Miroslav LajčakAmerička administracija ponovno je pozvala na što bržu uspostavu vlasti u Bosni i Hercegovini, uputivši istodobno neizravnu kritiku HDZ-u BiH i HDZ-u 1990. zbog odbijanja da sudjeluju u tom procesu ukoliko ne dobiju sva ministarska mjesta namijenjena Hrvatima u vladi Federacije BiH i vijeću ministara BiH.

Američko veleposlanstvo u Sarajevu u utorak je priopćilo kako su o stanju u BiH u ponedjeljak razgovarali zamjenik američke državne tajnice James Steinberg i glavni ravnatelj odjela za Europu i središnju Aziju pri službi za vanjske poslove Europske unije Miroslav Lajčak.

Tim povodom pomoćnik američke državne tajnice Philip Crowley je izjavio kako SAD i EU ostaju zabrinute zbog zastoja u uspostavu vlasti u BiH a posebice u Federaciji BiH.

Kako se navodi u priopćenju, Crowley je uputio poziv „onim strankama koje se protive izboru preostalih izaslanika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH da odmah počnu surađivati (u uspostavi vlasti)“.

Skupštine četiri od deset županija u Federaciji BiH, u kojima su većinu na izborima osvojila dva HDZ-a, odbijaju dopustiti izbor izaslanika za federalni Dom naroda blokirajući tako uspostavu izvršne vlasti odnosno uvjetujući time svoje sudjelovanje u njoj.

Ocjena je američke administracije kako dva HDZ-a ovime krše ustav Federacije BiH.

„Neispunjavanjem ove obveze oni svoje uske etničke interese stavljaju ispred interesa svih građana Federacije BiH i države“, stoji u izjavi Philipa Crowleyja.

State Department je međutim pozvao i četiri stranke predvođene Socijaldemokratskom partijom (SDP) da ne pokušavaju sazvati konstitutirajuću sjednicu Doma naroda sve dok se ne izaberu svi izaslanici, jer bi time doveli u pitanje legitimitet tog zakonodavnog tijela.

SAD i EU izrazile su potporu nastojanjima visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka da posreduje među političkim strankama i pokuša im pomoći da pronađu prihvatljivo rješenje za sadašnju krizu.

Izjava koju je u ime State Departmenta dao Crowley objavljena je uoči 10. ožujka, za kada je koalicijski blok SDP-Stranka demokratske akcije (SDA)-Hrvatska stranka prava (HSP) i Narodna stranka „Radom za boljitak“ (NSRzB) najavio sazivanje konstituirajuće sjednice Doma naroda federalnog parlamenta a time i početak uspostave izvršne vlasti na entitetskoj a potom i na državnoj razini bez sudjelovanja dvaju HDZ-a.

Odmah nakon što je američko veleposlanstvo objavilo izjavu Crowleya očitovale su se i stranke predvođene SDP-om. U priopćenju što su ga dostavile medijima, navodi se kako su spremne "iskazati političku zrelost i strpljenje" te stoga nude odgodu konstituirajuće sjednice federalnog Doma naroda za sedam dana.

"To je rok u kojemu očekujemo da se izvrši izbor zastupnika u preostalim županijama i kompletira Dom naroda. Nakon isteka toga roka, ove stranke neće više tolerirati ugrožavanje ustavnog poretka i nastavit će konstituiranje vlasti u Federaciji BiH", navodi se u priopćenju SDP-a, SDA, HSP-a i NSRzB-a.

HDZ 1990.: Nećemo priznati vlast bez potpore Hrvata

Predsjedništvo HDZ-a 1990. priopćilo jeda će pozvati Hrvate u BiH da ne priznanju novu vlast u Federaciji BiH ako bude ustrojena bez većinske potpore hrvatskih političkih predstavnika.

Nakon sjednice održane u Mostaru HDZ 1990. je izrazio očekivanje da će međunarodna zajednica suspendirati akcije koje opisuje kao "neustavne korake i radnje usmjerene na formiranje vlasti u Federaciji BiH".

"Ako bi se usprkos našim upozorenjima i upozorenjima središnjeg izbornog povjerenstva kao i međunarodne zajednice vlast formirala na neustavan način pozvat ćemo sve Hrvate i sve građane kojima je istinski stalo do BiH da ne priznaju tako uspostavljenu vlast", priopćeio je HDZ 1990.

Stranka upozorava da uspostava krnjeg Doma naroda na neustavan i nezakonit način bez većinskog izbornog hrvatskog legitimiteta predstavlja "udar na ustavni poredak Federacije BiH, a s obzirom i na ulogu federalnih institucija u formiranju institucija BiH to je istodobno udar i na ustavni poredak BiH".

HDZ 1990. je pozvao sve stranke na uspostavu vlasti na temelju potpore koje su dobile unutar tri naroda.

HDZ BiH i HDZ 1990. inzistiraju da u izvršnoj vlasti zauzmu najveći broj funkcija jer su osvojili 90 posto glasova Hrvata na posljednjim izborima dok SDP traži da se vladajuća koalicija okupi oko programske platforme te da manje stranke iz te grupacije popune hrvatske pozicije u vlasti.