Srećko Ferenčak, spriječio je namjeru Bandićevih ljudi da osiguraju posao obnove voznog parka ZET-a Mirku Barišiću i njemačkom koncernu SiemensuGrad Zagreb postaje ovoga ljeta središte investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj. U nekoliko sljedećih mjeseci započet će izgradnja 16 kapitalnih projekata vrijednih preko 500 milijuna eura. Radi se o provedbi koalicijskog sporazuma iz ožujka, između SDP-a i HNS-a. Dvije su se vladajuće stranke decidirano dogovorile o realizaciji izuzetno skupih projekata u glavnom gradu. Metropola bi trebala dobiti niz značajnih komunalnih objekata; poput uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, spalionice komunalnog otpada, a trebalo bi se sanirati i smetlište Jakuševac. U središtu grada napravit će se velika podzemna garaža na Langovu trgu, gradit će se hotelsko-stambeni i poslovni centar “Paromlin”, te će se dovršiti uređenje kavane Corso. Novi Zagreb će na području jezera Bundek dobiti kongresni centar s nekoliko multiplex kina, a na periferiji se dovršavaju zgrade trgovačkih lanaca King Cross i Leclerc. Dovršetak obnove dočekat će i Maksimirski stadion, u Dubravi se namjeravaju napraviti toplice, jer su pronađeni izvori tople vode, a na Sljemenu će se obnoviti dva najveća izletnička objekta. Kroz nekoliko godina gradom bi i trebalo voziti 70 najmodernijih ZET-ovih tramvaja.

Goleme investicije predstavljaju i temelj održavanja posvađanih partnera iz redova SDP-a i HNS-a, koji vjeruju da će time pokazati građanima, da je unatoč optužbama koje dolaze iz HDZ-a, vladajuća koalicija sposobna pokrenuti investicijski ciklus. Osim toga, realizacija ovih poslova, jedini je način da ne dođe do raspada savezništva vladajućih stranaka u metropoli. Unatoč eliminaciji Milana Bandića i dolasku Vlaste Pavić na položaj gradonačelnice, čime je uspostavljeno primirje, netrepeljivost između SDP-ovih i HNS-ovih dužnosnika je takva da samo optimisti vjeruju kako će koalicija izdržati do kraja svog mandata.

U svakom slučaju, s pokretanjem čak 16 velikih građevinskih projekata, Zagreb će biti veće gradilište od svih ostalih hrvatskih gradova zajedno. Najveću investiciju predstavlja Pročistač otpadnih voda, čija je vrijednost astronomskih 177 milijuna eura. Kako je riječ o projektu koji se realizira na različitim lokacijama, glavnina poslova trebala bi početi već u lipnju, a dio radova je predviđen za travanj sljedeće godine. U razgovoru s nekolicinom članova poglavarstva dobili smo potvrdu kako je ovo jedan od rijetkih projekata oko kojeg nije bilo većih nesuglasica između SDP-a i HNS-a. No već na sljedećem velikom projektu, programu sanacije smetlišta Jakuševac, pojedini članovi Hrvatske narodne stranke bili su skeptični oko cijene od 150 milijuna eura, koju je za vrijeme svog mandata, dogovorio Milan Bandić. Obnova gradskog smetlišta predstavlja strateški važan zahvat od ogromne ekološke važnosti. Iako je za Bandića sanacija jednog od najvećih smetlišta u Europi predstavljala vodeći izazov u gradonačelničkom mandatu, nakon prisilne abdikadije zbog alkoholne afere, vođenje posla preuzeo je njegov veliki protivnik, HNS-ov dogradonačelnik za gospodarstvo, Stipe Tojčić, kojeg nadgleda Vlasta Pavić. Pripremni radovi su nastavljeni prema Bandićevim ugovorima. Međutim, posljednjih nekoliko tjedana sve su češći prigovora daleko većim izdacima od predviđenih. Iza svega stoji grupa stručnjaka iz gradskoj uprave čije su poslovne analize pokazale da je sve moglo koštati oko 90 milijuna, odnosno, oko 60 milijuna eura manje od cijene koju je sklopio Milan Bandić. Premda su HNS-ovi članovi poglavarstva odlučili nastaviti realizaciju sanacije Jakuševca na temelju obveza koje im je ostavio bivši gradonačelnik, moglo bi doći do novog spora u koaliciji.

Isto tako, socijaldemokratski vijećnici, potvrdili su za Nacional kako neće bezuvjetno podržati namjeru HNS-a za obnovom maksimirskog stadiona. Iako je dovršenje Dinamova stadiona, obećao i Milan Bandić, sada su cjelokupni posao preuzeli sektori koji su u rukama predstavnika Narodne stranke. Prije nekoliko dana izradili su elaborat dovršetka stadiona, koji je pokazao kako cijela akcija košta 150 milijuna kuna, a uključuje dovršetak sjeverne i zapadne tribina, koja bi dobila i krov. Skandalozna Tuđmanova ambicija stvaranja velebnog stadiona koji bi primio 60.000 gledatelja do sada je građane glavnog grada stajala 360 milijuna kuna, a kada se zbroje i predviđeni novi troškovi, Maksimir će koštati astronomskih 510 milijuna kuna. Ekipa Vlaste Pavić postigla je konsenzus za dovršetak radova, međutim, nitko ne zna kako namaknuti novce. U SDP-u tvrde da nipošto neće dozvoliti da se stadion plaća iz proračuna, tako da su haenesovci prisiljeni tražiti kompromisno rješenje.

Osim toga, prilikom pregleda poslovnih knjiga iz HDZ-ova perioda, pronađene su i dokazi o brojnim sumnjivim poslovima, posebno oko iznajmljivanja dijela od 12.000 metara poslovnog prostora. Premda su ugovori o zakupu potpisani prije nekoliko godina, nitko ne zna gdje je novac koji je trebao pripasti Dinamu. Da bi Dinamo konačno dobio dovršeni stadion, trebat će se namaknuti novac. Za sada se razmišlja o iznajmljivanju prostora i prodaji kompleksa u Kranjčevićevoj, s tim da bi nogometaši Zagreba ubuduće igrali u Maksimiru. Uspije li ova inicijativa, maksimirski stadion će dobiti još dvije velike novosti; teren će se zagrijavati kao što se to radi na Olimpijskom stadionu u Munchenu, a prema nacrtima, ispod samog igrališta će se sagraditi parking za 600 automobila. Dakako, ako prije toga vodeći ljudi koalicije postignu dogovor oko načina financiranja najvećeg i najskupljeg sportskog objekta u državi.

Još veći sukob u koaliciji prijeti zbog natječaja za obnovu voznog parka ZET-a, koji tvrtki koja će dobiti posao jamči najmanje 120 milijuna eura u narednom desetljeću. Prvi dio izbornog kruga dobio je HNS, čiji su predstavnici, Srećko Ferenčak i Morana Paliković-Gruden, spriječili namjeru Bandićevih ljudi da osiguraju posao Mirku Barišiću i njemačkom koncernu Siemensu. Narodnjaci su medijima dostavili dokumente iz kojih je vidljivo kako je ponuda hrvatskog konzorcija Cro tram, koji je udruženje Končara, Gredelja i Đure Đakovića, financijski i kvalitetom povoljnija od Siemensove. Kada su 23. svibnja otvorene ponude, vidjelo se kako je hrvatska i dalje najbolja. Cro tram je za realizaciju projekta tražio 120 milijuna eura, talijanski Ausaldo 136 milijuna, dok je Siemens, koji nije dao ni bankovne garancije, bio najskuplji, s cijenom od 143 milijuna eura. Ali umjesto sklapanja posla, uslijedila je još jedna opstrukcija desne frakcije SDP-a, i na inicijativu ZET-ova direktora Juliusa Pevaleka, formirane su čak dvije potkomisije sa zadatkom da provjeravaju pristigle kandidature. “Duboko smo uvjereni kako je cilj ovih komisija poništavanje natječaja, i raspisivanje novog, uz bilo kakvu formalnu ispriku. Ali to nećemo dopustiti, jer ne možemo pristati na to da hrvatska poduzeća ostanu bez zarade i da sav novac pripadne strancima,” upozoravaju u Hrvatskoj narodnoj stranci. Drugim riječima, ako jedna od Pevalekovih komisija bude kočila odluku o dodjeli posla skupini triju domaćih tvrtki, cjelokupni investicijski ciklus u Zagrebu, bit će doveden u pitanje.

Jedna od najskupljih investicija je izgradnja spalionice vrijedne 100 milijuna eura. Postignut je konsenzus o tome da se sagradi na Žitnjaku, a dovršena je i studija o suvremenim načinima spaljivanja termičkog otpada. Većina članova poglavarstva drži kako bi nova zagrebačka spalionica trebala biti nalik na bečku, koja je izgledom prava futuristička građevina, poput stambenog kompleksa u jarkim bojama. U svakom slučaju, tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, raspisat će se javni natječaj i odabrati tvrtka koja će dobiti posao izgradnje moderne spalionice.

Uskoro bi trebali započeti pripremni radovi i studije za izgradnju Hidroelektrane u Podsusedu, a Ekonomski institut izrađuje i projekt izgradnje Nacionalne veletržnice, procijenjene na nekoliko milijuna eura. Gotovi su i elaborati revitalizacije Sljemena, po kojima će biti obnovljeni Tomislavov dom i Dom izviđača. Ni ovdje nije moglo proći bez sukoba; ovoga puta HNS-ovci su uvjetovali obnovu važnih rekreacijskih objekata izradom troškovnika. Uzme li se u obzir da iza “Projekta Sljeme” stoji Bandićev bliski suradnik Ladislav Prežigalo, i na ovom slučaju se vidi kako se nastavlja sukob i optužbe za korupciju sadašnje gradske vlade i ljudi bivšega gradonačelnika. U centrali HNS-a su uvjereni kako Prežigalo nije slučajno inzistirao na brzoj realizaciji sljemenske inicijative, premda nije ispostavio troškovnik za obnovu. S druge strane, ovakvo ponašanje partnera, uspjelo je razbjesniti čak i Bandićeve oponente u zagrebačkom SDP-u, koji njihove posljednje postupke ocjenjuju bespotrebnim provokacijama.

Novi Zagreb također doživljava veliku promjenu. Donijeta je odluka o izgradnji velikog kongresnog centra na Bundeku koji će imati nekoliko multiplex kina i brojne popratne sadržaje. Natječaj se planira raspisati u srpnju, a krajem godine bi mogli početi radovi, zahvaljujući kojima će oko 200.000 stanovnika Novog Zagreba dobiti prvo kino. Vrijednost investicije se procjenjuje na desetak milijuna eura. U najužem gradskom središtu, početkom ljeta kreće izgradnja podzemne garaže na Langovu trgu, koja je predviđena za više od 500 parkirnih mjesta. Zagreb će uskoro imati još dva velika trgovačka centra. Na gradskoj periferiji se dovršava centar King Cross, a da se nisu pojavili problemi s lokacijskom dozvolom, u rujnu se trebao otvoriti i Leclercov shopping centar. No, inspekcija gradskih vlasti je utvrdila da pojedini dijelovi zemljišta na kojima je sagrađen nisu upisani u gruntovnicu, tako da je sada u tijeku rješavanje najnovije proceduralne zavrzlame. Da paradoks bude veći, ovih je dana interna kontrola gradske uprave otkrila, kako je zbog neažurnosti zagrebačke birokracije, došlo do nevjerojatne situacije u kojoj građani zarađuju prodajući zemljišta koja pripadaju Gradu Zagrebu. Naime, u prošlih nekoliko godina grad je kupio niz parcela od pojedinaca, ali ih lijenčine u uredima poglavarstva nisu ubilježile u gruntovne knjige. Kada su to saznali neki bivši vlasnici, još su jednom prodali iste parcele. Izigrani kupci su istinu saznali tek kada su pokušali podići građevinske dozvole, a umjesto njih, iz gradskih ureda su počeli stizati odgovori da kupljeno zemljište ne pripada njima. Slijede suđenja, i kroz desetak godina, stvari će doći na svoje mjesto.

Vjerojatno će puno prije toga Zagreb dobiti dvije kulturne institucije; Muzej suvremene umjetnosti i Glazbenu akademiju. Uskoro se namjerava odlučiti i o uvjetima izgradnje poslovno-hotelskog i stambenog kompleksa u Paromlinskoj ulici. Na mjestu gdje je sve donedavno živjelo nekoliko romskih obitelji u ekstremno nehigijenskim uvjetima, nastat će vrhunski centar po uzoru na londonski city, uvjereni su članovi poglavarstva.

Premda će cjelokupni investicijski ciklus biti dovršen za nekoliko godina, već početkom ljeta slijedi pokretanje glavnih investicija. Kako tvrde političari koji vode metropolu, ulaganja od nekoliko stotina milijuna eura, neće samo od Zagreba stvoriti gradilište poput današnjeg Berlina, već će osigurati otvaranje tisuća radnih mjesta. No da bi u time uspjeli, neophodan je opstanak koalicije između SDP-a i HNS-a, čiji se vodeći članovi trenutno sukobe. Prema Nacionalovim izvorima, trenutno jedinu pristojnu suradnju uspijevaju održati gradonačelnica Vlasta Pavić i dogradonačelnik za gospodarstvo Stipe Tojčić te šef odjela za upravljanje gradskom imovinom Srećko Ferenčak. O potpori koju unutar SDP-a ima Vlasta Pavić, govori i događaj s obilježavanja dana Grada Zagreba kada su se gradski čelnici s proslave u Starogradskoj vijećnici, spustili na Cvjetni trg. Dok su tamo bili svi vodeći predstavnici HNS-a, gradonačelničin govor nije došao poslušati ni jedan stranački suradnik. Kada su čuli da odlazi na Cvjetni trg, svi okupljeni SDP-ovci su se jednostavno razišli. Nekolicina njih se sat vremena kasnije okupila u gradskom HDZ-u, gdje su u društvu obožavatelja lika i djela Franje Tuđmana, proslavljali nepostojeći Dan državnosti. Bizarna situacija predstavlja obrazac zagrebačke političke scene, jer upravo o volji grupe ovakvih vijećnika ovisi opstanak sadašnje koalicije u metropoli.