Jozo RadošSjedinjene Američke Države razočarane su nesposobnošću i neozbiljnošću hrvatske Vlade da reorganizira hrvatske tajne službe, imenuje ravnatelje sigurnosnih agencija, uspostavi kontrolu nad njima i pojača učinkovitost nadzora državne granice, čega je posljedica nedovoljan doprinos borbi protiv terorizma i ilegalnih migracija. Na nedavnim su susretima američki dužnosnici oštro upozorili premijera Ivicu Račana i ministra obrane Jozu Radoša na neozbiljnost, dezorganiziranost i nedovoljnu suradnju Hrvatske sa susjedima u borbi protiv međunarodnog kriminala, ilegalnih migracija i terorizma.
Osim toga, ministru obrane Jozi Radošu američki su dužnosnici u Pentagonu rekli da ne može očekivati potporu SAD-a da Hrvatska bude predvodnik zemalja trećeg kruga proširenja NATO-a sve dok ne pokaže konkretne rezultate u reformama obrambenog i sigurnosnog sustava.
SAD je izrazio zabrinutost hrvatskim dužnosnicima zbog razlomljenog i podijeljenog sustava sigurnosti u Hrvatskoj, slabe regionalne integracije , slabe ekonomije, propusnih granica u regiji. Destabilizacija regije prijeti zbog toga što je Balkan tranzitna kriminalna ruta prema Zapadu, a Hrvatska je dio toga puta. U američkoj administraciji ocjenjuje se da novac, kriminalne veze i dobra organizacija mogu ponovno učvrstiti islamske teroriste na Balkanu.
Nedavno je i talijanska strana zatražila američku pomoć u nadzoru hrvatskih granica zbog hrvatske neučinkovitosti u sprečavanju priljeva ilegalnih migranata i mogućih terorističkih skupina kanalima iz Bosne i Hercegovine preko Hrvatske u Italiju. Hrvatskoj je sugerirano da uključi i vojne postrojbe pri nadzoru granice zbog nedovoljnog broja policijskih djelatnika i ograničenog broja tehničkih sredstava i helikoptera.
Zbog sve češćih primjedbi i neučinkovitosti hrvatske strane može se očekivati radikalan američki zaokret u odnosu prema hrvatskim partnerima u obavještajnoj zajednici i upućivanje američkih agenata, tehnike i sredstava u Hrvatsku kako bi se uspostavili zajednički obavještajne timovi s prostora zemalja bivše Jugoslavije u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala na najfrekventnijoj jadranskoj ruti koja prolazi kroz BiH, Hrvatsku i Sloveniju prema Italiji. Vrijeme idiličnih odnosa između Hrvatske i SAD-a je prošlo, od Hrvatske se traži konkretna i hitna akcija.
Američki obavještajci, zbog opće apatije i dezorijentiranosti hrvatskog sustava nacionalne sigurnosti, trenutačno u Hrvatskoj nemaju ni jednu kompetentnu i pouzdanu osobu ili obavještajni tim s kojim bi mogli surađivati i planirati zajedničke operacije u ovom dijelu Europe.
Umjesto da novim inicijativama, kao primjer svima ostalima, predvodi zemlje bivše Jugoslavije u borbi protiv svih oblika kriminala i terorizma, te samokritički analizira vlastite pogreške i prigovore američkih partnera, hrvatska Vlada obmanjuje javnost izjavama premijera Račana i ministra obrane Radoša. Neozbiljno zvuče njihove izjave nakon povratka iz SAD-a kako se Hrvatskoj u Washingtonu odaje priznanje za doprinos antiterorističkoj koaliciji i ističe strateško partnerstvo, te da je američka administracija s odobravanjem prihvatila želju Hrvatske da bude predvodnik zemalja u trećem krugu proširenja NATO.
Izvješće američkog ministarstva obrane od 14. lipnja, u kojem se detaljno pokazuje doprinos 69 zemalja u sklopu antiterorističke koalicije, nigdje ne spominje doprinos Hrvatske, a Radošev optimističan ton nakon povratka iz SAD-a ubrzo je opovrgnut izjavama američkih dužnosnika koji od Hrvatske traže konkretna djela i pomake u reformama, a ne deklarativna ili načelna stajališta.
Da je američko nepovjerenje dosegnulo vrhunac, pokazuje formalan i hladan prijem američke administracije na koji su naišli hrvatsko vojno izaslanstvo i ministar obrane Radoš prilikom nedavnog posjeta.
Od trenutka izlaženja Miloševićevih transkripata u javnost Radoš kao najodgovorniji za takav skandal postaje nepoželjna i nepouzdana osoba u kontaktima s američkim dužnosnicima, a svi kontakti s Radošem svedeni su na formalnu i protokolarnu razinu. Rezultat Radoševa posjeta SAD-u zapravo je porazan. Naime, Radoš je tražio od američke administracije potporu Hrvatskoj kao zemlji predvodnici trećeg kruga proširenja NATO-a te je nakon povratka izjavio kako je takva inicijativa u američkim krugovima naišla na odobravanje. Međutim, da tomu nije tako, pokazuje izjava zamjenika pomoćnika državnog tajnika za Europu Roberta Bradtkea koji je u povodu Radoševa traženja potpore vodećoj ulozi Hrvatske za Glas Amerike izjavio kako Hrvatska mora biti svjesna da će biti i drugih kandidata za članstvo: “Bit će tu možda nekih zemalja koje neće biti primljene u članstvo u Pragu, a ispunile su obveze iz Akcijskog plana za članstvo. Te će zemlje vjerojatno biti vrlo jaki kandidati. Pred Hrvatskom je još velik dio posla vezan uz provedbu Akcijskog plana.
Radoša su američki saveznici upozorili na neprimjeren status hrvatskih časnika, školovanih na američkim prestižnim vojnim akademijama, u Hrvatskoj vojsci, zbog čega je upitno daljnje američko financiranje takvih projekata. Da blamaža bude veća, u SAD je išao i privremeni ravnatelj Vojno-sigurnosne agencije brigadir Gordan Čačić koji formalno i nije više ravnatelj jer mu je mandat trajao do 1. lipnja. Brigadir Gordan Čačić također nije mogao uspostaviti potpune kontakte s američkim kolegama iz vojnoobavještajne agencije DIA, iz razumljivih razloga, jer Amerikanci nisu sigurni, s obzirom na političku nestabilnost u vladajućoj koaliciji, da će Čačić ostati na mjestu ravnatelja.
Da Hrvatska zaista nema jasnu i prepoznatljivu strategiju u antiterorističkoj koaliciji, pokazuje nevješto balansiranje hrvatske vanjske politike između interesa SAD-a i Europske unije na primjeru Irana. Hrvatska je na američki nagovor 18. lipnja odustala od brodograditeljskog posla s Iranom vrijednog 12 milijuna dolara, jer SAD smatra Iran zemljom članicom “osovine zla” koja sponzorira terorizam. Međutim, odmah potom EU izjavljuje da s Iranom želi uspostaviti bolje trgovinske odnose i podržati reformističkog predsjednika Hatamija u demokratizaciji Irana i jačanju ljudskih prava, što je suprotno najnovijim potezima hrvatske vanjske politike, koja ujedno teži za članstvomu EU.
Borba protiv organiziranog kriminala, terorističkih skupina i ilegalnih migracija prioritet je američke i europske vanjske politike na jugoistoku Europe, a zemlje toga područja kojima pripada i Hrvatska bit će pod posebnim povećalom međunarodne zajednice. Na planu borbe protiv svih oblika kriminala i jačanja nadzora granica zemlje bivše Jugoslavije imaju jedinstvenu priliku pokazati spremnost i ozbiljnost u izvršavanju preuzetih obveza, ali ne zato što to od njih traži međunarodna zajednica, nego prije svega zbog vlastite sigurnosti i stabilnosti cijele regije, a samim tim i bržeg približavanja europskim i euroatlantskim integracijama.
Balkanska ruta kao mreža pravaca za ilegalno prebacivanje ljudi na Zapad osim Grčke, Turske, Albanije i Italije uobičajen je naziv i za mrežu pravaca preko zemalja bivše Jugoslavije koje kreću iz Bosne i Hercegovine i odvija se sljedećim kanalima: Sarajevo – Srebrenik – rijeka Sava – Hrvatska – Slovenija – Italija ili Austrija; Sarajevo – Mostar – Hercegovina – Zadar – Italija; Sarajevo – Cazin ili Bihać- Karlovac – Slovenija-Italija; Sarajevo – Teslić -Bosanski Kobaš – Slavonski Kobaš – Hrvatska.
Predstojeća turistička sezona, a samim tim i liberalniji carinski režim na hrvatskim graničnim prijelazima zbog hrvatske nepripremljenosti i stanja u službama izvrsna je prilika za ilegalne prijelaze na Zapad, ubacivanje terorističkih skupina kroz nepokrivene koridore, upozoravaju diplomatski izvori.