predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan u petak, 29. ožujka su se dogovorili o imenovanju novog ravnatelja Vojnoobavještajne agencijeHrvatski državni vrh potpuno je nespremno dočekao primjenu novoga zakona o sigurnosnim službama reagirajući panično i neprimjereno na legalan i institucionaliziran način predaje dokumenata UNS-a Državnom arhivu. Unatoč tome što se znalo da će do ukidanja UNS-a doći 1. travnja i da s tim datumom prestaju sve ovlasti dosadašnjeg predstojnika UNS-a Tomislava Karamarka, državna tijela odgovorna za funkcioniranje sustava obavještajnih službi nisu učinila ništa kako bi se pripremila primopredaja UNS-ove arhive, jer sva arhiva iz UNS-a prema novom zakonu o sigurnosnim službama prelazi u Ured Vijeća nacionalne sigurnosti i pod ingerenciju njegova tajnika.
Međutim, do danas nije osnovano ni jedno prijelazno tijelo toga ureda ili imenovan povjerenik za poslove primopredaje za što je isključivo odgovoran politički vrh koji očito zbog svoje nepripremljenosti želi stvoriti novu aferu i krivnju prebaciti na sada već bivšeg predstojnika UNS-a kojem su zaprijetili i podizanjem kaznenih prijava.
Tomislav Karamarko zapravo je učinio jedino moguće rješenje suočen s činjenicom kako od 1. travnja formalno više ne postoji ni njegovo mjesto predstojnika niti Ured za nacionalnu sigurnost, odnosno primijenio je odredbe postojećeg Zakona o arhivskoj građi, obavijestio je predsjednicu saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđu Adlešić i predstojnika Državnog arhiva s kojim je u dogovoru i potpisan Ugovor u šest točaka u kojem, među ostalim, stoji kako nitko nema pravo raspolagati zapečaćenom dokumentacijom do odluke saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost.
Nakon već postignutog dogovora i obavljenih priprema, u subotu, 30. travnja, dva kombija UNS-a pod pratnjom dočekalo je ispred zgrade Državnog arhiva desetak policijskih djelatnika, među kojima su bili čak i djelatnici odjela za protuterorizam. Naime, potpredsjednik Vlade Goran Granić naredio je ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu da radi osiguranja dokumentacije pošalje u akciju policijske djelatnike koji i danas unutar zgrade Državnog arhiva čuvaju dokumentaciju UNS-a do konačne odluke o njezinoj sudbini.
Izvješća nadzorne službe UNS-a, izvješća o radu Obavještajne akademije, financijska izvješća i preostala dokumentacija Ureda za nacionalnu sigurnost zapečaćena su u prostorijama UNS-a uz nazočnost peteročlane komisije iz HIS-a i UNS-a, te Državnog arhiva, stoga čude izjave pojedinih državnih dužnosnika kako je možda moglo doći do otuđenja pojedinih dokumenata ili čak njihova spaljivanja. Pod pretpostavkom da je i to moguće, tada će za sve nepravilnosti koje se vrlo lako mogu otkriti odgovarati komisija koja je načinila zapisnik i pečatila dokumentaciju.
Većina članova saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost izjavila je za Nacional kako smatra da je dosadašnji predstojnik UNS-a korektno postupio i da je stvaranje afere bilo potpuno nepotrebno i prenapuhano kao i prijetnja podizanjem kaznenih prijava.
“Dokumentacija UNS-a bila bi pohranjena na sigurnom mjestu i bez policijskog kordona pred zgradom Državnog arhiva”, rekao je jedan Vladin dužnosnik i nastavio: “Zanimljivo je povući paralela sa slučajevima kada su iz Vladinih ministarstava državne tajne curile na sve strane i sasvim očito podrivale nacionalnu i obrambenu sposobnost zemlje, tada se nitko nije oglasio.”
Bivšem predstojniku UNS-a moglo bi se zamjeriti da nije bio dovoljno angažiran na obavještavanju državnih dužnosnika o svojoj namjeri, no i to je vjerojatno rezultat pucanja svih komunikacija između Vlade i UNS-a, među ostalim, i apsurdne činjenice kako je i posljednja verzija Zakona o sigurnosnim službama došla u UNS privatnim, a ne službenim kanalima.
Predajom UNS-ove dokumentacije Državnom arhivu počela je dugo najavljivana reforma obavještajnog sustava Republike Hrvatske i konačno sređivanje katastrofalnog stanja unutar tajnih službi. Da je tako, pokazuje i informacija prema kojoj su se predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan u petak, 29. ožujka, već dogovorili o imenovanju novog ravnatelja Vojnoobavještajne agencije. Naime, prema dogovoru predsjednika i premijera, novi ravnatelj Vojnoobavještajne agencije trebao bi postati dosadašnji načelnik Uprave za obavještajne poslove Glavnog stožera G-2 brigadir Gordan Čačić. Odluka će biti konačna nakon što prijedlog ovoga tjedna razmotri saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost čiji članovi, prema dostupnim informacijama, odobravaju spomenuti zajednički prijedlog predsjednika države i premijera.
Brigadir Gordan Čačić, nakon teškog stradavanja u Domovinskom ratu, bio je zamjenik generala Zvonimira Červenka zaduženog za domobranske postrojbe u sklopu Glavnog stožer, a potom je postao šef vojnog kabineta bivšeg načelnika Glavnog stožera Janka Bobetka. Završio je Školu nacionalne obrane u SAD-u, te nakon smjene generala Miljenka Filipovića došao na mjesto zapovjednika 1. hrvatskog gardijskog zdruga i proveo kvalitetne pomake u radu postrojbe i kadrovskoj strukturi, što je u vojnom vrhu ocijenjeno vrlo pozitivno. Sredinom 2001. preuzeo je Upravu za obavještajne poslove Glavnog stožera G-2, zamijenivši dotadašnjeg načelnika brigadnoga generala Miroslava Jerzečića koji je otišao u mirovinu.
Novim zakonom o sigurnosnim službama najjača obavještajno-sigurnosna agencija postat će bivša Služba za zaštitu ustavnog poretka, odnosno nova Protuobavještajna agencija (POA). Naime, osim postojećih ovlasti u djelovanju protiv organiziranog kriminala vezanog uz zločinačke organizacije i gospodarskog kriminala, u borbi protiv terorizma i razbijanju stranih špijunskih mreža za što su se koristile i mjere tajnog prisluškivanje i praćenja, novim zakonom je predviđeno da će se isključivo preko Protuobavještajne agencije, odnosno bivšeg SZUP-a, morati podnositi zahtjevi i drugih agencija za primjenom takvih metoda koje će u konačnici odobravati ili ne odobravati sudac Vrhovnog suda.
Posebnim ugovorima s hrvatskim telefonskim operaterima Cronetom, VIP-om i Hrvatskim telekomom država ima pravo primijeniti mjere tajnog prisluškivanja telefonskih razgovora, što je uobičajena praksa i u drugim europskim zemljama, a zahtjevi za primjenom takvih mjera prema telefonskim operatorima ići će isključivo preko Protuobavještajne agencije, dosadašnjeg SZUP-a.
Osim toga, bivši SZUP do sada je odgovarao za svoj rad ministru unutarnjih poslova, a prema novom zakonu postao je samostalna Vladina agencija podjednako odgovorna i premijeru i predsjedniku države u sklopu Savjeta za nacionalnu sigurnost i Ureda Vijeća nacionalne sigurnosti.
Dosadašnji načelnik SZUP-a Franjo Turek najozbiljniji je kandidat da preuzme mjesto ravnatelja Protuobavještajne agencije, tvrde Nacionalovi izvori, što vjerojatno neće biti po volji pojedinim organiziranim kriminalnim skupinama unutar države protiv kojih se vode istrage u kojima i SZUP ima zapaženu ulogu. Napisi u pojedinim medijima, prema kojima se Franju Tureka želi kompromitirati i na taj način utjecati na odluku državnog vrha o njegovoj smjeni, nisu imali odjeka kod onih koji odlučuju o imenovanjima. Protekle dvije godine, Franjo Turek je na čelu SZUP-a odradio poslove bez skandala i razvlačenja službe po medijima, te je uveo europske standarde u zakonska rješenja o radu SZUP-a prema preporukama Vijeća Europe. Neki članovi saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost nisu mu skloni i očekuju od premijera promjene i imenovanje novoga ravnatelja.
Za razliku od SZUP-a, do kraja proteklog tjedna vodila se potpuno otvorena i neizvjesna borba za naklonost državnog vrha pri imenovanju novog ravnatelja Vojnoobavještajne agencije, što je i razumljivo, jer je u MORH-u do sada bilo koncentrirano najviše tajnih službi. Sigurnosno informativna služba, Uprava za obavještajno-analitičke prosudbe i Uprava za obavještajne poslove Glavnog stožera bit će od ovoga tjedna objedinjene pod krovnom Vojnoobavještajnom agencijom (VOA).
Davor Bišćan, sada već bivši načelnik Sigurnosno informativne službe MORH-a i istaknuti član HSLS-a, vjerojatno će biti imenovan zamjenikom ravnatelja Vojnoobavještajne agencije, tvrde u MORH-u. Čovjek koji je više tuđom nego svojom zaslugom kompromitirao položaj i službu kojoj je na čelu u protekle dvije godine, nije povukao pravi potez u trenutku kada je to bilo nužno kako bi se distancirao od brojnih skandala Mladena Ružmana i Joze Radoša, što ga je i stajalo ravnateljskog mjesta.
O imenovanju ravnatelja Obavještajne agencije, dosadašnjeg HIS-a, konsultacije još traju. Nakon što je prije dvije godine imenovan ravnateljem Hrvatske izvještajne službe, Damir Lončarić, bivši operativac zagrebačke policije, umirovljen 1995. zajedno s mnogim tadašnjim policijskim dužnosnicima, među kojima je bio i dojučerašnji šef UNS-a u Tomislav Karamarko, uspio je uvesti red unutar zidina na Kunišćaku. Otpušteno je dvadesetak djelatnika koji su bili zaposleni izvan kriterija za prijem u službu, spriječio je curenje informacija i političku zlouporabu službe i, što je najvažnije, preusmjerio djelovanje službe prema stranim zemljama, što je i temeljna funkcija HIS-a. Naime, nakon smjene vlasti 2000. zatečeno je stanje pokazivalo apsurdnu situaciju da služba koja treba djelovati prema inozemstvu većinu svojih resursa usmjerava za prikupljanje informacija unutar vlastite države preklapajući svoje djelovanje sa SZUP-om, što je i bio razlog obavještajnog rata među službama. Neki tvrde da je Lončarić poslužio kao prijelazno rješenje do stupanja na snagu novog zakona, a većina njih smatra kako će Lončarić ipak morati napustiti svoju sadašnju dužnost.