Jasna Ulaga-ValićNezadovoljstvo informativnim programom Hrvatske televizije i Dnevnikom kao njegovom središnjom emisijom je toliko da će uskoro glavna urednica Jasna Ulaga-Valić imenovati osobu koja će biti zadužena samo za brigu o Dnevniku i bit će potpisivana na odjavnoj špici kao urednik Dnevnika, a vrlo se ozbiljno razmišlja o Draženu Klariću sa CCN-a kao prvom kandidatu za to mjesto. Nesumnjivo, nakon prvih pozitivnih pomaka u Dnevniku kao što je njegovo skraćivanje, uklanjanje protokola i nepotpisanih komentara, došlo je do pada sistematičnosti, brzine i ekskluzivnosti. Stoga bi dvoje čelnih ljudi informativnog programa Oliver Dražić i Katja Kušec trebali napustiti svoje pozicije onog trenutka kada se za njih nađu kvalitetne zamjene. Tako bi se napokon trebala raščistiti situacija oko Dnevnika, najgledanije emisije HTV-a, za koju se ne zna tko je uređuje – urednici koji ga potpisuju, Dražić kao urednik redakcije dnevnih emisija, Katja Kušec kao urednica informativnog programa ili obična inercija, kako su nam rekli mnogi HTV-ovi novinari s kojima smo razgovarali.

Po mnogima, problemi oko Dnevnika započeli su u ožujku ove godine, kada je Oliver Dražić izabran za urednika redakcije dnevnih emisija nakon što Jasna Ulaga-Valić, pod pritiskom Mirka Galića, nije uspjela na toj poziciji zadržati Željku Markić. Dražić je bio urednik informativnog programa koji se pomaknuo za stepenicu više, a na njegovo mjesto je došla Katja Kušec. Suprotno vjerovanjima, ni Dražić ni Katja Kušec nisu bili akvizicije Jasne Ulage-Valić, nego njezine desne ruke Nikole Kristića, a čini se da se pritom ne može izbjeći ni utjecaj Damira Matkovića, velikog Dražićeva prijatelja kojeg je Jasna Ulaga-Valić postavila za urednika zabavnog programa. Bilo kako bilo, Dražić se pokazao vrlo lošim odabirom bez obzira na to tko je pomogao njegovoj promociji.

Dražić od prvih dana nije znao kako da se postavi prema Dnevniku. Prema direktivama Jasne Ulage–Valić on je bio taj koji je trebao kontrolirati Dnevnik i stajati iza njega, a to što na odjavnoj špici Dnevnika piše kako je urednik, primjerice, Danko Družijanić, nije trebalo značiti ništa jer Jasna Ulaga-Valić smatra da je voditelj Dnevnika samo “talking head”, spiker koji čita tuđe tekstove. Kada je postao urednik, Dražić se tako i ponašao, kontrola nad Dnevnikom bila je potpuno njegova, ali je vrlo brzo odustao od takvog nastupa, sada Dražić jedan dan viče kako je on šef, a drugi dan uređivanje Dnevnika potpuno prepušta urednicima.

Uloga Katje Kušec, iako nominalno vrlo visoka, zanemariva je. Mnogima nije jasno kako je postavljena na tu poziciju, ali neki HTV-ovi djelatnici rekli su Nacionalu kako smatraju da je jedini razlog to što je ona predsjednica sindikata novinara HTV-a te stoga na račun uredničkog mjesta neće poticati sindikat na borbu protiv mogućih nezakonitih poteza na televiziji. Dapače, smatra se kako ju je Galić iz istih razloga postavio kao voditeljicu “Odjeka dana”. To da Katja Kušec uopće nema kapaciteta za obavljanje tako važne dužnosti jasno je i njoj samoj pa je nedavno navodno izjavila u krugu prijatelja kako zna da ova struktura s Prisavlja neće još dugo opstati, ali će njoj u biografiji pisati kako je bila urednica na HTV-u.

Uz dva ne osobito sposobna urednika problem informativne redakcije HTV-a i samog Dnevnika je to što od svibnja ove godine ne postoji urednik unutrašnjopolitičke rubrike. Naime, nakon odlaska Tomislava Špoljara s te funkcije nije pronađena zamjena, a prvi i jedini izbor bio je Stipe Alfier, novinar koji se tada upravo bio vratio iz američkoga grada Knoxvillea u državi Tennessee s devetomjesečnog studijskog boravka. Alfier je od prvog dana odbijao tu funkciju odgovarajući kako želi biti samo novinar, ali u nedostatku kvalitetnih osoba njega se već mjesecima nagovara da postane urednik. Prošlog tjedna pripremljen je novi ugovor s visokim koeficijentom, ali Alfier i dalje odbija ponudu. Funkcioniranje bilo koje medijske kuće, novinske ili televizijske, nezamislivo je bez urednika unutrašnjopolitičke rubrike, u čemu HTV, na neki čudan način, uspijeva.

Uvođenjem novog urednika Dnevnika koji bi se brinuo samo o toj informativnoj emisiji trebali bi se neutralizirati svi loši učinci Olivera Dražića i Katje Kušec, ali i onih niže rangiranih. Denis Latin bio bi logičan izbor za tu funkciju, ali s obzirom na to da je već imao zdravstvenih problema on ne želi riskirati s takvim poslom. Dražen Klarić, urednik vijesti na CCN-u koji je 1998. dobio i nagradu Hrvatskog novinarskog društva, trebao bi, prema mišljenju nekih, zauzeti poziciju koju sada ima Dražić, ali je Klarić pokazao da nema smisla za diplomaciju, hvalio se po medijima kako mu je nuđena visoka funkcija na HTV-u i mogući angažman je propao. Međutim, Jasna Ulaga-Valić nije ga zaboravila jer vjeruje u njegove mogućnosti te se sada on spominje kao potencijalni urednik Dnevnika čime bi se konačno riješilo pitanje odgovornosti za sve ono što se događa u toj emisiji.

Pripreme za Dnevnik i ostale informativne emisije počinju kolegijem u 10 sati ujutro na kojem osim Dražića i Katje Kušec sjede svi urednici redakcija, urednik Dnevnika, urednik Meridijana 16 i Lela Knežević koja bi trebala biti osoba koja saznaje važne i katkad ekskluzivne vijesti, što joj baš ne polazi od ruke. Isti kolegij nadopunjen urednikom Hrvatske danas održava se u 14 sati istog dana. Osnovna oznaka kolegija je nedostatak bilo kakve inicijative koja se ni ne traži tako da istraživačko novinarstvo na HTV-u ne postoji. Zato novinari mirno sjede i čekaju da im se uruči faks poruka s obavijesti gdje se i kada održava određena konferencija za novinare. Takva situacija razvija se do paradoksalnih razmjera pa se novinari žale kako rade malo ili nimalo jer ne primaju dovoljno faksova. Od prikupljenih izvještaja i tema sastavlja se do 18 sati sadržaj Dnevnika. Već u pripremi Dnevnika dolazi do smiješnih situacija, novinar ne zna kome da preda tekst, Dražiću ili uredniku Dnevnika, pa to katkad obavlja prema osobnim simpatijama. Pokatkad novinar isti izvještaj treba pripremiti na različite načine za Panoramu, Hrvatsku Danas i Dnevnik, a kako je Dnevnik posljednji na programu, novinar samo prepiše stari izvještaj čime Dnevnik dolazi u poziciju zadnje rupe na svirali. Razlog tome je i nedovoljno mladih novinara, u Informativnom programu novinarski kadar je zapušten. S obzirom na to da se kao urednici Dnevnika osim Družijanića i Nensi Brlek potpisuju i Vlasta Bartolec i Tena Perišin, pitanje je kakva je njihova uloga. Po definiciji, one su od ključne pomoći urednicima Dnevnika, osobito u posljednjih sat vremena prije nego što on počne, ali gotovo nitko, pa ni Jasna Ulaga-Valić, nije njima zadovoljna pa će dolaskom novog urednika Dnevnika i one biti razriješene dužnosti.

U početku svog mandata Željka Markić, Oliver Dražić i Katja Kušec dolazili su u 18 sati i kontrolirali kompletan sadržaj Dnevnika. S vremenom i nakon odlaska Željke Markić taj se način pristupa Dnevniku prorijedio te ga Dražić katkad kontrolira, a kojiput i ne, stoga urednici Dnevnika Družijanić i Nensi Brlek ne znaju što su oni – operativci, urednici ili samo spikeri. Zato se i događa da njih dvoje otiđu na šminkanje misleći da je sadržaj Dnevnika određen, a nakon šminkanja, prije nego što se pojave pred kamerom, shvate da se Dražić ipak pojavio u posljednjem trenutku i mijenjao sadržaj – posljedica je da Dnevnik izgleda loše i neorganizirano.

U takvim pogreškama gledatelji i medijski analitičari odmah traže utjecaje SDP-a ili HDZ-a, lijevih ili desnih, ali svaki sugovornik s HTV-a rekao nam je kako su pogreške uzrok neznanja a ne političkog utjecaja, što se kasnije krivo tumači. Najviše optužbi o utjecajima lijevih i desnih odnosi se na Jasnu Ulagu-Valić, pa joj tako lijevi zamjeraju emitiranje snimke koncerta Marka Perkovića Thompsona i izravan prijenos sinjske Alke te neemitiranje “Latinice” o deustašizaciji i kazališne predstave Mire Furlan i Rade Šerbedžije, a desni iz saborskih klupa poručuju joj kako je anacionalna. Za sada Jasni Ulagi-Valić takve tvrdnje čak i odgovaraju jer tako dokazuje kako nitko ne utječe na HTV. No takve situacije prate medijski skandali koji su vezani za Jozu Kapovića, HTV-ova saborskog izvjestitelja. Prvo je prije nekoliko mjeseci suspendiran zbog jednog izvještaja, zbog kojeg je SDP od televizije tražio videovrpcu s tim izvještajem, za što je Jasna Ulaga-Valić rekla kako je to zakonom dopušteno. Ovih dana Kapović je opet u središtu pozornosti jer je sastavio izvještaj iz Sabora u kojem se sa svih strana kritizira HTV, a Ivan Čehok ga je branio, ali je iskorišten samo dio njegove izjave u kojem kaže kako ni lijevi ni desni nisu zadovoljni HTV-om. S obzirom na to da su Čehokove riječi istrgnute iz konteksta, njegovo izlaganje pušteno je u cijelosti u emisiji Meridijan 16, a Kapović je ponovno suspendiran zbog neobjektivnog izvještavanja.

U ovakvoj situaciji većina djelatnika informativnog programa čeka da Sabor usvoji Zakon o HRT-u nakon čega će se nanovo birati svi urednici na HTV-u, uključujući i Mirka Galića i Jasnu Ulagu-Valić. Pretpostavlja se kako će se zakon donijeti u siječnju sljedeće godine i iako nitko neće priznati, već se stvaraju lobiji za buduće izbore. Glavni lobi je politički jer ususret izborima ni SDP-u ni HDZ-u ne odgovara sadašnja urednička ekipa koja im neće pomoći u predizbornim aktivnostima. Postoje ljudi na HTV-u koji također nude svoje prijedloge zakona poput Velimira Đuretića i Silvije Luks, a svi oni žele izbjeći mogućnost da se ponovi slučaj Jasne Ulage-Valić koja je izabrana suprotno svim očekivanjima. Naravno, ni ona neće sjediti prekriženih ruku jer se bori protiv političke kontrole televizije odnosno političkih prijedloga po kojima će Sabor određivati članove Vijeća HRT-a, Vijeće će birati ravnatelja a ravnatelj glavnog urednika. U svakom slučaju ona će uskoro doktorirati nadajući se da njezin četverogodišnji mandat tekuća politika ne neće dovoditi u pitanje, osim ako nije u funkciji političkih namjera. Do tada Mirko Galić, u strahu od neizbora, navodno gleda postoji li neko mjesto u diplomaciji koje bi mogao popuniti.