Objavljeno u Nacionalu br. 798, 2011-03-01

Autor: Plamenko Cvitić

SANADER I HYPO BANKA: 15 GODINA KRIMINALA

Beč želi da RH sudi Sanaderu za Hypo

ZAJEDNO S IZRUČENIM Ivom Sanaderom u Hrvatsku će stići i austrijska dokumentacija o aferi Hypo: može se očekivati da će se bivšem premijeru u Remetincu pridružiti i neke druge osobe dobro poznate hrvatskoj javnosti

SANADER POD SUMNJOM Među ostalim optužbama na
račun Ive Sanadera, tvrdi se da je bivši premijer blokirao ponudu Deutsche banka i Alfa banke pod
utjecajem tadašnjeg savjetnika Hypa Erharda BusekaSANADER POD SUMNJOM Među ostalim optužbama na račun Ive Sanadera, tvrdi se da je bivši premijer blokirao ponudu Deutsche banka i Alfa banke pod utjecajem tadašnjeg savjetnika Hypa Erharda BusekaNakon što sredinom svibnja bude izručen Hrvatskoj i odveden u pritvor u Remetincu, bivši hrvatski premijer Ivo Sanader suočit će se i s vrlo kompromitirajućim rezultatima istraga o njegovim ilegalnim angažmanima vezanim uz Hypo banku. Osim njega, u pritvoru bi se mogle naći i neke druge osobe vezane uz aferu Hypo, a riječ je o osobama dobro poznatima hrvatskoj javnosti. Za konačni epilog dugogodišnje afere ključna je bila višemjesečna intenzivna suradnja austrijskih i hrvatskih pravosudnih institucija, koja je rezultirala mnogim čvrstim dokazima i potencijalnim svjedocima koji Ivu Sanadera označuju kao ključnu osobu različitih ilegalnih aktivnosti. Za razliku od kriminala vezanog uz isisavanje novca iz državnih tvrtki, koji je vremenski trajao nekoliko godina i uključivao ilegalne isplate različitim akterima, Sanaderove kriminalne aktivnosti vezane uz Hypo banku trajale su gotovo petnaest godina i imale su isključivi cilj - na ilegalan način steći što više osobnog bogatstva.


DOK JE hrvatska javnost posljednjih nekoliko mjeseci sa zanimanjem pratila nove detalje u istrazi oko Fimi-medije, austrijska specijalna istražiteljska jedinica Sonderkommando još od kraja 2009. provodila je opsežne istrage oko poslovnih transakcija banke Hypo Group Alpe Adria u nekoliko zemalja. Jedan dio njihovih otkrića javnosti će biti predočen tijekom sudskog procesa koji ovog tjedna počinje u Klagenfurtu protiv bivšeg čelnika uprave banke Wolfganga Kulterera. Drugi dio, mnogo zanimljiviji hrvatskim građanima, vezan je uz otkrića o kriminalnim aktivnostima bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera kojem će se, na temelju iscrpne dokumentacije austrijskog pravosuđa, suditi u Hrvatskoj. Još je tijekom prošle godine preko austrijskih medija povremeno bilo najava da su austrijski istražitelji došli do dokaza koji inkriminiraju Ivu Sanadera, a kad je on početkom prosinca uhićen u Austriji, neki pravni eksperti nisu odbacivali ni mogućnost da se Sanaderu zbog afere Hypo sudi pred austrijskim sudom. Ipak, najviši predstavnici austrijskog i hrvatskog pravosuđa zaključili su da bivšem hrvatskom premijeru treba suditi u domovini, pa će Ivo Sanader uskoro biti izručen Hrvatskoj, a prije njega u Državno odvjetništvo stići će, ili je možda već i stigla, golema dokumentacija o Sanaderovoj upletenosti u aferu Hypo.

DA JE IZMEĐU Austrije i Hrvatske nedavno postignut dogovor o skorašnjem izručenju Sanadera Hrvatskoj pokazuju i dva detalja: početkom veljače objavljena je informacija da će Austrija DORHu poslati popis tajnih bankovnih računa koje je Ivo Sanader otvarao u Austriji još od devedesetih naovamo. Nadalje, prošlog tjedna u austrijskom saveznom parlamentu ministrica pravosuđa Claudia Bandion- Ortner potvrdila je da se protiv Ive Sanadera provodi istraga i demantirala da postoji bilo kakvo pogodovanje austrijskog pravosuđa Sanaderu. Na zahtjev tirolskog parlamentarca Gerharda Hubera da se temeljito istraže optužbe za korupciju protiv Ive Sanadera ”kako bi se mogao opravdati ulazak Hrvatske u Europsku uniju”, ministrica je odgovorila da je ”učinkovito pravosuđe ionako uvjet za ulazak u Europsku uniju”, što su mnogi protumačili kao jasnu poruku da će Ivi Sanaderu u konačnici suditi - hrvatsko pravosuđe.

U AFERI HYPO Ivu Sanadera direktno se tereti za niz ilegalnih posredovanja, odnosno za uzimanje obilnih provizija za kredite koje je Hypo banka od sredine devedesetih pa do kraja njegova premijerskog mandata davala hrvatskim institucijama i domaćim poduzetnicima. U nekim slučajevima Sanader je proviziju uzimao od Hypo banke, u drugim slučajevima od tražitelja kredita, a nije isključena ni sofisticirana mogućnost - da je za jedan te isti posao Ivo Sanader uzimao novac i od banke i od tražitelja kredita. Za bivšeg premijera posebno su inkriminirajuće činjenice da je on svoje ”konzultantske” usluge pružao u vrijeme dok je bio državni dužnosnik, isprva zamjenik ministra vanjskih poslova 1995. godine, a od 2003. do 2008. i premijer, da su to bili višemilijunski poslovi u kojima ni provizija nije bila mala, te da je iznos provizije u nekim slučajevima premašivao uobičajeni postotak konzultanta na nekom poslu, pa bi se možda čak moglo kazati i da je Ivo Sanader - reketario neke hrvatske poduzetnike. Prema nekim izvorima, Sanaderove aktivnosti ne bi stale nakon povezivanja banke i tražitelja kredita: u nekim situacijama zlouporabio je svoju premijersku moć da čelnicima banke ili poduzetnicima da političku podršku ili čak da - ukloni njihovu konkurenciju. PREMDA SE Sanaderovo ime navodno spominje i u kontekstu misterioznih bankovnih računa u Austriji vezanih uz kupnju oružja s početka devedesetih, prvi konkretni slučaj Sanaderova ilegalnog angažmana u Hypo banci zbio se početkom 1995. godine. U to vrijeme Hypo banka još nije ni bila prisutna u Hrvatskoj, a tadašnja vlada Nikice Valentića željela je kod neke banke podići kredit za kupnju zgrada u kojima su se, širom svijeta, nalazila hrvatska veleposlanstva. Ivo Sanader u to je vrijeme bio zamjenik ministra vanjskih poslova i, budući da je tečno govorio njemački, operativno je dogovarao kredit vrijedan oko 10 milijuna eura. Za taj posao Sanader je od bivšeg čelnika Hypo banke Wolfganga Kulterera ”isposlovao” svojih 5 posto provizije, pa mu je isplaćeno 409.000 eura. Iako su taj slučaj prošle godine demantirali i Kulterer i Sanader, nedavno se pojavila informacija da austrijsko državno odvjetništvo u Klagenfurtu već neko vrijeme ima original ni ugovor o kreditu iz centrale Hypo banke, te da je na poleđini dokumenta pisaćim strojem napisano da se ”u prisutnosti Wolfganga Kulterera treba Ivi Sanaderu isplatiti provizija za posredovanje u iznosu od 5 posto”. Od tog trenutka pa sve do ljeta 2008. trajala je bliska suradnja Ive Sanadera i Wolfganga Kulterera, pri čemu je bivši hrvatski premijer navodno pružio veliku podršku ulasku Hypo banke na hrvatsko tržište, a potom od čelnika banke ubirao provizije za mnoge kredite koje je Hypo banka tijekom godina davala državnim institucijama i poduzećima. Ako se dokaže vjerodostojnost ugovora iz 1995. godine, a potom se iznos provizije poveže s jednim od Sanaderovih tajnih računa u Austriji, hrvatskim bi istražiteljima preostalo tek da od svojih austrijskih kolega zatraže ispitivanje Wolfganga Kulterera koji je, prema nekim austrijskim medijima, u zamjenu za blaži tretman na svojem suđenju spreman vrlo opširno pričati o poslovanju banke u Hrvatskoj.

NAKON ŠTO JE u nekoliko godina osnažio svoj odnos s čelnicima Hypo banke i postao njihov svojevrsni ”savjetnik” za Hrvatsku, Ivo Sanader je potkraj devedesetih svoj povlašteni status počeo koristiti i na druge načine - ubiranjem provizije od poduzetnika koji su od Hypo banke tražili kredite. U tom kontekstu među prvima se spominje javnosti već poznat slučaj tajkuna Miroslava Kutle, koji je 1998. zatražio kredit od otprilike četiri milijuna njemačkih maraka. Sanader je Kutli uspio ”isposlovati” taj kredit kod Hypo banke, a Kutle je Sanaderu zauzvrat dao proviziju od čak 20 posto, odnosno oko 800.000 njemačkih maraka, koje je bivšem hrvatskom premijeru u nekoliko navrata u gotovini isplatila Kutlina financijska direktorica Milena Šenator. Ona je u proljeće prošle godine u prostorijama DORH-a dala opširan iskaz o slučaju, a Miroslav Kutle je prije dva tjedna u svom prvom javnom istupu nakon desetogodišnje šutnje de facto potvrdio cijelu priču, kazavši da to ”20 posto nije bila provizija, nego Sanaderov reket”. Od tada, pa sve do svog bijega s premijerske funkcije Ivo Sanader je vrlo vješto ”unovčavao” svoje usluge. Kad su austrijske vlasti potkraj 2009. objavile osnutak posebne austrijske istražiteljske jedinice Sonderkommando, odnosno ”Soko Hypo”, objavljeno je da je glavni zadatak provjeriti sve mutne poslove Hypo banke u Hrvatskoj. To se pogotovo odnosilo na dvojicu vještih ”konzultanata” banke, Ivića Pašalića i Vladimira Zagorca, ali i intervencije Ive Sanadera. Osnova za istragu protiv Sanadera bilo je izvješće koje su čelnici Hypo banke morali poslati Austrijskoj narodnoj banci, a u kojemu stoji da je Ivo Sanader najmanje 13 puta intervenirao za razne kredite. Po svemu sudeći to su bili slučajevi kad je Ivo Sanader iskoristio svoj autoritet kod čelnika banke da nekom hrvatskom poduzetniku odobri kredit koji inače, u normalnoj proceduri, ne bi bio odobren. Premda je iz izvješća Austrijskoj narodnoj banci očito da su to bili slučajevi u kojima su čelnici Hypo banke nerado odobravali te kredite, zbog manjka kolaterala, lošeg kreditnog rejtinga ili upitne isplativosti projekta, jasno je da su radi podrške koju im je Ivo Sanader pružao morali odobriti i takve, sumnjive kredite.

Austrijski istražitelji
provjeravali su, među
ostalim, Hypove kredite Sanaderovu
tjelohranitelju Stipi
Čačiji i Tomislavu HorvatinčićuAustrijski istražitelji provjeravali su, među ostalim, Hypove kredite Sanaderovu tjelohranitelju Stipi Čačiji i Tomislavu HorvatinčićuA ON JE TO, kako se čini, iskoristio tako što je od samih tražitelja kredita ubirao provizije za ”uspješno odobravanje kredita”. Dok je zasad izvjesno da bi Miroslav Kutle mogao potvrditi takav način Sanaderova nezakonitog posredovanja, nije isključena ni mogućnost da bi hrvatski istražitelji i DORH prije početka sudskog procesa mogli dobiti i svjedočanstva nekih drugih poduzetnika koji su bili prisiljeni hrvatskom premijeru - plaćati reket. Iako još uvijek nije otkriveno koje su sve slučajeve dosad istražili austrijski pripadnici Sonderkommando grupe, odnosno koji se konkretni slučajevi pripisuju Ivi Sanaderu, posljednjih godina bilo je barem desetak vrlo sumnjivih višemilijunskih projekata koje je Hypo banka kreditirala bez jasne ekonomske logike. Tako se među prvima osim već spomenutog kredita Miroslavu Kutli spominjalo i da je Ivo Sanader direktno kod čelnika Hypo banke u Klagenfurtu urgirao da se dodijeli kredit njegovu nekadšnjem tjelohranitelju Stipi Čačiji. Čačiju se u domaćim političkim krugovima proteklih godina često spominjalo kako se, daleko od pažnje javnosti, bavi gradnjom luksuznih stanova u zagrebačkoj podsljemenskoj zoni, za što mu je navodno i trebao kredit Hypo banke. Uz ime Ive Sanadera povezuju se i krediti koje je Hypo banka odobravala za financiranje skupocjenih jahti kojima već godinama nitko ne može ući u trag pa se vode kao - nepostojeće. Nadalje, Sanadera se sumnjiči i za projekt Barbariga i Dragonera u Istri, gdje je Hypo banka prema nekim procjenama izgubila oko 80 milijuna eura. Na projektu Punta Skala u Petrčanima kraj Zadra Hypo banka je izgubila oko 15 milijuna eura, no u kontekstu tog projekta se, osim Sanadera, spominjala i nejasna uloga Vladimira Zagorca pa čak i preminulog čelnika Koruške Jörga Heidera. Pod Sanaderovom kontrolom, navodno je na određeni način, bio i projekt Hoteli Novi u Novom Vinodolskom, a u Austriji se smatra da je na tom projektu Bruno Orešar ”izvukao” više od 30 milijuna eura.

SUMNJIVO JE i ulaganje Hypo banke u hotel Split: stara uprava banke ocijenila je profitabilnim ulaganje od 50 milijuna eura, pa čak i odobrila dodatni kredit kako bi hotel dobio četvrtu zvjezdicu, no u proljeće prošle godine Hypo banka se otamo povukla - bez puno riječi i s gubitkom od 33 milijuna eura. Utjecaj Ive Sanadera navodno je bio presudan i za projekt Cvjetni trg Tomislava Horvatinčića: iako njegova tvrtka nije imala vlastitog kapitala, čak štoviše - poslovnu 2009. godinu zaključila je s gubitkom od 17,7 milijuna kuna - Hypo banka je bez ikakvog osiguranja pristala financirati projekt Cvjetni trg s kreditom od 57 milijuna eura. Osim posredovanja u dobivanju kredita, Ivu Sanadera se sumnjiči da je nekim čelnicima Hypo banke pogodovao tako što je zlorabio svoju premijersku funkciju kako bi s nekih projekata - otjerao moguću konkurenciju. Nacionalovi izvori ističu da se u tom kontekstu najčešće spominje projekt Brijuni rivijera u Istri, gdje je zbog interesa Hypo banke zaustavljen ulazak drugih investitora, Alfa banke i Deutsche Bank. O tom slučaju je prije nekoliko mjeseci prvi javno progovorio konzultant Marijan Kostrenčić, koji je u tjedniku Lider opisao problem: “Vjerojatno je u pitanju bila korupcija na najvišoj državnoj razini i projekt ulaganja od milijarde dolara zbog toga je zaustavljen. Godine 2004. angažirala me grupacija Alfa banke iz Moskve da pokušam organizirati odgovarajući pristup hrvatskoj Vladi u svezi projekta Brijuni rivijera. Premijer Ivo Sanader je obećao da će primiti delegaciju Alfa banke i Deutsche bank, ali je nekoliko puta odgađao sastanak i nikada nije došlo do susreta. Nikada nije došlo ni do očitovanja na ponudu koju je grupacija predala društvu Brijuni rivijera. Do današnjeg dana nije bilo odgovora. Ja sam kasnije saznao da je navodno Hypo banka putem svojeg lobista Erharda Buseka, bivšeg potpredsjednika austrijske vlade, utjecala kod premijera Sanadera da se ovaj projekt blokira. Ovakvim razvojem događaja Hrvatska je izgubila investiciju vrijednu milijardu dolara. Alfa banka i Deutsche bank se nikada više nisu pojavili u Hrvatskoj s bilo kojim projektom”, opisao je Kostrenčić. U sumnjive poslovne odnose Hypo banke na hrvatskom tržištu koji se povezuju s imenom bivšeg hrvatskog premijera spominju se i krediti koje je dobivao Sanaderov bliski prijatelj Robert Ježić, zatim krediti za kupnju Z1 televizije, a austrijski istražitelji koji se bave aferom Hypo istraživali su i prodaju vlasničkih udjela u Hypo Alpe Adria Consultants grupi, koja je navodno prodana ispod cijene premda su na natječaju svojedobno bili zanemareni bolji ponuđači.

KAKO GOD BILO, u sljedećih nekoliko mjeseci postat će mnogo jasnije za koje su sve sporne slučajeve istražitelji pronašli konkretne dokaze koji izravno terete bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera. Osim dokumentacije koju su istražitelji Sonderkommando grupe u nekoliko navrata prikupljali u centrali Hypo banke u Klagenfurtu, za Sanadera bi vrlo teški mogli biti i iskazi nekolicine svjedoka koji su godinama bili u neposrednom kontaktu s bivšim hrvatskim premijerom. To su svakako bivši čelnici Hypo banke Gunther Striedinger i Wolfgang Kulterer, ali i bivši šef trezora Hypo banke Christian Rauscher te bivši šef Hypo banke u Hrvatskoj Heinz Truskaller. Osim njih, hrvatski istražitelji već su ispitali Milenu Šenator, a nije isključeno da, osim Miroslava Kutle, o spornim provizijama uskoro pred Uskočkim istražiteljima svoje iskaze daju i neki poznati hrvatski poduzetnici. U tom slučaju Ivo Sanader imao bi vrlo malo prostora za obranu od tako čvrstih dokaza, pogotovo jer je veći dio spisa o njegovim inkriminiranim poslovima došao iz Austrije. To će ujedno i ubrzati cjelokupni proces njegova izručenja Hrvatskoj, jer austrijsko pravosuđe sigurno neće previše vremena utrošiti da bi kontroliralo dokaze koje su protiv Sanadera prikupili austrijski istražni organi.

Vezane vijesti

Sanader je bio svemoguć

Sanader je bio svemoguć

Bivši glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak završio je danas trodnevno svjedočenje u slučaju Fimi medija, ustvrdivši u odgovoru bivšem premijeru i… Više

Komentari

registracija
12/12/10

Klarens, 01.03.11. 04:49

Lista je dragi drugovi poduzha !!!
Kralj Kleptokracije mora odgovarati
HRVATSKOM NARODU !!!


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika