Objavljeno u Nacionalu br. 800, 2011-03-15

Autor: Zrinka Ferina

AKTIVISTI PROTIV VLADE

'Hrvatska nije spremna za EU'

DVADESETAK NEVLADINIH UDRUGA upozoravaju da bi Hrvatska prije primanja u EU morala uvesti red u pravosuđe, dati slobodu okupljanja i ukinuti cenzuru u medijima

CIVILNO DRUŠTVO
Predstavnici nevladinih udruga koje smatraju da Hrvatska nije
spremna za zatvaranje Poglavlja
23, nakon sastanka s Vesnom Pusić - Ljubo Manojlović, izvršni
direktor Srpskog demokratskog
foruma i Jelena Berković iz GONG-aCIVILNO DRUŠTVO Predstavnici nevladinih udruga koje smatraju da Hrvatska nije spremna za zatvaranje Poglavlja 23, nakon sastanka s Vesnom Pusić - Ljubo Manojlović, izvršni direktor Srpskog demokratskog foruma i Jelena Berković iz GONG-aKada su sredinom veljače u javnost iznijeli stav da Hrvatska nije spremna za zatvaranje Poglavlja 23 koje se odnosi na pravosuđe i temeljna ljudska prava, skupina dvadesetak nevladinih udruga uzburkala je javnu i političku scenu. U njihovom dokumentu se spominje niz važnih zadatakakoje bi Hrvatska trebala ispuniti prije nego što se utvrdi je li RH spremna za ulazak u EU. Velika većina političkih stranaka, intelektualaca, gospodarstvenika i građana općenito međutim, smatra da je Hrvatska spremna na zatvaranje Poglavlja 23, te da u pregovorima s EU valja biti optimističan. Stoga je negativna ocjena nevladinih udruga o spremnosti Hrvatske za zatvaranje Poglavlja 23 izazvala najprije čuđenje a potom i bojazan da bi takav stav predstavnika civilnog društva mogao usporiti a možda čak i ugroziti pregovore.


NAJNOVIJE IZVJEŠĆE Europske komisije o stanju u području pravosuđa i ljudskih prava u Hrvatskoj suglasno je upravo sa stavom nevladinih udruga. Iako je bilo najavljeno tek za 11. ožujka, Europska komisija svoj je Izvještaj o stanju u području pravosuđa i ljudskih prava u Hrvatskoj objavila devet dana ranije. Predstavljajući Izvještaj, europski povjerenik za proširenje Štefan Fülle je kazao: „Pred nama je nejasna slika. Sveukupno, Hrvatska i njena Vlada postigle su značajan napredak u području pravosuđa i ljudskih prava međutim, mnogo toga još treba napraviti. Hrvatska još nije zadovoljila sva mjerila za zatvaranje i stoga mi ne predlažemo zatvaranje ovog poglavlja.“ U zajedničkom dokumentu dvadesetak nevladinih udruga iznosi stav da Hrvatska nije spremna za zatvaranje Poglavlja 23. Poništenje imenovanja 57 sudaca iz siječnja 2011, stavljanje izvan snage nekoliko zakona i donošenje novih, dekriminalizacija i svođenje klevete na prekršaj, ukidanje cenzure u medijima, omogućavanje slobodnog izražavanja političkih stavova ispred objekata Sabora, Vlade, Ustavnog suda i Predsjednika Republike, olakšavanje procedure pokretanja referenduma od strane građana, te rješavanje 11 neriješenih slučajeva nezakonitih ulaganja u imovinu povratnika, samo su neki od zahtjeva. “Broj organizacija se još nije do kraja iskristalizirao, ovo Mišljenje sastavili smo u ovakvom sastavu radi potrebe za brzom reakcijom i koordinacijom, ali za detaljniji Izvještaj uključit ćemo i širi krug organizacija s kojima surađujemo”, kazala je Jelena Berković iz GONG-a, ujedno i koordinatorica gore spomenutih udruga, te dodala: “Dokument je nastao na temelju upitnika za svako mjerilo, tako da su ga organizacije ispunjavale navodeći uspjehe, neuspjehe i prijedloge rješenja.”

IAKO SU SVOJE Mišljenje poslali na sve relevantne adrese u EU i Hrvatskoj, sve do objaveSREDINOM VELJAČE 20-ak nevladinih udruga objavilo je mišljenje u kojem iznose zahtjeve koje bi Hrvatska trebala ispuniti prije zatvaranja Poglavlja
23 (na slici predstavnici dijela udruga)SREDINOM VELJAČE 20-ak nevladinih udruga objavilo je mišljenje u kojem iznose zahtjeve koje bi Hrvatska trebala ispuniti prije zatvaranja Poglavlja 23 (na slici predstavnici dijela udruga) službenog Izvješća Europske komisije koje se poklapa s njihovim, nisu dobili službene povratne informacije niti jedne grane vlasti. Upitali smo stoga ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića je li upoznat sa spomenutim dokumentom. On je kroz svoje odgovore pokazao da nije zadovoljan takvim istupom nevladinih organizacija te im uputio kritike jer se mu nisu obratili prije sastavljanja mišljenja. “Ministarstvo pravosuđa je pomno proučilo dokument skupine civilnih udruga u kojemu iznose mišljenje o spremnosti Republike Hrvatske na zatvaranje pregovora u Poglavlju 23., Pravosuđe i temeljna prava. Koliko je Ministarstvu pravosuđa poznato skupina udruga je navedeni dokument poslala i u institucije Europske unije – Europsku komisiju i Europski parlament. Vjerujemo da nam je bio prezentiran prije objavljivanja iskoristili bismo priliku da upoznamo nevladine organizacije sa svime što smo ostvarili u proteklom razdoblju.” Dodao je i da Ministarstvo pravosuđa podržava politiku otvorenih vrata te potiče civilno društvo u njihovom radu: “Aktivnosti i konstruktivni prijedlozi organizacija civilnog društva uvijek su dobrodošle i potiču Ministarstvo pravosuđa da kontinuirano poboljšava kvalitetu svojeg rada. No, valja istaknuti da reforme neće stati sa zatvaranjem poglavlja 23., već će se one nastaviti i kad postanemo članica Europske unije. Štoviše, ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj će se otvoriti dodatne mogućnosti za razmjenu iskustava i najboljih praksi s ostalim državama članicama Unije”, ističe Bošnjaković.

ON, ZA RAZLIKU od udruga civilnog društva, smatra da je Republika Hrvatska ispunila uvjete za završetak pregovora te da su reforme koje su u tijeku nepovratne. Iako je iskazao interes za razgovor s predstavnicima udruga, prije njega, na razgovor ih je prošlog četvrtka pozvala predsjednica Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a i šefica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, Vesna Pusić, s kojom su proveli sat i pol. Ona je već ranije u Saboru govorila o njihovom stavu. “Civilno društvo je važna komponenta svakog društva i njihovo Mišljenje koje su sastavili je legitimno”, kaže Vesna Pusić ali im i upućuje kritike na račun brzopletosti i nedovoljne upoznatosti s već postignutim: “Kao što sam već ranije u Parlamentu kazala, u tom dokumentu ima stvari koje stoje ali ima i nekih koje nisu vezane uz pregovore, kao i nekih koje su se već dogodile a oni nisu s njima bili upoznati. To sam im kazala i kad smo se sastali. Primjerice, među stavkama koje stoje ali nemaju veze s pregovorima je povlačenje Zakona o golfu. Razjasnili smo i stavku o monitoringu tri godine nakon završetka pregovora. Iz njihovog dokumenta se dalo zaključiti da oni traže vanjski monitoring, no objasnili su da traže naš, unutarnji monitoring, na što sam kazala da ja smatram da unutarnji monitoring trebamo zauvijek, ne samo tri godine”, objašnjava Vesna Pusić dodajući kako je jedan od zahtjeva organizacija civilnog društva koji stoji onaj o besplatnoj pravnoj pomoći: “U potpunosti se slažem da taj zakon treba mijenjati jer je prekompliciran, on mora biti krajnje jednostavan i dostupan onima kojima je najpotrebniji. Razgovarali smo i o pravima povratnika, posebice stambenom zbrinjavanju, gdje smo se složili da taj problem nije moguće riješiti u tri mjeseca ali da treba zadati čvrste vremenske rokove i kontinuirano raditi na rješavanju tog porblema. Jednako tako smo se složili oko stavke o materijalnim štetama nastalim terorističkim djelovanjem na područjima izvan ratnih sukoba. Slažem se i s njihovim primjedbama na Zakon o informiranju te sam ih zamolila da sugeriraju određena rješenja. Dugo smo razgovarali, prošli smo većinu stavki iz dokumenta i dogovorili se ponovno susresti.” Iako je ona prva političarka koja ih je pozvala na razgovor, Vesna Pusić se nada kako neće biti i jedina, te da će predstavnici svih triju grana vlasti s predstavnicima civilnog društva otvoriti dijalog. “Njihove primjedbe mogu nam svima samo pomoći”, ističe Vesna Pusić koju je pomalo iznenadilo uranjeno objavljivanje Izvješća Europske komisije o stanju u području pravosuđa i ljudskih prava u Hrvatskoj no ne smatra ga negativnim. “U tom izvješću ima stvari koje se daju riješiti do kraja svibnja tako da mi možemo zatvoriti pregovore u zadanom roku, a stav da trenutačno nismo spremni na zatvaranje poglavlja 23 ne treba doživljavati negativno, jer sam uvjerena da ćemo do 21. lipnja 2011. biti spremni.” U tom kontekstu ona stav organizacija civilnog društva nipošto ne vidi kao element koji bi usporio ili ugrozio završavanje pregovora s EU. Jednako optimističan je i ministar pravosuđa koji kaže: “Informacije na kojima temelje svoje stavove i odluke u pregovaračkom procesu institucije Europske unije prikupljaju iz raznih izvora, kako onih formalnih kroz dijalog s hrvatskim institucijama tako i kroz dijalog s organizacijama civilnog društva i građanima. Tako prikupljene informacije potom se stavljaju u kontekst najboljih europskih praksi i europski prihvaćenih rješenja. Konačnu ocjenu o aktivnostima i rezultatima poduzetog, odnosno spremnosti Republike Hrvatske da postane članicom Europske unije će prvenstveno dati Europska komisija i Vijeće EU u okviru pregovaračkog procesa. Mi smo uvjereni da će Europska unija prepoznati napredak koji je Hrvatska ostvarila na području reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije te zaštite ljudskih prava.”

U DELEGACIJI EUROPSKE UNIJE u RH kažu da su u redovitom kontaktu s predstavnicima civilnog društva, njihovo Mišljenje smatraju važnim doprinosom procjenama Europske komisije te ističu: “Nadamo se da će ključne institucije najozbiljnije uzeti u razmatranje preporuke nevladinih organizacija i ako neke od njihovih preporuka procijene korisnima, nadamo se da će ih relevantne institucije prihvatiti. “ Iako u Delegaciji EU-a u RH čiji je šef veleposlanik Paul Vandoren, smatraju da tijek pregovora oko Poglavlja 23 ovisi samo o napretku Hrvatske: prihvaćanju zakonske regulative, implementaciji akcijskih planova i davanju uvjerljivih dokaza da je borba protiv korupcije ireverzibilna, oni ipak upućuju na činjenicu da bi stav nevladinih organizacija mogao utjecati na ulazak Hrvatske u EU: “Na koncu, na državama članicama Europske unije je donošenje odluke jesu li stečeni uvjeti za zatvaranje Poglavlja 23, a mi znamo da su neke države članice pročitale dokument nevladinih udruga kao i mi”, kažu u Delegaciji EU-a u Hrvatskoj.

Vezane vijesti

Vandoren hrabri Miljenića

Vandoren hrabri Miljenića

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i veleposlanik EU-a Paul Vandoren susreli su se danas u sklopu svojih redovitih sastanaka vezano za monitoring… Više

Komentari

registracija
12/12/10

Klarens, 15.03.11. 06:40

Gologuzi
krechemo na put
Seruchi po
PRUZI


registracija
7/3/11

medjimurec, 15.03.11. 08:12

A te udruge su sigurno na financiranju iz proracuna RH , i jedino sto rade seru po drzavi . ma mars!


registracija
8/7/10

Maroje, 15.03.11. 08:25

Tim antihrvatskim udrugama treba začepiti sržavnu slavinu,pa neka se samofinanciraju i laju o svom trošku.


registracija
27/7/09

verina, 15.03.11. 21:11

Nego što, ove koji kritiziraju treba uništiti, da bi novce mogao dobivati čičak koji brani vladu. Tako ćemo u svakom slučaju postati uzorna europska država!


registracija
16/6/09

Trenk, 16.03.11. 09:21

Nekako, sve sto se naziva hrvatskim, u poslednjih 20-ak godina, bas i nije dobro za Hrvate, bolje bi zivjeli da su se drzali antihrvata i antihrvatskog. Danas sigurno nebi bli opljackani robovi.


registracija
6/4/10

veljaci, 18.03.11. 17:26

što je to hrvatsko u Hrvatskoj ?
ono od čega se živi nije u u vlasništvu ovdašnjih ljudi
-banke sredstvo za ispumpavanje vrijednosti iz Hrvatske čije su? adz dobio i dobija za to proviziju!!!!
-industrija , po nalogu euroatlantika adz doslovno uništio ama baš sve,nemože se više niti papuča proizvesti u Hrvatskoj.!!!
-ratarstvo, uništeno uvozi se po Škegrinom naputku sedmorazredna hrana ponajčešće nezdrava i skupa.!!!!
-turizam, prodani svi hoteli u kojima sjede strani lopovmenadžment,radna snaga domaća čistačiće spremačice.glavni kuhar stranac strana pića i hrana
što nam je ostalo JACE I ŠTRACE i dosta europodrepaša,eurodžukela kojise nadaju da će dobiti od eurodiktatora koji euro pa u nas uporno propagiraju tu ëuropu¨
a što je to ëuropa¨kolonijalisti i konkvistadori
španjolska
portugal
francuska
italija
njemačka
belgija holandija
danska
engleska

sve kolonijalne zemlje našle su tu u susjedstvu nove
kolonije
poljska
češka
slovačka
rumunjska
bugarska
pribaltičke zemljice
slovenija služi eurkolonistima ka neki pas ovčar kao što su služili i habzburgovcima kako ne bi dali balkancima blizu.a nitko nezna ni što bi to balkanci dobili od eu.jer eu im je sve bitno već uzela?????


registracija
10/1/07

satruncica, 20.03.11. 17:00

NE EU!!!!
A Pusićku bi cijenila kao pametnu ženu, samo mi se gadi jer je toliko zaljubljena u tu bijednu EU. Nama u Dalmaciji poltroni su oduzeli velik dio mora i dali ga digićima...


registracija
18/12/09

slavonac031, 21.03.11. 15:56

Uvozimo čak i bijeli luk iz Kine koji ne samo da nije za kobasice, nego ga se čak ni vampiri ne plaše


registracija
18/12/09

slavonac031, 21.03.11. 15:58

Trenk, svaka ti ćast!


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika