Miroslav KrležaPo riječima scenarista Sabljaka, intenzivno se bavi Krležom od 1973. kada je u Budimpešti, u Književnom Muzeju Poetefi postavio veliku retrospektivnu izložbu o Krleži u organizaciji tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU). Scenarij je podijeljen na više poglavlja - započinje s Djetinjstvom u Agramu, Odlaskom u kadetsku školu u Pečuh, Davnim danima, ciklusom Glembajevi, Kraljevom, polemičkim Krležom (u koji spadaju tekstovi "Moj obračun s njima", "Hrvatska književna laž" i "Sukob na ljevici") do "Balada", zatim Zagreba u Krležinim djelima za vrijeme Drugog svjetskog rata. Posebno poglavlje, kako ističe Sabljak je stvaranje Leksikografskog zavoda 1950., koji danas nosi njegovo ime, i Krležino sudjelovanje u radu Akademije, u kojoj je od 1947. do 1957. bio potpredsjednik.

Zanimljiv dio scenarija odnosi se na pisanje romana rijeke "Zastave" i filma "Put u raj" u režiji Maria Fanellija i scenografiji Željka Senečića, podsjetio je Sabljak. Do sada je snimljeno 30-tak razgovora s poznavateljima Krležina djela i sudionika u djelima velikog hrvatskog pisca. Među njima su Predrag Matvejević, akademici Jakša Barbić i Krešimir Nemec, Georgij Paro, Ivo Štivičić, Eduard Galić, Branko Hećimović, Neva Rošić, Tonko Lonza, Pero Kvrgić, Rade Šerbedžija, Jovan Ćirilov i drugi. Ekipa filma bila je na predstavama koje se upravo igraju u Zagrebu u Gradskom dramskom kazalištu Gavella "Leda", u Mariboru "Evropa danas" i u Beogradu "Gospoda Glembajevi".

Sabljak je najavio da će u scenariju koristiti i razgovor s Danilom Kišom iz 1982., te materijali u kojima Krleža sam govori o svom odlasku u Pečuh, o sukobu na ljevici. Scenarist je izdvojio i jedan dio u kojem Krleža na kajkavskom čita ulomak iz "Zastava" a poslužio se i arhivskim materijalima iz književnog i kazališnog odsjeka Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).