan Mišetić (Croatia Airlines)
62. Nina Oberiter-Gluhak (American Express)
63. Chris Bojanović (Metropolis-media)
64. Vladimir Smolec (Digitel)
65. Ivica Vidović (McCann&Erickson)