Objavljeno u Nacionalu br. 800, 2011-03-15

Autor: Nina Ožegović

MODERNE OPERE NA JUBILARNOM BIENNALEU

Operni obračun s duhom maršala Tita

Na 26. muzičkom biennaleu Zagreb, koji traje od 7. do 17. travnja i prvi put se širi izvan Zagreba, bit će praizvedene tri nove, avangardne hrvatske opere - 'Maršal', 'Kraljevi i konjušari' i 'Šuma Striborova'

BREŠANOV HIT FILM
INSPIRIRAO OPERU
Skladatelj i libretist opere 'Maršal'
o jugoslavenskom predsjedniku Josipu
Brozu s redateljem Mariom Kovačem
i dirigentom Ivo LipanovićemBREŠANOV HIT FILM INSPIRIRAO OPERU Skladatelj i libretist opere 'Maršal' o jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu s redateljem Mariom Kovačem i dirigentom Ivo LipanovićemU muzičkim krugovima već se pronio glas da bi ovogodišnji 26. muzički biennale Zagreb, koji traje od 7. do 17. travnja i obilježava 50. obljetnicu postojanja, mogao biti prijeloman jer se prvi put širi izvan Zagreba u sredine gdje publika nije navikla na avangardnu muziku, ali i zato što će biti praizvedene tri nove hrvatske opere i dva nova baleta. Tako će se praizvedbe novih opera “Maršal” Silvija Foretića, “Kraljevi i konjušari” Sanje Drakulić i “Šuma Striborova” Ivana Josipa Skledara održati u Splitu, Osijeku i Rijeci, a u izravnom prijenosu moći će ih pratiti i zagrebačka publika na velikom platnu u kinu Tuškanac. Najveću pažnju u javnosti izaziva pripremanje opere “Maršal”, koju po nekadašnjem filmskom hitu Ive i Vinka Brešana sklada Silvio Foretić, svestrani hrvatski skladatelj i pijanist, poznat po duhovitosti i dobroj energiji, pa se već priča kako bi opera o nekadašnjem svemoćnom jugoslavenskom maršalu mogla postati pravi operno-politički hit.


PLANIRANO JE DA NOVE OPERE nakon što se odigraju u matičnim kazalištima gostuju i u drugim sredinama pa se kod izrade kostima i scenografije ozbiljno mislilo o kazališnom budžetu i što većoj mobilnosti scene kako bi se što manje potrošilo, a transport bio što jednostavniji. Svjesna tog imperativa osječka kostimografkinja i scenografkinja Jasmina Pacek, koja je provela deset godina u San Franciscu radeći kao art direktorica u dvije modne korporacije, došla je na odličnu ideju: za “Kraljeve i konjušare” uposlila je tvrtku Arena trikotaža iz Pule gdje su po njenim nacrtima bukvalno ispleli kulise i 160 kostima, koji su osmišljeni tako da autentično dočaravaju vrijeme prvih hrvatskih kraljeva u 10. stoljeću. Tako će građevine iz romaničkog razdoblja u kojem se događa priča o fiktivnom hrvatskom kralju Marunu “glumiti” ispletene sive “deke” s uzorkom kamenih zidina, a vitezovi će biti odjeveni u pletene tunike od vune i konca za koje nitko ne bi ni pomislio da nisu originalni oklopi od čelične žice. “Kako ne postoje podaci o točnom izgledu ljudi u Hrvatskoj u 10. stoljeću, referirala sam se na hrvatski pleter i na elemente s krunjenja hrvatskih vladara Zvonimira, Tomislava i drugih, te na arhitekturu”, ispričala je Jasmina Pacek dodavši da će opera biti u jarkim bojama jer je to povijesno razdoblje krasio jak kolorit. Opera “Kraljevi i konjušari” nastala je po tragikomediji dramatičara Mire Gavrana, najizvođenijeg hrvatskog dramatičara u zadnjih 20 godina, a praizvedba će biti 10. travnja u osječkom HNK gdje je još od studenoga sve podređeno tom velikom projektu. Taj tekst je izveden samo jednom i to 1999. godine u jednom od najznačajnijih američkih kazališnih centara Eugene O’Neill, ali još nikada u Hrvatskoj. Sada ga je sam Gavran prilagodio glazbenoj adaptaciji napisavši čak šest verzija libreta i tako postao, kako je rekao, “debitant u 50. godini!” Operu je skladala Sanja Drakulić, pijanistica i skladateljica, koja se usavršavala u Moskvi gdje je i doktorirala, a sada predaje na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Ona je od nekoliko Gavranovih tekstova odabrala upravo “Kraljeve i konjušare” jer ju je taj tekst - “univerzalan, razumljiv, u kojem nema ‘švercanja’, gluparija ni prikrivanja”, najviše nadahnuo. Zatim je s entuzijazmom i zanosom prišla pisanju svoje prve opere u tri čina za veliki orkestar, zbor i 11 solista i dok je radila “otkrivala je sve čari tog žanra”. S Gavranom je zadnjih mjeseci dnevno izmjenjivala po 20 e-mailova, a telefonski su satima razgovarali o raznim varijantama libreta kako bi što bolje uskladili priču o političkim spletkama, ženama u politici i borbi za vlast s notama.LIBRETIST OPERE
'KRALJEVI I
KONJUŠARI' Miro
Gavran, intendant
Božidar Šnajder,
scenografkinja i
kostimografkinja
Jasmina Pacek,
skladateljica Sanja
Drakulić i dirigent Filip
Pavišić LIBRETIST OPERE 'KRALJEVI I KONJUŠARI' Miro Gavran, intendant Božidar Šnajder, scenografkinja i kostimografkinja Jasmina Pacek, skladateljica Sanja Drakulić i dirigent Filip Pavišić

“NA KRAJU SE SVE ODLIČNO posložilo i rad, iako intenzivan i naporan, protekao je u pozitivnoj atmosferi, a pritom smo se odlično zabavljali”, ispričala je Sanja Drakulić dodavši da joj u stan dolaze na probe sjajni osječki pjevači Danijela Pintarić, koja pjeva Doru, zaručnicu Trpimira, sina Marunovog, te Berislav Puškarić, scenski Grgur. Redatelja i šefa osječke drame Roberta Raponju, taj Gavranov tekst već godinama intrigira, kaže, “najviše zbog jake političko-satiričke note te likova punih strasti”. “Riječ je o slojevitoj i vrlo intrigantnoj priči o izmišljenom hrvatskom kralju Marunu iz 10. stoljeća, koji se umorio te mu je postalo naporno voditi državu i narod, koji gladuje”, objasnio je Raponja dodavši da je možda upravo sada najbolje vrijeme za prikazivanje te opere koja danas može biti vrlo aktualna i provokativna. “Skladateljica je osjetila suvremenost i duhovitost tog komada i pretočila ga u glazbu, a svi se trudimo da tu tragikomičnu farsu, koja odgovara duhu našeg vremena, što bolje oživimo kazališnim sredstvima.” Dirigent će biti mladi Filip Pavišić, koji je došao u kazalište prije šest mjeseci, no već ga prati glas osobe s pokretačkim duhom i posebnim smislom za rad s ljudima i orkestrom. U projektu sudjeluje cijeli ansambl osječkog HNK-a - orkestar, zbor i solisti, i sada, uoči praizvedbe, sve je podređeno, kako je rekao intendant Božidar Šnajder, tom projektu. Drugu operu “Maršal” skladao je Silvio Foretić, režira je Mario Kovač, glavne uloge tumačit će Vedrana Šimić, Armando Puklavec, Adela Golac- Rilović, Dinko Lupi i Domagoj Dorotić, a orkestrom će ravnati Ivo Lipanović. Bit će praizvedena 7. travnja u splitskom HNK gdje su već počele probe Zbora, solisti su dobili svoje dionice i vježbaju s korepetitorom, a scenograf Miljenko Sekulić i kostimografkinja Hana Letica završavaju svoj dio posla. Oko projekta digla se velika pompa zbog glavnog junaka – Maršala i s nestrpljenjem se očekuje praizvedba.

SILVIO FORETIĆ, SKLADATELJ i libretist opere “Maršal”, podrijetlom iz Splita, također je i dirigent, pijanist i pjevač, a godinama je radio u Njemačkoj gdje je predavao na fakultetu i održavao konce rte. Napisao je “Koncert za rog i svijeću”. Slovi kao jedan od najnepredvidljivijih i najduhovitijih muzičkih umjetnika u Hrvatskoj i po nekima je idealan za “operni obračun s Maršalom”. Ispričao nam je da “čim je vidio Brešanov film, odmah je došao na ideju da po njemu sklada operu jer priča ima sve elemente koji ga zanimaju – politički angažman, satiru, komične situacije i ljubavnu priču, ali i ozbiljnost te tajanstvene momente kao što je događaj s vampirom”. No prošle su godine prije nego što mu je Muzički biennale naručio operu, a on je odmah predložio “Maršala”. Kaže kako su mu Vinko i Ivo Brešan, redatelj i koautor scenarija, dali punu slobodu u stvaranju vlastitog viđenja i uglazbljivanja ”Maršala”, a on je pak pratio tok filmske radnje, no ubacio je i neke iluzije na druge opere, te vlastite zamisli. Foretić je počeo pisati muziku još prije godine dana, a na kraju je skladao, kako kaže, veliku cjelovečernju operu klasičnog tipa s elementima mjuzikla u kojoj neće biti govornih dijelova, osim jedne uloge. “To je bio užasno velik zadatak i svi umiremo od posla, samo partitura ima oko tisuću stranica tako da mi sada pomažu asistenti”, kaže Foretić koji je iz opere izbacio dijalekt, ali i psovke “jer je u operi nezgodno kada pjevač nekog opsuje”. Libreto je gotov, “ali još mora definirati kraj opere”. Redatelj Mario Kovač nam je ispričao da je već režirao dvije opere - “Eto vas!” Frana Đurovića na Muzičkom bijenalu 2007. i burlesku “Lija” Igora Stravinskog u suradnji s Ansamblom Cantus, koje su imale dosta komičnih elemenata pa pretpostavlja da je to razlog zašto su njega pozvali da radi i “Maršala”. “U glazbenom smislu to nije standardna opera jer ima avangardni odmak, a kao što znamo avangardna glazba nije bježala od humora kao subverzivne snage”, rekao je Mario Kovač, koji se uz režiju bavi skladanjem, pjevanjem u vlastitom bendu, glumom, pedagoškim radom, a često nastupa i kao DJ. “Dvorska luda je na dvoru uvijek mogla reći istinu, a htio bih da i opera ‘Maršal’ bude jedna vrsta dvorske lude, koja će u ovo doba kada svi šute govoriti o recesiji, krizi, politici, padu standarda, korupciji, znači, o društvu oko nas. Mislim da su nam danas potrebne dvorske lude, koje će imati snage reći kako vlast funkcionira u Hrvatskoj.” Kovač je otkrio da će opera ići u smjeru minimalizma, no priča se u nastavku počinje nadograđivati i na kraju slijedi “poigravanje sa sletom i robotiziranim pokretima, kojima parodiramo totalitarno društvo”. Tako opera počinje jednostavnom scenom na grobu kada otočani ugledaju Maršalov duh što izaziva različite reakcije, primjerice, stari partizani u tom događaju prepoznaju povratak socijalizma i nakon toga otok postaje mjesto hodočašća mnogo ljudi.

ZATIM DOLAZI PRIZOR s glavnim likom – istražiteljem, nakon toga slijedi slika s kućicom gdje su majka i učiteljica, a kasnije je u središtu agilni, ali desno orijentirani gradonačelnik, koji počne koristiti tu priču o Titovu duhu kako bi razvio turizam na tom otoku i doveo ga u stanje prosperiteta. Kovač je dodao da smatra da je film “Maršal”, iako je postao veliki hit, snimljen prerano, jer se tek danas, 20 godina nakon rata, mogu početi propitivati brojna pitanja koja su naznačena u tom filmu. “Često operu osuđujemo kao staromodni žanr i smatramo da ne može biti subverzivna, no nadam se da ćemo s ovim novima operama, koje će biti praizvedene na 26. muzičkom biennaleu, dobiti novi zamah i pokazati redateljima i skladateljima da je moguće raditi i na drukčiji način”, kazao je Mario Kovač, dodavši da mu je drago što će ponovno raditi u Splitu i to nakon deset godina kada mu je predstava “Krovna udruga” Ivice Ivaniševića i Ante Tomića skinuta s repertoara. Treći operni naslov dolazi iz riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca. Riječ je o “Šumi Striborovoj”, operi u 11 slika, nastaloj po poznatoj pripovijetci Ivane Brlić Mažuranić, a kako se već priča u Rijeci, predstava bi mogla postati operni hit za djecu i odrasle. Skladatelj je mladi Ivan Josip Skender, redatelj Ozren Prohić, ravnatelj riječke Opere, dirigentica će biti intendantica kazališta Nada Matošević, a jednu od glavnih uloga – Guju, pjeva Kristina Kolar. U operi će biti prisutni najrazličitiji glazbeni stilovi, od lirskih arija Majke, do zmijskog siktanja Snahe pa bi se djelo trebalo svidjeti i djeci i odraslima. Skender ima nepunih 30 godina i radi kao zborovođa u zagrebačkom HNK, a osim kompozicije, diplomirao je i dirigiranje na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Zanimljv je podatak da je položio prijamni ispit i na Medicinskom fakultetu, no prevagnula je ljubav i sklonost prema glazbi. Kako je i on pretjerao s radom, tijelo mu je poslalo upozorenje u obliku alergijske reakcije i završio je na prisilnom odmoru u bolnici.

IDEJA O TOJ OPERI je stara tri godine, a naslov je skladatelju predložio redatelj Ozren Prohić koji “Šumu Striborovu” smatra jednim od najmaštovitijih i najzanimljivijih priča u hrvatskoj književnosti”. Njezina je prednost u tome, smatra, što može biti i za djecu i odrasle, najviše zbog silne plemenitosti i topline kojom je priča protkana. “Trudili smo se da taj iznimno maštoviti materijal pretočimo u libreto, muziku, scenografiju i kostime i mislim da smo u tome uspjeli”, kaže Prohić dodavši da trenutačno sklapaju sve elemente u cjelinu.

Umjetnički ravnatelj 26.
muzičkog biennalea Berislav Šipuš i Ozren
Prohić, koji režira bajku I. B. MažuranićUmjetnički ravnatelj 26. muzičkog biennalea Berislav Šipuš i Ozren Prohić, koji režira bajku I. B. MažuranićPO NJEMU JE SKENDEROVA GLAZBA vrlo melodiozna, a s druge strane uklopljena u scenska događanja tako da sadrži sve elemente suvremenih glazbenih trendova, kaže, ali i tradicije te otvorenog radija jer je skladatelj “definitvno osoba koja puno sluša radio”. Skender pak kaže da će glazba biti u funckiji drame, no neće biti klasičnih dueta i terceta, bit će samo jedna klasična zborska scena u pojavi ”domaćih”, a dvije klasične arije Majke i Stribora bit će na kraju. Orkestracija je za veliki orkestar s dodanim netipičnim udaraljkama i klavijaturom zvuka Fender Rhodes, a od uloga tu su sopran, dva mezzosoprana, dva tenora i jedan bas, te pripovjedač bariton, koji će cijelo vrijeme biti na sceni i voditi kroz radnju. Prohić nam je otkrio da će scena “biti fantastična”: sve će se događati na ogromnom panju iz kojeg će niknuti šuma Striborova, a zatim i i svi ostali likovi i događaji. Sve će imati jaku simboličku vrijednost, a jak kolorit pridonijet će atraktivnosti cijele predstave.

Vezane vijesti

Neodoljiva Puccinijeva "Manon Lescaut" prvi put u izvedbi riječke opere

Neodoljiva Puccinijeva "Manon Lescaut" prvi put u izvedbi riječke opere

U riječkom HNK Ivana pl. Zajca večeras će se održati premijera Manon Lescaut, slavne Puccinijeve opere čija je praizvedba bila davne 1893. godine u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika