07.03.2011. / 12:29
Prijedlog podzemnog gradaZa samo nekoliko godina Hrvatska bi mogla postati destinacija u koju gosti dolaze ne samo da bi u ljetnim mjesecima koristili blagodati mora i sunca, nego da bi tijekom cijele godine kupovali u dućanima poznatih svjetskih marki, jeli u egzotičnim restoranima, sudjelovali na kongresima, plesali u noćnim klubovima, posjećivali muzeje, kupali se u atraktivnim bazenima, i to sve 150 metara ispod površine zemlje - u podzemnom gradu u srcu Istre.
Ne radi se o fikciji, nego o razvojnom projektu Grada Labina - revitalizaciji i zaštiti bivšeg rudnika u Labinu, koji je 30./40.-tih godina prošlog stoljeća predstavljao jedno od najvećih tehnoloških dostignuća na području rudarenja u svijetu i bio jedini rudnik na morskoj obali, ali trenutno stoji prazan i neiskorišten.
Projekt je idejno osmislila umjetnička organizacija Labin Art Express, dok je inicijalno arhitektonsko rješenje izradila Platforma 9,81 - Institut za istraživanja u arhitekturi iz Zagreba, pod pokroviteljstvom Grada Labina i Nizozemske vlade. Predviđa izgradnju futurističkog podzemnog grada, u 10 km dugom sustavu podzemnih tunela i hala isklesanih u živoj stijeni, s ulicama, barovima, galerijama, bazenima, igralištima za djecu, trgovinama, restoranima, Muzejom rudarstva i industrije Istre, te mnogim drugim sadržajima. Zanimljivost je i da bi razgledavanje grada završavalo izlaskom na plažu u Rapcu, a turisti koji bi željeli razgledavati podzemni grad mogli bi istim putem i ući u bivši rudnik. Na taj bi se način upotpunila turistička ponuda Rapca i Labina, kao i cijele Istre, čija atraktivnost ne bi ovisila o lošem vremenu i hladnom moru, jer ni kiše ni bure duboko ispod zemlje - nema.
Gradonačelnik Labina Tulio Demetlika ističe da je cilj projekta sačuvati kulturno i povijesno naslijeđe Labina i Labinštine, ali istovremeno ga i iskoristiti u gospodarske svrhe. Jedan od uzora za podzemni grad je turistička atrakcija rudnik soli u Krakowu, kojeg godišnje posjeti više od milijun turista.
Sveukupno, planirano je da se u projekt uloži oko 22 milijuna eura. Prva faza realizacije već je započela i označena je svečano ovih dana povodom obilježavanja 90. obljetnice Labinske Republike, prvog antifašističkog ustanka na svijetu. Tada je naime svečano otvorena nova zgrada atraktivne labinske Gradske knjižnice koja je smještena upravo u nekadašnjem rudniku.
Faze projekta
Gradonačelnik Tulio DemetlikaU prvoj fazi projekta uz uređenje oko 2.000-3.000 metara oglednih rudarskih hodnika, koji bi nakon adaptacije postali dostupni posjetiteljima, uredio bi se i stalni postav Muzeja rudarstva i industrije Istre, uz prateći manji ugostiteljski objekt i potrebne sanitarije. U drugoj fazi rekonstrukcije prema arhitektonsko-urbanističkom projektu podzemnog grada, koji je u fazi izrade, u komercijalnu funkciju privelo bi se cca 10.000 m2 podzemnog prostora, s nizom manjih ugostiteljsko-trgovačkih objekata koji bi se dali u dugoročni zakup poduzetnicima, kako bi se veći dio podzemnog prostora pretvorio u podzemni kulturno-turističko-komercijalni centar, čiji je prostorni i lokacijski potencijal daleko veći od npr. Postojnske jame, najveće turističke atrakcije Slovenije.
U adaptiranom podzemnog prostoru manji i srednji poduzetnici Labinštine dobili bi izuzetno atraktivan okoliš za ugostiteljsko-trgovačku i druge uslužne djelatnosti, kao i za industriju zabave. Podzemni grad u drugoj fazi adaptacijom cca 15.000 m2 prostora, od čega 5.000 m2 poslovnog prostora namijenjenog komercijalnim aktivnostima, nadopunio bi postojeću turističku ponudu Labinštine, koja se danas temelju uglavnom na Rapcu, i time širom otvorio perspektivu bolje vanpasionske potrošnje sezonskih gostiju te postepeno produžio turističku sezonu na cijelu godinu. Podzemnim gradom grad Labin i Istarska županija dobili bi jedinstvenu kulturno-turističku ponudu te reprezentativan prostor za gostovanja najvećih domaćih i stranih umjetnika, za postavljanje specifičnih kazališnih i opernih produkcija predstava, te organizaciju filmskih premijera. Projekt se neće zaustaviti samo na intervencijama u podzemlju, jer je i čitavo nadzemno područje Podlabina svojevrsni spomenik ponajboljim djelima talijanske funkcionalističke arhitekture 30-ih godina, koji mnogi nazivaju biserom tog razdoblja.
Virtualni on-line grad
Stare snimke rudnikaLabin Art Express prije nekoliko godina pokreće projekt virtualnog Podzemnog grada kao modela za buduću fizičku izvedbu prvog podzemnog grada na ovim prostorima. Web portal www.undergroundcityxxi.com nudi šetnju virtualnim 3D prostorima podzemnog grada, a cilj mu je da poveća vidljivost projekta.
Europski primjeri
Zollverein
Odličan primjer kako se industrijska baština transformira u kulturnu je bivši rudnik Zollverein u Essenu, koji je pretvoren u višenamjenski kompleks koji godišnje posjeti preko pola milijuna ljudi. Zollverein je 2001. UNESCO proglasio dijelom Svjetske kulturne baštine, osiguravajući mu globalnu medijsku pozornost i financijsku potporu, a time i značajan doprinos prosperitetu.
Wieliczka
Rudnik soli Wieliczka nalazi se u južnoj Poljskoj, u širem području grada Krakowa. Iako je rudniku u pogonu još od 13. stoljeća, svoj je klimaks doživio tek nedavno, kada je postao kulturno-turistička destinacija, koju su, među ostalima, posjetili i Bill Clinton, Kofi Anan, a u prošlim vremenima i Car Franjo Josip, Kopernik i Goethe. U Weliczku se danas ulazi kroz golemi osvijetljeni foaje, poput onog u nekom većem kazalištu, nakon čega se spušta niz čak 783 stube u prostoriju nalik plesnoj dvorani sa golemim kristalnim lusterima gdje možete naići na prizore poput proba zborova i mnoge kulturno-umjetničke događaje koji se redovito održavaju 325 metara ispod zemlje. Ovu europsku atrakciju godišnje posjeti više od 1,2 milijuna ljudi.
