Objavljeno u Nacionalu br. 341, 2002-05-29

Autor: Mladen Pleše

Political report

Račan nije sposoban voditi državu

Posljednja sjednica petorke pokazala je da je Račanova politika odugovlačenja s donošenjem odluka i iscrpljivanja protivnika doživjela potpuni krah: on je glavni krivac za paralizu vlasti

Zlatko TomčićZlatko TomčićU utorak, 23. svibnja, na posljednjem sastanku lidera petorke, definitivno se potvrdilo da predsjednik SDP-a i Vlade Ivica Račan više nije u stanju obuzdavati strasti i sukobe u vladajućoj koaliciji, ali ni vlastito ponašanje. Pokazalo se da je i on podlegao atmosferi napetosti i nervoze, da sve teže podnosi kritike javnosti, medija, koalicijskih partnera i stranačkih kolega, pa je upravo zbog njegova gubitka kontrole, u vrlo dramatičnoj atmosferi, propao je još jedan pokušaj vođa vladajuće koalicije da se dogovore tko će biti trojica novih šefova tajnih službi, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i nekoliko ravnatelja nacionalnih parkova. Umjesto da napokon riješe višemjesečnu kadrovsku krizu, Nacional je doznao da su se predsjednici stranaka petorke ponovno zavadili i razišli neobavljena posla. Tako se još jednom potvrdilo da su najveća prepreka dogovoru pohlepa lidera petorke za visokim funkcijama i nastojanje da se njima trguje i ucjenjuje partnere.

Petorica čelnika stranaka na vlasti već mjesecima nisu u stanju riješiti nijedno kadrovsko pitanje, zbog čega su tajne službe potpuno obezglavljene, Vlada je ponovno odgodila odluku o daljnjoj sudbini splitskog i riječkog brodogradilišta, još uvijek nije donesen Zakon o radu i Zakon o manjinama pa se svakodnevno potvrđuje da vlast ne funkcioniraČim je na zadnjem sastanku petorke počela rasprava o načelima po kojima će se birati novi dužnosnici, pokazalo se da su razlike gotovo nepremostive. Atmosferu je dodatno zaoštrio predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić koji je najavio da ima kandidate za sve dužnosti. Nacional je doznao da je Tomčić iznenadio petorku zahtjevom da na mjesto ravnatelja Protuobavještajne agencije POA, bivšeg SZUP-a, dođe dosadašnji zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk, a da za ravnatelja Obavještajne agencije bude imenovan Dubravko Derk, bivši načelnik Policijske uprave Karlovac i djelatnik HIS-a. Odmah je postala jasno da je Tomčić iznio maksimalističke zahtjeve kako bi pokazao zube Račanu i SDP-u koji su također najavili da imaju kandidate za većinu nepopunjenih funkcija.

Nakon što se Račan uvjerio da Tomčić i Budiša ne samo da nipošto neće pristati na njegova kadrovska rješenja, nego da imaju svoje favorite za sve funkcije, a na njegovu stranu nisu stali ni Vesna Pusić ni Zlatko Kramarić, toliko se razbjesnio da su njegovi partneri procijenili da se više ne može ozbiljno razgovarati. Stoga su prekinuli raspravu o kadrovskim pitanjima i predložili da se ta tema stavi na dnevni red tek kad se smire strasti. Dogovoreno je da se to učini za dva tjedna. No kako je Račan potkraj tjedna otputovao u službeni posjet Švedskoj i Danskoj, a uskoro će u SAD te na godišnji odmor u Kanadu, sva je prilika da će lideri vladajuće koalicije moći ozbiljnije razgovarati o toj temi vjerojatno tek sredinom lipnja. A do tada će potrajati blokada i, što je najgore, nezakonito djelovanje iznimno važnih državnih institucija. Zbog neodgovornosti državnog vrha obavještajna zajednica nije ustrojena prema novom Zakonu o sigurnosnim službama, a nema ni tijelaa koje bi usmjeravalo, koordiniralo, nadziralo i vodilo poslove sigurnosnih službi. Vladin Savjet za koordinaciju rada sigurnosnih službi i Vijeće nacionalne sigurnosti zaduženo za usmjeravanje, vođenje i koordinaciju rada tajnih službi ne postoje, nema sastanaka predsjednika, premijera i ministara obrane, unutarnjih poslova i financija kako je to predviđeno zakonom od 1. travnja ove godine. Takvo neodgovorno ponašanje potvrđuje da se, unatoč rastu općeg nezadovoljstva ponašanjem političara na vlasti, nastavlja agonija vladajuće koalicije: petorka već mjesecima nije riješila ni jedno kadrovsko pitanje.

Odmah nakon sjednice koordinacije održan je i sastanak užeg kabineta Vlade. Po istom modelu po kojemu su predsjednici stranaka odgodili rješenje kadrovskih pitanja, ministri su odlučili odgoditi još jednu važnu odluku: one o načinu saniranja i reorganizaciji nacionalne brodogradnje. Ponovno se potvrdilo da Vlada nema hrabrosti i znanja za odlučne poteze. Nitko nije želio preuzeti odgovornost i presjeći dvojbu hoće li Vlada izdvojiti milijardu kuna iz proračuna za pokriće gubitaka splitskog i riječkog brodogradilišta ili će ta dva industrijska diva poslati u stečaj. Vlada se opet priklonila guranju problema pod tepih.

Zadnjih tjedan dana Račan grozničavo pokušava nadoknaditi ono što je morao učiniti još u prvoj godini mandata: sjeo je za pregovarački stol s vođama sindikata, predstavnicima sudbene i zakonodavne vlasti te saborskim zastupnicima iz redova manjina, nastojeći od njih dobiti suglasnost za nekoliko novih zakonskih paketa. Vlada je zapala u još jedan neizdržljivi vremenski tjesnac: premda je to već davno trebala učiniti, još nije dovršila prijedlog Zakona o radu, nije odlučila kako reformirati pravosuđe, a debelo kasni i sa zakonom o manjinama. Dodaju li se kontroverze oko reformi obrazovanja, znanosti i poljoprivrede, nemoć i nesposobnost Vlade je potpuna.

Takvo neodlučno i neodgovorno ponašanje Vlade nije nikakva novost: to je stil koji blokira cijelu u državu. Nakon dvije i pol godine očito je da Račanova vlada nije dorasla problemima s kojima se suočila nakon preuzimanja vlasti početkom 2000. Takvim ponašanjem Vlada je omogućila HDZ-u, stranci koja je gospodarski upropastila Hrvatsku, da ponovno digne glavu i zatraži smjenu nesposobne koalicije. Povratak HDZ-a bio bi katastrofa za Hrvatsku, no takva je mogućnost sve izvjesnija jer promašajima Račanove vlade kao da nema kraja.

Dosad se odgovornost za neučinkovitost Vlade uglavnom svaljivala na teško hadezeovsko naslijeđe, na “objektivne okolnosti”, nesposobne ministre ili razjedinjene lidere vladajuće koalicije. Ali nakon gotovo dvije i pol godine u očima intelektualaca, sindikata, poduzetnika, znanstvenika, ekonomista, medija, članova svoje stranke i vladajuće koalicije predsjednik Vlade prepoznat je kao glavni krivac za jalovost i nesposobnost vladajuće koalicije. Nacionalu je više sugovornika iz opozicije, ali i iz vladajućih struktura reklo da se, kako vrijeme odmiče, sve jasnije pokazuje da je Račan kao predsjednik Vlade velika zabluda. Po njihovim procjenama, Račan bi bio mnogo bolji predsjednik Sabora ili države, za operativnu funkciju predsjednika Vlade on nema potrebnih sposobnosti: ni stručnih, ni radnih, ni organizacijskih. Čak i vodeći političari vladajuće koalicije tvrde da je Račan odgovoran za neučinkovitost vladajućih struktura te da je najveća kočnica bržem rješavanju problema. Račanova politika odugovlačenja s donošenjem odluka i rješavanjem problema, u uvjerenju da će iscrpljivanjem partnera i protivnika na kraju ipak istjerati svoju volju, doživjela je potpun krah i glavni je uzrok paralize vlasti.

Takav obrat u percepciji Račana logičan je i očekivan. Kao odličan tehnolog vlasti i iskusan retoričar dugo je u javnosti uspijevao ostavljati dojam kako su za sve nevolje u državi krivi svi drugi samo ne on. Račanu se, na razini i političkih rasprava i javnih istupa, teško dosad moglo ozbiljno prigovoriti. Većina građana podržavala je njegove pokušaje da se duboke političke i ideološke razlike u društvu premoste tolerancijom i demokratskim dijalogom, uživao je opću podršku u želji da demokratizira i ojača pravnu državu, a javnu potporu dobio je i za hrabrost da kao prvi visoki državni dužnosnik posjeti logor u Jasenovcu i stratište u Bleiburgu.

Jednako vješt Račan je bio u političkim bitkama i nadigravanjima s opozicijom, ali i koalicijskim partnerima. U pravilu svoje je protivnike vješto nadmudrivao, a one koji su mu se pokušali odlučnije usprotiviti grubo je kažnjavao: predsjedniku Mesiću oduzeo je sve ovlasti, Milana Bandića i Zdravka Tomca potpuno je marginalizirao, dok je Dražen Budiša jedva politički preživio. Račan se svojim koalicijskim partnerima nametnuo kao neosporni autoritet i arbitar u međusobnim sukobima.

No unatoč tomu Račan više ne može bježati od osobne odgovornosti za krah gospodarske politike Vlade te za njenu fatalnu neučinkovitost. Jedan visoki državni dužnosnik analizirao je za Nacional uzroke neuspjeha Račanove vlade: “Račan je pogrešno startao od trenutka kad je izabran za predsjednika Vlade: umjesto da posluša savjete i sve teške poteze povuče odmah, a dobre rasporedi na što dulje razdoblje, on je postupio suprotno. Najteže poteze počeo je vući tek nakon dvije godine mandata, a sada je za to prekasno jer je izgubio na vjerodostojnosti. Umjesto da se obračuna s naslijeđenim kriminalom i malverzacijama, potrošio je devet mjeseci na razvlašćivanje predsjednika Mesića. Kad je pak prigrabio njegove ovlasti, nije znao što bi s njima. Račan također nije znao izvesti odmak od prethodne ekonomske politike. Poputvećine svojih ministara, ni Račan nije ekonomski stručnjak, a najveća mu je greška što nije znao okupiti oko sebe stručnjake koji bi ga savjetovali i nudili mu rješenja. Račan ima i dodatni problem: nikad nije radio u nekoj tvrtki, nije se bavio nikakvim konkretnim poslovima te nema ni najmanjeg iskustva u operativnim poslovima i upravljanju gospodarskim sustavima. Sada je već svima jasno da je njegova vlada morala napraviti odlučan odmak od hadezeovske gospodarske politike, da je umjesto zaštite precijenjene vrijednosti kune i makroekonomske stabilnosti sve morala podrediti rastu proizvodnje i bruto proizvoda te povećanju izvoza i nezaposlenosti. Račan i njegovi suradnici nisu znali napraviti iskorak iz gospodarskog modela koji već cijelo desetljeće gura Hrvatsku u posvemašnju propast.”

Račana, osim toga, više nitko ne procjenjuje po onome što govori nego mu nakon dvije i po godine sude po onome što radi u gospodarstvu. A time je malo tko zadovoljan. Nakon dvije i pol godine ekonomska i gospodarska bilanca Račanove vlade je porazna: nezaposlenost se ne smanjuje, izvoz je u prva tri mjeseca ove godine pao za 6 posto, a uvoz porastao za 5,3 posto, pa je sada pokrivenost uvoza izvozom pala na katastrofalnih 49 posto. Ove godine morat će se platiti oko 2 milijarde dolara za otplatu dugova, što znači da valja izdvojiti gotovo 40 posto godišnjih prihoda od izvoza roba i usluga. Najnovija istraživanja OECD-a pak pokazuju da Hrvatska sve više tone u siromaštvo i zaostaje po standardu čak i za tranzicijskim državama. Tako bruto društveni proizvod po stanovniku prema kupovnoj moći u Sloveniji iznosi 15.694 dolara, u Češkoj 13.450, u Mađarskoj 11.417, u Slovačkoj 11.136, u Poljskoj 8939, u Estoniji 8455, a u Hrvatskoj samo 8267 dolara. Hrvate su po standardu pretekli čak i Slovaci, Estonci i Mađari koji su još do prije nekoliko godina bili neusporedivo siromašniji.

Svi ti podaci izazvali su uzbunu u vladajućoj koaliciji. Grozničavo se traže rješenja i izlaz iz krize. Račan sve češće gubi živce, osamljuje se i zatvara u sebe, reducirao je na minimum broj ljudi s kojima komunicira jer ne trpi kritiku, rijetko razgovara s novinarima, isključivo s onima koji ga hvale. Jedan od izlaza iz sadašnje situacije ponudio je Nacionalov sugovornik iz vrha vladajuće koalicije: “Ovoj koaliciji potreban je još jedan mandat da dovrši započete reforme. Bojimo se, međutim, da nam građani neće pružiti još jednu šansu, ako nešto drastično ne promijenimo u svom ponašanju. Po mišljenju više kolega valjalo bi ponuditi posve novu vladu kojoj na čelu ne bi bio Ivica Račan nego predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić. Račan na toj funkciji nije pokazao potrebnu energiju i znanje, dok Tomčić ima bogato iskustvo u upravljanjem velikim sustavima, ima znanja, autoriteta i volje da dovrši započeti posao. Račan bi pak trebao nastaviti voditi koaliciju i preuzeti vodstvo u Saboru. Sve do predsjedničkih izbora kad će biti najveći konkurent sadašnjem predsjedniku Mesiću.”

Vezane vijesti

Milanović:' Račan ne bi bio zadovoljan stanjem u kojem se danas nalazi...

Milanović:' Račan ne bi bio zadovoljan stanjem u kojem se danas nalazi Hrvatska'

U povodu 4. godišnjice smrti bivšeg premijera i predsjednika SDP-a Ivice Račana, izaslanstvo SDP-a koje je vodio čelnik stranke Zoran Milanović danas… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika