Sukob vlade Ivice Račana s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu oko generala Janka Bobetka nije jedina prepreka koja usporava i ugrožava priključivanje Hrvatske EU i NATO-u. Zbog niza neispunjenih obveza i neispunjenih obećanja u Bruxellesu se upravo ovih dana razmatra formuliranje još jednog dramatičnog izvješća i upozorenja Zagrebu. Nacional raspolaže pismom koje su Christian Schwartz-Schilling, međunarodni posrednik za Federaciju BiH i Republiku Srpsku, i Erhard Busek, specijalni koordinator za Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu, uputili 25. rujna, nakon zaoštravanja odnosa između Zagreba i Haaga, Christopheru Pattenu, povjerenika Europske komisije za vanjske poslove, Javieru Solani, generalnom tajniku EU, te Patu Coxu, predsjedniku Europskog parlamenta. U dopisu “Sadašnja situacija u Hrvatskoj i procesa stabilizacije i udruživanja u kontekstu Inicijative AREA II” Schwartz-Schilling i Busek, u uljuđenoj i diplomatskoj maniri, ali vrlo izravno i kritički, upozoravaju vodstvo EU da Hrvatska još nije ispunila preuzete obveze da olakša i ubrza povratak izbjeglica.

Osim Bobetka, za EU je veliki problem što Vlada nije omogućila povratak Srba, a nije zadovoljna ni funkcioniranjem pravne države Na početku svog izvješća Schwartz-Schilling i Busek ističu da postoji znatan raskorak između načelnih opredjeljenja vladajućih struktura te lokalne administracije i sudstva, koje ponekad čak i otvoreno opstruiraju povratak izbjeglica i njihovu reintegraciju. Schwartz-Schilling i Busek upozoravaju da je “ova razlika u predanosti politici i stvarnoj primjeni najviše, čini se, vidljiva u Hrvatskoj. Unatoč tomu što je sama Vlada dala prioritet rješavanju tog pitanja i usvojila ambiciozan plan djelovanja u kontekstu procesa AREA, napredak je prespor. Zabrinutost zbog problema pretvaranja postojeće spremnosti da se poduzmu neophodne promjene u vidljive rezultate i dalje postoji i utječe na uspješno rješenje tog regionalnog problema…

Baš je nedavno zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova u Berlinu rekao da je to pitanje građanski preduvjet ulaska u Europsku uniju. Stoga je jasno da postoji svijest i konsenzus da treba poduzeti akciju. Mnogi u međunarodnoj zajednici, uključujući i predstavnike Europske komisije, kažu da je reintegracija srpske manjine u Hrvatskoj, posebno povratnika na lokalnoj razini, velik problem. Nadalje, činjenica je da bez rješavanja tog problema u Hrvatskoj, kako je to ustvrdio visoki predstavnik nekoliko puta, nema rješavanja problema u procesu povratka u Bosni. Ova situacija također može utjecati na političku stabilnost u Saveznoj Republici Jugoslaviji. U svjetlu nedavnih izvješća Komisije o procesu stabilizacije i udruživanja u jugoistočnoj Europi te onoga na istu temu o Hrvatskoj, htjeli bismo naglasiti dvije stvari: za svaku državu stvarna i održiva reintegracija povratnika iz redova manjina za Europsku je uniju pokazatelj njene političke i demokratske zrelosti. Što se Hrvatske tiče, Komisija tvrdi da je Hrvatska znatno napredovala u zadnje dvije godine te da ima velik potencijal da postane kandidatom za članstvo u Europskoj uniji u relativno bliskoj budućnosti, unatoč teškim prilikama u svojoj nedavnoj prošlosti.

U ovom kontekstu htjeli bismo predložiti stvaranje izravne i nedvojbene veze između rezultata Hrvatske u primjeni svih neophodnih mjera za stvaranje okoline koja bi prijateljski prihvatila povratak hrvatskih Srba i njezina napretka u procesu stabilizacije i udruživanja Europske unije.”

Premda su Schwartz-Schilling i Busek bili u tom dijelu analize kritični prema Hrvatskoj, njihovo pismo ipak izravno opovrgava tvrdnje kako predstavnici međunarodne zajednice mrze Hrvatsku, kako im je jedino na umu da je utope u novu balkansku asocijaciju. Schwartz-Schilling i Busek upozoravaju Bruxelles da je Račanovoj vladi nužna pomoć kako bi slomila otpore u opoziciji i nacionalističkoj desnici.

“U sadašnjoj situaciji nema ozbiljnijih političkih ili financijskih poticaja kako bi Hrvatska u tom pitanju brže napredovala. Rezultat je toga da Vlada ima velikih poteškoća u uvjeravanju javnosti da bude sklona prihvaćanju potrebnih zakona i primjeni projekata koji osiguravaju jednakost svim građanima te da jasno odbace nasilje i ekonomsku i socijalnu diskriminaciju povratnika. Stoga se, radi podrške demokratskim snagama u Hrvatskoj, snažno zalažemo da se EU uključi u rješavanje tog problema… U tom kontekstu Europska komisija, kao i njeni međunarodni partneri, treba jasno ponovno potvrditi svoju spremnost da pruži savjet, stručnu i financijsku podršku hrvatskoj Vladi glede uspostave, odnosno poboljšanja zakonskog okvira koji vodi do povratka i reintegracije povratnika iz redova manjina te primjeni srodnih aktivnosti koje osiguravaju održivost povratka.

Hrvatsku vladu trebalo bi dodatno ohrabriti da riješi preostala zakonska pitanja koja koče povratak i reintegraciju izbjeglica i prognanika, najprije kroz mehanizme Zajedničke radne skupine za zakonodavstvo, kojom zajedno predsjedaju hrvatska Vlada i, u ime međunarodne zajednice, misija OESS-a u Hrvatskoj. Na nekim instancama rješavanje izvanrednih zakonskih pitanja iziskuje promjene u politici i zakonodavstvu, dok je na drugima potrebno da administrativna tijela i sudovi stvarno i jedinstveno primjenjuju i slovo i duh postojećih i novih zakona… Vanjski poticaj treba poslužiti kao podrška Vladi i demokratski nastrojenim vođama u Hrvatskoj da uvjere one koji se tomu opiru i protive kao dijelu ukupne strategije za ulazak Hrvatske u članstvo EU.”

Christian Schwartz-Schilling i Erhard Busek otvoreno se zalažu za pružanje pomoći Račanovoj vladi, ali predlažu da brzina pridruživanja mora izravno ovisiti o izvršavanju preuzetih obveza. Hrvatska, međutim, još nije ispunila čak pet glavnih političkih uvjeta. Suradnja s Međunarodnim sudom u Haagu zapela je na generalima Anti Gotovini i Janku Bobetku, kojima nisu uručene optužnice glavne tužiteljice Carle Del Ponte, iz dopisa Schwartz-Schillinga i Buseka vidljivo je da još nisu uklonjene čak ni sve zakonske prepreke koje otežavaju povratak izbjeglica. Nije riješeno pitanje povrata imovine i stanarskih prava. Glasnogovornik Misije OESS-a u Hrvatskoj Allessandro Fracassetti procjenjuje da su hadezeovska vlast i pravosuđe donijeli čak 50-ak tisuća sumnjivih sudskih presuda kojima je uglavnom hrvatskim Srbima oduzeto stanarsko pravo. Fracassetti je podsjetio da je i sama hrvatska Vlada priznala da je oko 20.000 stanarskih prava oduzeto u sudskim postupcima na područjima koja nisu bila pod režimom posebne državne skrbi. No nisu to jedini problemi u odnosima Zagreba i Bruxellesa. EU i NATO jednako su nezadovoljni sporošću promjena u pravosuđu, funkcioniranjem pravne države i načinom i tempom procesuiranja osumnjičenih za ratne zločine. Još nije donesen ni zakon koji bi omogućio pretvorbu Hrvatske televizije u javni medij i tako je oslobodio političkog mentorstva. Peta neispunjena obveza je promjena Ustavnog zakona o manjinama. Proći će uskoro tri godine, a vladajuća koalicija još nije uspjela osigurati dvotrećinsku većinu u Saboru. Oporbene stranke sustavno opstruiraju donošenje tog zakona, a u tome im svesrdno pomažu i neke stranke vladajuće koalicije. Razlog: ne žele podržati promjene koje mogu, ako se u praksi primjeni model manjinske samouprave, dovesti do sukoba s Hrvatima u sredinama gdje prevladava srpsko stanovništvo. Uz to, boje se da će usvajanje novog zakona skrenuti pozornost na to da je 1991. u Hrvatskoj bilo 75 posto Hrvata, a da ih danas ima više od 90 posto. Kad se spominju tako drastične promjene i brojke, teško je, naime, odbaciti sumnje da su one rezultat politike etničkog čišćenja.

Unatoč kritičkim primjedbama, ton cijele analize ipak je blagonaklon, pokazuje razumijevanje političkih prilika u državi i spremnosti da se pomogne Vladi kako bi svladala opstrukciju nacionalističke opozicije. Nacional je iz izvora koji su mu dali na uvid dokument Christiana Schwartza-Schillinga i Erharda Buseka doznao da su predstavnici međunarodne zajednice, EU i NATO svjesni da je ključni problem u svladavanju preostalih prepreka uključivanju Hrvatske u međunarodne asocijacije opstrukcija najsnažnijih oporbenih stranka, HDZ-a i HSLS-a. Premda se, kako je preneseno Nacionalu, lideri tih stranaka Ivo Sanader i Dražen Budiša u razgovorima s predstavnicima međunarodne zajednice nastoje predstaviti kao političari koji promiču europske vrijednosti, pokazuje se da oni snažno koče suradnju Hrvatske s EU i NATO-om. To dokazuje da HDZ i HSLS ipak nisu iskreno europski orijentirane stranke. Stoga postaje sve upitnije članstvo HDZ-a u Europskoj pučkoj stranci i HSLS-a u Europskoj liberalnoj, demokratskoj i reformističkoj stranci. U te dvije udruge upravo se razmatra mogućnost da se HDZ i HSLS upozore kako je članstvo u tim organizacijama nespojivo s nepoštovanjem osnovnih demokratskih, pravnih i političkih standarda EU i NATO-a.

Schwartz-Schilling i Busek svoje su izvješće vodstvu EU završili uvjerenjem da će Hrvatska u povratku izbjeglica ipak postići potreban napredak, “posebno stoga što je već pokazala dobru volju. Povezivanje pitanja reforme u području povratka i integracije manjina s procesom stabilizacije i udruživanja dat će novi zamah tom procesu. Spremni smo i dalje pomagati Europskoj uniji u zajedničkom poticanju hrvatske Vlade na konstruktivan dijalog u tom pitanju.”

Nacional je doznao kako u Bruxellesu i Washingtonu očekuju da će Račanova vlada žurno povući nekoliko snažnih poteza kojima će potvrditi svoju europsku orijentaciju i umanjiti štetne posljedice sukoba s Haaškim sudom. Visoki diplomatski izvor u sjedištu EU izjavio je za Nacional kako bi Hrvatska bez većih problema mogla donijeti Ustavni zakon o manjinama te uručiti optužnicu generalu Janku Bobetku. Time bi, smatra Nacionalov sugovornik, pokazala iskrenost i odlučnost u što bržem uključivanju u EU.

Ako hrvatska Vlada sljedećih dana smogne snage za snažnije i hrabrije europske iskorake, Hrvatska neće propusti posljednji vlak za EU i NATO. Ako se pak u završnom izvješću EU nađu formulacije da u Hrvatskoj nema dovoljno političke volje da se problemi izbjeglica, manjina, HRT-a, suradnje s Haaškim sudom pravedno riješe, teško se može očekivati prolazna ocjena hrvatske kandidature za ulazak u EU. Dosadašnje ponašanje Račanove vlade ne daje povoda za pretjerani optimizam: trebala bi riješiti niz teških problema, a ona za to dosad nije pokazala ni dovoljno snage ni dovoljno hrabrosti.