Politički biro Europske pučke stranke, udruženja europskih konzervativnih i narodnjačkih stranaka, u Bruxellesu će 19. rujna primiti u svoje redove tri hrvatske stranke, HDZ, HSS i DC. I to u statusu promatrača, budući da punopravno članstvo mogu ostvariti samo stranke država članica EU. HDZ, HSS i DC imati će sva prava kao i ostale članice, jedino neće moći glasovati za prijem novih članica. Ulazak u najbrojnije udruženje Europskog parlamenta, EPS ima čak 236 zastupnika, velik je uspjeh za sve tri stranke, ponajprije za HDZ i HSS koji već 12 godina čekaju na prijem. Ulaskom u Europsku pučku stranku HDZ, HSS i DC preuzimaju također na sebe obvezu poštivanja određenih načela na kojima je zasnovana ta udruga. Zbog toga u HDZ-u i DC-u očekuju da se prvi korak u tom pravcu dogodi odmah nakon prijema, za prvih službenih razgovora u Bruxellesu. U HDZ-u i DC-u, naime, priželjkuju da će lideri Europske pučke stranke dati HSS-u do znanja da je poželjnije i prirodnije da koalira sa srodnim strankama HDZ-om i DC-om, nego sa strankama ljevice. No u HDZ-u i DC-u svjesni su da neće biti nikakva pritiska na HSS nego da će, u najboljem slučaju, posrijedi biti tek vrlo blaga i uvijena sugestija, budući da nije rijetkost da članice EPS-a u svojim državama koaliraju sa strankama ljevice. Stoga ulazak HSS-a u EPS, koliko god to u HDZ-u, DC-u i HSLS-u priželjkivali, neće utjecati na promjenu sadašnje, ali ni pozicije HSS-a u skoroj budućnosti.

HSS je zadovoljan svojom pozicijom: stranka nikad nije imala više vlasti i bila utjecajnija u hrvatskom političkom životuPremda nije malen broj pitanja u kojima postoje bitne ideološke, političke i, što je najvažnije, interesne razlike između SDP-a i HSS-a, Tomčić gotovo sigurno neće do jeseni sljedeće godine, za kada su predviđeni redoviti parlamentarni izbori, izaći iz strateškog partnerstva sa SDP-om. U koaliciji sa socijaldemokratima Tomčić i njegov HSS proživljavaju zvjezdane političke trenutke: imaju više vlasti i moći nego što to objektivno zaslužuju na političkom tržištu, u svakom slučaju bitno su utjecajniji nego da koaliraju s HDZ-om, HSLS-om i DC-om.

Dodatno ohrabrenje i argument za Zlatka Tomčića, ali i Ivicu Račana, da koalicija SDP-a i HSS-a može izdržati sva iskušenja, posljednje su promjene u Vladi. Po ocjenama koalicijskih partnera, ulazak novih ljudi, potpredsjednika Vlade Ante Simonića te ministra gospodarstva Jurčića i ministra znanosti Gvozdena Flege, pridonio je efikasnijem funkcioniranju Račanova kabineta. Više Nacionalovih sugovornika iz stranaka vladajuće koalicije te ministara složilo se da je novi potpredsjednik Vlade Ante Simonić vrlo ugodno iznenađenje, da je vrlo operativan i konstruktivan, odnosno da je bolje rješenje od Dražena Budiše i Željka Antunovića. Prvi istupi ministara Jurčića i Flege potvrđuju da im nije trebalo puno vremena da se snađu na novim funkcijama i uđu u problematiku. Tome je najviše pridonijelo to što obojica posjeduju znanstveno i teoretsko znanje te osobno poduzetničko i profesorsko iskustvo iz prakse.

Prvi pozitivne naznake o boljem funkcioniranju Račanova kabineta ohrabruju SDP i HSS, glavne koalicijske partnere, da će sadašnja Vlada ipak izdržati do sljedeće jeseni. Po općim procjenama, tada će za vladajuću koaliciju biti najpovoljnije vrijeme za raspisivanje izbora. Do tada će u promet biti pušena gotovo cijela dionica autoceste Zagreb-Rijeka, ozbiljno će odmaći i radovi duž trase autoceste Zagreb-Split, a u državnu blagajnu slit će se zarada od turističke sezone.

Koalicijski partneri uvjereni su da su socijaldemokrati baš u četvrtak, 5. rujna, na sjednici Vlade te 7. rujna, posjetom premijera Ivice Račana Iločkim vinogradima, neslužbeno otvorili predizbornu kampanju. Na sjednici Vlade SDP-ovi ministri predvođeni Davorkom Vidovićem i Gordanom Sobol gotovo su dva sata maltretirali koalicijske partnere obrazlaganjem najnovijih socijaldemokratskih socijalnih postignuća: mjera nove obiteljske politike, borbe protiv siromaštva te promocijom sustava za pomoć mladima. Nije bilo kraja čuđenju takvom postupku SDP-a jer svi znaju da mediji baš ne posvećuju puno pozornosti istupima ministara na sjednicama Vlade. No zato je s puno više medijske pažnje popraćeno branje grožđa premijera Ivice Račana u Iloku. Budući da se do sada kanio takvih populističkih nastupa, njegovo pojavljivanje u Iločkim vinogradima koalicijski partneri drže dokazom da je otpočelo predizborno odbrojavanje.

Budući su se u HNS-u, LS-u, IDS-u te među disidentima HSLS-a napokon uvjerili da partnerstvo SDP-a i HSS ima dugoročno, strateško značenje, odlučili su ponovno oživjeti inicijative za okupljanje nekadašnje Porečke skupine – HNS-a, LS-a i IDS-a, sada ojačane Librom, udrugom HSLS-ovih disidenata. Libra će biti službeno osnovana 21. rujna i sa svojih devet saborskih zastupnika i dva ministra predstavljat će značajan politički čimbenik. U HNS-u i LS-u priželjkivali su da se bivši HSLS-ovci rasporede po postojećim strankama, no oni su se na kraju ipak odlučili upustiti u neizvjesnu avanturu osnivanja vlastite stranke. HSLS-ovi disidenti svjesni su da nitko neće pozdraviti osnivanje Libre, da će ih u HNS-u, LS-u, IDS-u i naravno HSLS-u dočekati kao konkurente koji će mi oteti dio ionako ne prevelika izbornog tijela. Jozo Radoš, Goran Granić, Goranko Fižulić, Ante Vlahušić, Ivo Škrabalo i ostali odlučili su osnovati stranku uvjereni da će se samo u paketu najlakše izboriti za što povoljnije osobne pozicije. Upozorenja da njihova nova stranka nema šansi da prijeđe izborni prag ne zabrinjavaju osnivače Libre. Oni, naime, i ne pomišljaju na samostalan izlazak na izbore, nego jedino u koaliciji s drugim strankama, ponajprije HNS-om, LS-om i IDS-om. U Libri tvrde da neće biti stranka u klasičnom smislu, da će pokušati djelovati na posve nov način, drukčijim političkim izričajem i aktivnostima. Očekuju da će ih HNS, LS i IDS tretirati kao ravnopravne partnere te da će im priznati pravo na njihov dio izbornog kolača. Tvrde da imaju samo jednu otežavajuću okolnost, istu onu koju imaju i HNS, LS i IDS-a: njihova predizborna retorika neće biti usmjerena protiv Vlade, premda je njihov utjecaj u vladajućoj koaliciji prilično marginalan.

Nacional je doznao da će već ovih dana početi pregovori između HNS-a, LS-a, IDS-a i Libre. Prvo će se voditi bilateralni pregovori, a nakon toga očekuje se da će Vesna Pusić, Zlatko Kramarić, Ivan Jakovčić te Jozo Radoš i Goran Granić sjesti za isti stol. Značajnu pregovaračku prednost ima HNS jer on jedini može računati da će prijeći izborni prag. Stoga mu koalicija nije toliko nužna kao LS-u i Libri, kojima to sasvim sigurno neće poći za rukom. Pozicija IDS-a ovisi pak o novom izbornom zakonu: ako Istra bude jedna izborna jedinica, problema nema, no ako to bude Hrvatska, IDS nema mogućnosti ući u Sabor. Za HNS, LS, IDS i Libru, pa i razvoj demokracije i politički život u Hrvatskoj, stvaranje četveročlane koalicije bilo bi najbolje rješenje. No prepreka na putu biti će ambicije njihovih političkih lidera, i to ne samo onih iz prvog, nego još više iz drugoga i trećeg ešalona, koji se pribojavaju da će udruživanje ugroziti njihove dosadašnje privilegirane pozicije.

Skori izbor Hrvoja Vojkovića u Malo vijeće HSLS-a značajna je unutarstranačku pobjeda umjerenije struje. Premda je iz tabora Joška Kontića, Željka Glavana i Dorice Nikolić bilo zahtjeva da u Malo vijeće uđe netko iz njihove tvrde struje, Budiša se odlučio za Vojkovića jer ne želi prepustiti Mariju Kovaču, Anti Grabovcu i ostalima dominaciju u stranci.