BRANITELJI su se pokušali distancirati od nasilnika koji su divljali po Radićevoj ulici, no riječ je o istom mentalnom sklopu - nasilnici su samo htjeli sprovesti u djelo desničarske poruke koje su se čule na Trgu bana JelačićaDemonstracijama održanima prošle subote na zagrebačkom Trgu bana Jelačića osnovna je svrha stvaranje nove desnice u Hrvatskoj. Ali za razliku od 2001. kada su žestoke desničarske demonstracije koje su za cilj imale ulično rušenje tadašnje vlade Ivice Račana predvodili HDZ i Ivo Sanader, ovoga puta riječ je o pripremi desnice za situaciju koja će u Hrvatskoj nastati nakon parlamentarnih izbora i tadašnje posthadezeovsko razdoblje. Hrvatska desnica - koja je u političkom smislu amorfna i još uvijek neorganizirana - istinski je nezadovoljna HDZom, koji je kao glavni strateški cilj postavio ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Njihove parole s uličnih prosvjeda u sebi sadrže prijezir prema EU i vrijednostima liberalne demokracije, odbijanje suočavanja sa zločinima koji su se događali za vrijeme uspostave hrvatske države, baš kao i vrlo opasnu ideju o novom zaoštravanju politike prema Srbima u Hrvatskoj. Iako predstavnici branitelja tvrde da nemaju ništa s nasilnicima koji su divljali u Radićevoj ulici i napali policiju, de facto se radi o istovjetnom mentalnom sklopu, koji se oslanja na zastrašivanje, a onda i nasilje. Na neki način, oni koji su se sukobili s policijom samo su pokušali sprovesti u djelo desničarske poruke koje su se čule na Trgu.

U situaciji kada sve pokazuje kako će HDZ izgubiti iduće izbore i završiti u oporbi počinje bitka za vlast na desnici. Pritom je jedino upitno hoće li doći do stvaranja koliko-toliko relevantnog desnog pokreta ili su posljednje demonstracije uvod u buduće unutarnje sukobe koji očekuju HDZ. Naime, premda je Jadranka Kosor trenutačno neosporna vladarica HDZ-a, unutar vladajuće stranke postoji velik broj njezinih neistomišljenika koji ne podržavaju politiku približavanja Europskoj uniji i distanciranja od desničarskih temelja na kojima je nastala Hrvatska demokratska zajednica. Iako je proces HDZ-ova distanciranja od desnice započeo Ivo Sanader nakon što je 2004. postao predsjednik Vlade, tek je dolaskom Jadranke Kosor na premijersku poziciju pokrenut proces distanciranja državne politike od desnice. Simboliziraju ga dva glavna cilja koji su u biti izazov ovdašnjim desničarima: snažna antikorupcijska kampanja te ulazak u Europsku uniju. Jer koliko god su prosvjednici na Trgu bana Jelačića tražili poštenu vlast, jedan od glavnih temelja korupcije u Hrvatskoj upravo su privilegiji koje je Tuđmanov režim u 90-ima podijelio braniteljima. Protukorupcijska kampanja ugrožava dosadašnji povlašteni status ovdašnjih stupova desnice - ratnih veterana i njihovih udruga, pojedinih političkih klanova, Katoličke crkve i dijela ovdašnjih medija. Konačno, posljednjih mjeseci neki su mediji poput Večernjeg lista stvarali atmosferu ugroženih nacionalnih vrijednosti, a kao argumenti plasirale su se teme iz prošlosti kao što je otkrivanje novih grobnica u kojima se navodno nalaze žrtve križnih putova i zahtjevi za suđenjem nekadašnjim komunističkim dužnosnicima. Paradoks je taj što je pitanje novootkrivenih grobnica pokrenuo ministar Tomislav Karamarko, a političke poene na toj temi uspjela je pokupiti radikalna desnica.

U sve se uklapa i izjava Vladina glasnogovornika Mladena Pavića, koji je optužio opoziciju da stoji iza nereda. Pavić je pritom aludirao na HSP, ali i najjaču opozicijsku stranku SDP, kojoj istraživanja predviđaju izbornu pobjedu. Optužba je deplasirana i ubrzo je demantirana i iz Državnog odvjetništva, međutim, ilustrira HDZ-ovu odlučnost da desničarske nerede iskoristi za obračun s političkim protivnicima. Iako optužba protiv SDP-a oko zagrebačkih nereda nije stigla od Karamarka, njezino nekritično plasiranje u javnost dodatno je zaoštrilo situaciju. Da je riječ o prvorazrednom skandalu u ponedjeljak je za Nacional potvrdio i bivši predsjednik Stipe Mesić, koji smatra kako bi Vlada morala smijeniti Mladena Pavića. U to je teško povjerovati jer Pavić sigurno nije samoinicijativno došao na tu ideju. Izgubi li Jadranka Kosor na idućim parlamentarnim izborima, HDZ će se neminovno vratiti na desnu političku poziciju, a upravo to je svrha posljednjih desničarskih prosvjeda. Već u nedjelju prije podne i u HDZ-u su locirali svoje neprijatelje, i ako je suditi po raspoloženju jednog od najbližih suradnika premijerke Kosor, subotnji prosvjedi, i kasniji sukobi s policijom, definitivno su početak obračuna sadašnjeg HDZ-a i desnice. U vrhu Vlade koriste teške riječi dok opisuju organizatore protesta: “Barem pola organizatora su osobe s kriminalnim dosjeima, od sudioništva u krađama do osumnjičenih ratnih zločinaca.

Uostalom pogledajte dosjee Željka Sačića, Željka Strizea ili Marka Perkovića Thompsona, koji se predstavljaju kao zaštitnici branitelja, jer svaki od njih će biti sretan ako zbog kršenja zakona ne završi u zatvoru. Za njih je ulazak u politiku bijeg od zakona, ali rekao bih da su se preračunali”, ispričao je Nacionalu pripadnik unutarnjeg kruga Jadranke Kosor. Nacionalov sugovornik eksplicitno je apostrofirao trojicu ratnih veterana koje u Vladi doživljavaju kao najveću prijetnju, iako se radi o osobama kojima prijeti zatvor. Na prvom mjestu je bivši šef specijalaca Željko Sačić, koji već godinama ne skriva političke ambicije. Sačić je član HSLS-a, nedavno je dobio javni poziv za učlanjenje u HSP, a u posljednjoj emisiji Nedjeljom u dva najavio je osnivanje desno orijentirane stranke. Njegov je problem to što ga se povezuje s ratnim zločinima zbog čega je i uhićen krajem 2009. i u pritvoru je bio 66 dana. Protiv Sačića i četvorice bivših specijalaca podignuta je optužnica za ratni zločin u selu Gruborima nakon vojne akcije “Oluja” 1995., a suđenje će, vjerojatno, biti održano ove godine. Grubori su postali jedan od sinonima za ratne zločine u “Oluji” i u tom zaseoku u Dalmatinskoj zagori, hrvatski specijalci su likvidirali petero srpskih civila. Sačića se tereti da po zapovjednoj odgovornosti nije ništa učinio da bi spriječio zločin u Gruborima niti je kaznio počinitelje od kojih je jedan idućeg dana u selu Ramljanima zapalio više kuća. Unatoč tome, Sačić ima političke ambicije. “Moj je osobni cilj da se stranke na desnici okupe u novu desnicu, da stvorimo novu Hrvatsku. Prva republika je potrošena i trebamo stvoriti drugu”, najavio je. Druga osoba koju u Vladi opisuju kao kriminalca jest Željko Strize, šef lokalne Hvidre u Kaštelima. Strizea tereti više od stotinu kaznenih prijava, višestruki je ovisnik o nasilju, izazivao je prometne nesreće, fizički je u vidljivo alkoholiziranom stanju napadao policajce, krao je suhomesnate proizvode i uništavao tuđu imovinu, prijetio je ženama, njegovi istomišljenici prisilili su vlasnike kaštelanskih kafića da ne posluže kavom tadašnjeg predsjednika Stipu Mesića.

Iako već godinama tvrdi kako su branitelji poput njega materijalno ugroženi, Strize je kupio mercedes vrijedan 30.000 eura, koji je 2008. uništen u požaru. Treći na HDZ-ovu popisu dvoličnih tipova koji sudjelovanje u kriminalu pokušavaju prikriti desničarskom retorikom nalazi se Marko Perković Thompson, kojega je bivši HDZ-ov blagajnik Mladen Barišić u iskazu Uskoku optužio da je ilegalno uzeo pola milijuna eura kako ne bi pjevao u posljednjoj izbornoj kampanji. Iako je Thompson demantirao taj Barišićev iskaz, veliki su izgledi da će morati dokazati porijeklo svoje imovine ili će i on biti među optuženima u antikorupcijskoj kampanji. Koliko god su prijetnje zatvorom vrlo realne, teško je očekivati da će desnica odustati. Prije svega, u Hrvatskoj vlada opće nezadovoljstvo radom Vlade, izvršna vlast može računati na skromnu podršku ispodpolovičnog dijela desničarskih i konzervativnih birača. Situacija je nalik na 3. siječnja 2000., kada su razočarani desni birači uglavnom bojkotirali izbore, i HDZ je uvjerljivo poražen. Oporavio se godinu dana poslije, kada je desnica iskoristila uhićenje Mirka Norca i haašku optužnicu protiv Ante Gotovine, a tadašnji kaos koji je vladao na političkoj sceni iskoristio je Ivo Sanader koji je HDZ vratio na vlast. Sanader je vrlo brzo ublažio stavove, te uspješno kontrolirao desnu scenu u Hrvatskoj. Jadranki Kosor to nije uspjelo i veliko je pitanje kako će se oduprijeti predstojećim napadima. Haaški tribunal uskoro treba donijeti presudu protiv generala Gotovine, Čermaka i Markača, i budu li (u prvom redu Ante Gotovina) osuđeni na dulje zatvorske kazne, desnica će dobiti novi argument za tezu kako je “izdajnička” politika HDZ-a kriva za sudbinu poznatih ratnih generala. Osim toga, s Trga bana Jelačića upućen je i politički vrlo opasan zahtjev za ukidanje abolicije pripadnicima srpskih vojnih postrojbi. Prihvaćanje ove desničarske ideje vratilo bi hrvatsko-srpske odnose na razdoblje 90-ih, a to bi za Hrvatsku imalo katastrofalne posljedice i gotovo sigurno zaustavilo pristupanje Europskoj uniji.

Nerealno je očekivati povlačenje hrvatskih desničara. Možda su trenutačno neorganizirani i bez jasnog vodstva, ali imaju zajednički cilj, a to je povratak desničarskih načela u hrvatsku politiku. Stoga u idućim mjesecima treba očekivati i barem djelomični povratak HDZ-a prema desnici, a u slučaju izbornog poraza, i velike čistke na desnom političkom krilu. Zato i zadnje desničarske prosvjede protiv Vlade treba gledati kao upozorenje HDZ-u da se vrati na desnicu ili pripremi za konkurenciju koja bi ga nakon izbora mogla pomesti s političke scene.