Objavljeno u Nacionalu br. 798, 2011-03-01

Autor: Tanja Simić

ARAPSKI PROBOJ ZAGREBAČKOG GINEKOLOGA

'Liječio sam žene i kćeri Sadata, Mubaraka i Gadafija'

Dr. Asim Kurjak koji više od 30 godina liječi i predaje u arapskim zemljama ekskluzivno iz Katara govori kako je porađao djecu političkih vođa

Širenje znanosti u Kataru i Sudanu Asim Kurjak u Kataru vodi poslijediplomski studij iz ultrazvuka u ginekologiji i porodništvu, koji je nedavno pokrenuo i
u Sudanu i Omanu; na slici s tamošnjim
studentima i liječnicimaŠirenje znanosti u Kataru i Sudanu Asim Kurjak u Kataru vodi poslijediplomski studij iz ultrazvuka u ginekologiji i porodništvu, koji je nedavno pokrenuo i u Sudanu i Omanu; na slici s tamošnjim studentima i liječnicimaZagrebački ginekolog Asim Kurjak već je godinama jedna od liječničkih zvijezda u arapskim zemljama. Kao jedan od prvih europskih stručnjaka za ultrazvučnu ginekologiju, on još od sredine ‘70-ih educira tamošnje liječnike o primjeni ultrazvuka u ginekologiji, a pratio je trudnoće te porodio mnoge supruge i kćeri arapskih čelnika – između ostalog i Gadafijevu suprugu Safiju. Zahvaljujući tome dobar je poznavatelj tamošnjih prilika i za Nacional je objasnio kakve su reakcije na nemire koji su zahvatili arapske zemlje u ostalim državama Zaljeva, čega se najviše boje tamošnji stanovnici i kakav razvoj situacije predviđaju. Budući da je Kurjak posljednje četiri godine na čelu jednog dijela Odjela za porodiljstvo i ginekologiju najveće katarske bolnice Hamad Medical Corporation, gdje u suradnji s Medicinskim fakultetom u Zagrebu vodi i poslijediplomski studij iz ultrazvuka u ginekologiji i porodništvu, svakodnevno komunicira s liječnicima mnogih arapskih zemalja.


Pod njegovim tutorstvom tamo su dosad magistrirala 43 specijalista ultrazvuka u ginekologiji i porodništvu dobivši specijalističke diplome Sveučilišta u Zagrebu, a nedavno je sličan poslijediplomski studij počeo voditi i u Dubaiju te u Sudanu. Uz njujorkškog kolegu Franka Chervenaka, šefa ginekološke klinike na sveučilištu Cornell, već dugo je na čelu i međusveučilišne škole ultrazvuka “Ian Donald” sa sjedištem u Dubrovniku, koja organizira edukaciju liječnika iz ultrazvuka diljem svijeta. Kurjakov studij postao je toliko popularan, kaže, da je nakon Sudana i Dubaija za njega pokazao interes i Oman, gdje se već prijavilo više kandidata nego što primaju, a javili su se zainteresirani i iz Paragvaja i Urugvaja. Bilo je govora i o pokretanju takvog studija i u Tripoliju, ali s obzirom na situaciju to je dovedeno u pitanje.

NACIONAL: Kako je počela vaša profesionalna povezanost s arapskim zemljama?

- Počelo je s jednim od rijetkih studija na engleskom u Jugoslaviji, koji sam u suradnji s tadašnjim dekanom Nijadom Hadžićem i direktorom fakulteta Milanom Škrbićem počeo voditi prije 24 godine. Taj je studij vrlo brzo dobio puno kandidata iz inozemstva, među kojima su bili i studenti iz zemalja Zaljeva. Netko u Kataru se sjetio da je jednostavnije jednog Kurjaka dovesti ovdje, nego studente slati u Hrvatsku. Pozvali su me, a ja sam inzistirao da to bude sveučilišni tečaj te da se sa Sveučilištem u Zagrebu sklopi ugovor na tri godine.

NACIONAL: Međutim, vi ste prije 30 godina imali sasvim drukčiji kontakt s arapskim svijetom – nemajući pojma kuda idete dovedeni ste u Tripoli kako biste pregledali Gadafijevu suprugu, čiju ste trudnoću pratili i koju ste i porodili.

- Da, nazvao me tadašnji ministar inozemnih poslova Josip Vrhovec i rekao mi je da lider jedne prijateljske zemlje treba moju zdravstvenu uslugu te da želi da ja dođem tamo. Došao sam na beogradski aerodrom i ušao u avion bez ikakvih državnih oznaka, u kojem smo bili samo stjuardese, kapetan i ja. Još uvijek nisam znao kuda idem. Nakon tri sata leta sletjeli smo i tek sam tad saznao da sam u Tripoliju. Doveli su me u veliki šator usred grada, gdje me dočekao današnji premijer Libije doktor Bagdadi Mahmudi, koji je kasnije bio moj student. Uskoro nam se pridružio i Gadafi, odjeven u trenirku, sa suprugom Safijom. Problem je bio sljedeći: oni su otišli u državni posjet Švicarskoj, gdje je ona dobila bolove u zdjelici. Neoprezni švicarski liječnici napravili su 3-4 rentgenske snimke i nisu našli ništa, a ona se vratila u Tripoli i utvrdila da je u drugom stanju. Postojala je bojazan da se zbog rentgena dijete šefa države rodi nakazno. Napravio sam pregled, utvrdio da je dijete zdravo, da je muško i da će biti teško četiri kilograma. Sve sam mu to pokazao na ekranu, a on je bio vidno impresioniran. Rekao je: “Ovo libijski narod mora znati”, i nazvao direktora nacionalne televizije – tri večeri za redom sam na njihovoj televiziji detaljno govorio o ultrazvuku, pokazujući ilustrativne primjere. Nakon toga je 38 libijskih liječnika došlo u Zagreb na edukaciju, a među njima i Bagdadi, koji je bio najbolji. On je pet godina bio u Zagrebu, gdje mu se rodilo i dvoje djece, a na zagrebačkom Medicinskom fakultetu je završio specijalizaciju i magisterij. I drugi sin Gadafija i Safije Islam bio je predmet mojih pretraga, a pozvan sam i da ga porodim. Pacijentice su mi bile i kći bivšeg egipatskog predsjednika Anwara Sadata te supruga Hosnija Mubaraka. Pružio sam medicinske usluge 14 žena iz obitelji čelnika raznih zemalja.

NACIONAL: Zahvaljujući svojoj profesiji dobili ste uvid u njihove privatne živote, kakav su oni dojam na vas ostavili?

- Kada upoznajete čovjeka koji brine o svojoj prinovi, to je sasvim druga okolnost. Kad bih vrednovao, recimo, Gadafija kao oca i supruga, on bi dobio najvišu ocjenu. Proveo je čitavo vrijeme pregleda sa suprugom, kraj poroda je čekao u susjednoj dvorani i brinuo za zdravlje svoje žene. Uvijek je bio pristupačan – poklonio sam mu, recimo, svoju knjigu koja je tada bila objavljena, a koja je bila zelene boje, i rekao: “Ovo je moja zelena knjiga, ali nije poznata kao vaša.” On se slatko nasmijao, odmahnuo rukom i rekao: “Vaša knjiga je puno korisnija.”

NACIONAL: Budući da se radi o zemljama u kojima žene često ne smiju pokazati ni lice, što tamo znači biti ginekolog? Je li pregledati suprugu arapskog čelnika odraz velikog povjerenja?

PRODEKAN Medicinskog fakulteta u Zagrebu Drago Batinić s čelnicima
Hamad Medical Corporation i
studentima Asima KurjakaPRODEKAN Medicinskog fakulteta u Zagrebu Drago Batinić s čelnicima Hamad Medical Corporation i studentima Asima Kurjaka- Arapi su izuzetno obiteljski orijentirani i žele što više djece. Mi im pomažemo u tome; možete zamisliti kakvu zahvalnost dobijete od nekoga kome ste pomogli da dobije zdravo dijete. Time ulazite u obiteljske povijesti, u značajne obiteljske događaje. No ja imam sreću što žene pregledavam ultrazvukom, otkrivajući samo jedan dio trbuha. One vrlo rijetko odlaze na ultrazvuk u ranoj fazi trudnoće kada su pregledi vaginalni, već tek kada se pregled može obaviti preko trbuha. Tu vjerojatno ima izbjegavanja takvih pregleda, ali puno manje nego što se misli.

NACIONAL: Rođeni ste u BiH, jesu li vam arapske zemlje bliže zbog vašeg porijekla?

- Imam duboke veze s BiH, ali sam kozmopolitski odgojen i odrastao sam u obitelji koja nije gledala na nacionalne i religijske granice. Jučer sam, vračajući se iz Sudana, vidio natpis jedne velike firme Asim&Asim – da li moje ime njima nešto znači, vjerojatno da, ali da nemam drugih kvaliteta to ne bi imalo nikakve veze.

NACIONAL: Vaš poslijediplomski studij iz ultrazvuka u ginekologiji i porodništvu u Kataru je izrazito popularan. Zašto?

- Prvenstveno zbog visokog rejtinga koji zagrebačka škola ultrazvuka u svijetu ima. Osim toga, Katar je rijetko zanimljiva zemlja kad su visokorizični slučajevi u pitanju. Pravih Katarana ima malo, samo 350.000, i oni imaju dva velika zdravstvena nacionalna problema: prvi je taj što su mala zemlja pa su nerijetko i bliski srodnici u bračnom odnosu, što uzrokuje specifične genetske bolesti, a drugi je što Katar ima čak 26 posto trudnica dijabetičarki. To je golemi postotak i kod Kataranki je to također genetski uvjetovano. Upravo je zato ultrazvučna dijagnostika kod njih bitna, jer je izuzetno važno pokušati spriječiti komplikacije koji dijabetes u trudnoći nosi, poput malformacija, oštećenja plodova i prijevremenih poroda. Budući da je Katarana tako malo, briga o natalitetu je u Kataru na izuzetno visokoj razini. Stoga bogato nagrađuju svakoga tko ima znanje o nerođenom djetetu i tko pruža usluge u području u kojem je ta zemlja najosjetljivija.

NACIONAL: Koje su, iz perspektive vašeg posla, karakteristike arapskih zemalja?

- Sve arapske zemlje imaju vrlo visok natalitet, uključujući i one bogate - mi ovdje svakodnevno viđamo žene koje i deseti put rađaju. Samo što ti brojni mladi ljudi samo u rijetkim zemljama arapskog svijeta imaju perspektivu – najveći broj prosvjednika u zemljama koje su ovih dana obilježili nemiri većinom su 20-godišnjaci. Razlog zašto u Kataru nikad nije bilo demonstracija, niti mislim da će ih ikad biti, je što su ovdje svi zadovoljni.

NACIONAL: Kakve su reakcije na nemire, te na krvoproliće u Libiji, u ostalim arapskim zemljama koje nisu zahvatile demonstracije?

- Svi osuđuju krvoproliće, ali postoji nada da se pronađe mirno rješenje pa makar to bila podjela Libije. U četvrtak sam razgovarao s 12 liječnika iz pet arapskih zemalja i oni su svi u šoku. Najviše su iznenađeni s Tunisom, koji su doživljavali kao polueuropsku, turističku zemlju u koju su često odlazili i nisu ni sanjali da bi se takvo nešto tamo moglo dogoditi. Kairo ih nije iznenadio, znalo se da narod ne voli Mubarakov režim, ali Libija jest. Međutim, kad sam ih pitao vide li uzroke tome, dali su mi slojevit odgovor. Na prvo mjesto su stavili velik broj mladih ljudi, od kojih je 20 posto nezaposleno. Oni jednostavno ne vide svoju budućnost u okoštalim, rigidnim društvenim sistemima i upravo su oni nosioci demonstracija. Na pitanje misle li da se radi o spontanom pokretu ili je netko to podmetnuo, rekli su da sve više vjeruju da je to krenulo spontano, uvjetovano ekonomskim parametrima, no da su se u to uplele strane sile svaka u skladu sa svojim interesima – ima previše strana kojima odgovara nestabilnost tog dijela svijeta. To odgovara zemljama s tih prostora koje su već 50 godina u ratu, a i jednoj velikoj zemlji koja želi izvoziti svoje svjetonazore. Odgovara i radikalnim islamistima, a zna se koja zemlja to stimulira i koje bi se zemlje brzo priključile. No sve brine ista stvar – kako će to završiti. Problem je u tome što se ni u jednoj od tih zemalja ne vidi tko bi mogao preuzeti vlast. Isto tako se boje da će nemiri uskoro zahvatiti i Siriju, a u tom slučaju bi se ta fundamentalistička transferzala povezala. Pitaju se i što se u Jordanu zbiva, boje se i da bi nemiri mogli buknuti u Maroku - sve u svemu misle da će se ovdje još svašta zbivati i ništa se ne može predvidjeti. Ne zna se tko je sve započeo, ni koji je krajnji cilj.

NACIONAL: Čega se najviše boje?

- Krvoprolića širih razmjera. Zemlje poput Katara i Dubaija jesu stabilne, međutim kad dominoefekt krene ne može se znati do kud će doći. Doduše, mediji u Kataru podržavaju prosvjede, čak i navijaju za njih, a običan čovjek u Kataru sa simpatijama gleda na promjene. Vladajući strukture ovdje su također na strani demonstranata, ali neće ničim pokazati da navijaju za određenu struju. Podržavaju demokratske promjene jer su i sami jedna od najliberalnijih arapskih zemalja, ali se ipak pribojavaju koliko promjene u drugim zemljama mogu utjecati na njih.

NACIONAL: Međutim riječ je o stabilnim, bogatim zemljama u kojima ni približno nema takvog nezadovoljstva stanovnika. Koliko je uopće moguće da se nemiri prošire na njih?

- Ja bih rekao da nije – u Kataru nikad nije bilo demonstracija, eksploziva, ni ikakvih incidenata. Gledajući kako živi prosječni Kataranin, on nema razloga za nezadovoljstvo, a pogotovo ne za dramatičnim političkim zaokretma. To vrijedi i za Dubai, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate. Istovremeno, Katarani su ponosni na demonstracije i promjene – rekli su mi da su to promjene na bolje, da ih nose mladi ljudi. No istovremeno se pitaju tko su ti mladi ljudi i što bi značilo da oni preuzmu vlast. Arapi s kojima sam razgovarao ni u jednoj od tih zemalja ne vide snagu koja bi bila mogući nositelj vlasti. Kažu da je dobro kad se jedan sistem kritizira, ali ne i kad se on kritizira bez da se stvara novi, bolji. To se ni u jednoj od tih arapskih zemalja ne dešava.

NACIONAL: No, nije ni Libija siromašna?

POD MENTORSTVOM Asima Kurjaka u Kataru su magistrirala 43 specijalista ultrazvukaPOD MENTORSTVOM Asima Kurjaka u Kataru su magistrirala 43 specijalista ultrazvuka- To i jeste paradoksalno. Libija je najbogatija zemlja Afrike. Ima 44 posto svih izvora nafte i nema velikih socijalnih razlika. Bio sam tamo prije dva mjeseca, trebate vidjeti kakve su ceste napravili, kako izgleda plaža usred Tripolija. Ljudi su lijepo obučeni, voze se vrhunski automobili, to je prekrasna zemlja s velikim turističkim potencijalom. Liberalni su, nema ekstremizma. No, ne treba zaboraviti da oni imaju tri velika plemena, od kojih je ono u Benghaziju tradicionalno protiv Gadafija. Hoće li međuplemenska netrpeljivost dovesti do nastanka dviju Libija, ostaje vidjeti. Libijom se jedno vrijeme vrlo uspješno rukovodilo, no nikad nije dobro kada je netko predugo na vlasti.

NACIONAL: Sudeći po razvoju situacije, Gadafijev pad se čini izvjesnim. Što bi to moglo značiti za Libiju?

- Prateći medije, to se tako čini. Međutim, bojim se da u Libiji postoji druga strana medalje i da je prerano suditi o tome. Ne mislim da se to može pretvoriti u dugačak sukob, jer nisu vremena za građanske ratove duljeg trajanja, ali se može desiti da se odvije scenarij iz Sudana. Upravo sam došao iz Kartuma – tamo sada postoje dva Sudana. Dio zemlje se odcijepio pod pritiskom međunarodne zajednice i nakon masakra u Darfuru i sad se oba dijela žele zvati Sudan. Ne treba smetnuti s uma da se na ulicama vide stotine, možda koja tisuća ljudi. A Libija ima šest milijuna stanovnika. To što vidimo na televiziji ne mora biti tako kako se čini. Iz takvih je zemalja jako teško izvući realne podatke. Nadolazeći tjedni će sve pokazati.

Vezane vijesti

Mubarak klinički mrtav?

Mubarak klinički mrtav?

Iz Egipta stižu posve oprečne informacije o zdravstvenom stanju bivšeg predsjednika Hosnija Mubaraka, pa je tako nacionalna agencija MENA objavila… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika