Željko Rohatinski mogao bi dati posve novu dimenziju hrvatskoj političkoj sceni i doprinos izlasku zemlje iz krize, što bi znatno ojačalo i politički rejting HSLS-a Sve je izvjesniji ulazak Željka Rohatinskog, guvernera Hrvatske narodne banke, u visoku politiku, doznao je Nacional od osoba bliskih Rohatinskom. Isti izvor ispričao je Nacionalu da bi Rohatinski odluku o svom političkom angažmanu mogao donijeti neposredno uoči početka službene predizborne kampanje za nadolazeće parlamentarne izbore, a već se zna i potencijalni scenarij njegova mogućeg političkog angažmana. Željko Rohatinski angažirao bi se na sljedećim parlamentarnim izborima kao nezavisni stručnjak i nositelj liste HSLS-a u Zagrebu, u prvoj izbornoj jedinici. Rohatinski bi se u tom scenariju izravno suprotstavio aktualnom predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću, a lako moguće i aktualnoj premijerki Jadranki Kosor, ukoliko HDZ donese odluku da ona predvodi listu HDZ-a u prvoj izbornoj jedinici. U HSLS-u vjeruju da bi Rohatinski u prvoj izbornoj jedinici mogao ostvariti odličan rezultat, a možda čak i pobijediti. Uporište za takav optimizam oni nalaze u odličnom rejtingu koji Rohatinski u javnosti uživa. Ako bi Rohatinski ostvario zapaženiji izborni rezultat, bila bi to podloga za ulazak HSLS-a u novu vlast, koju će vjerojatno osvojiti koalicija lijevog centra. U tom bi slučaju, tvrde izvori bliski HSLS-u, Rohatinski mogao biti njihov kandidat za funkciju potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo. Rohatinski bi na toj funkciji koordinirao rad ministarstva financija i ministarstva gospodarstva, te bi mogao dati najveći doprinos izlasku Hrvatske iz teške gospodarske i društvene krize u kojoj se zemlja nalazi, smatraju osobe bliske Rohatinskom. Njegovi prijatelji procjenjuju da bi Hrvatska profitirala od ulaska Rohatinskog u visoku politiku.

Izvori bliski HSLS-u tvrde da bi ulazak Rohatinskog u visoku politiku dao posve novu dimenziju hrvatskoj političkoj sceni, kao što je sasvim novu dimenziju Hrvatskoj dao i Ivo Josipović na funkciji predsjednika Republike. Smatraju da bi se u tom slučaju i na Hrvatsku u međunarodnoj zajednici tada drugačije gledalo. “Bude li potrebno, Rohatinski bi samo snagom svog imena u međunarodnim financijskim krugovima mogao ostvariti puno povoljniji kreditni aranžman za Hrvatsku kod MMF-a. On je u odličnim osobnim odnosima s većinom guvernera zemalja EU, a njeguje i kvalitetne odnose s puno drugih istaknutih nositelja financijskih funkcija u međunarodnoj zajednici. Svi ga oni cijene, pa bi to Hrvatskoj moglo znatno koristiti kada se budu donosile teške odluke koje će morati prethoditi gospodarskom oporavku, ili kada se bude razgovaralo o reprogramiranju dugova”, ispričala je za Nacional osoba bliska Rohatinskom.

Nova znanost Slobodan Vukičević jedan je od osnivača Genere i vodeći hrvatski stručnjak u biomediciniS druge strane, prijatelji Željka Rohatinskog tvrde da bi se on vrlo lako mogao nositi sa svojim političkim protivnicima, a naročito na polju financija i gospodarstva. Isti izvori navode kako je Rohatinski svojom odlukom da oslobodi 6,3 milijarde kuna za pomoć gospodarstvu iznenadio i premijerku Jadranku Kosor i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića. Premijerka Kosor je tu odluku doživjela kao potkopavanje vlastitog autoriteta, iako je ta odluka pomogla ministrici financija Martini Dalić da se pod povoljnijim uvjetima zaduži u SAD-u, tvrde osobe bliske Rohatinskom. Isti izvori tvrde da je Milanović taj potez također pogrešno shvatio, misleći da je Rohatinski time njemu išao na ruku. U ozračju takvih reakcija, među prijateljima Željka Rohatinskog raste i optimizam u slučaju njegova političkog aktiviranja. Bude li se Rohatinski odlučio politički aktivirati, bit će to ponajprije zasluga trojice njegovih osobnih prijatelja - Marijana Hanžekovića, fra Ilije Živkovića i Slobodana Vukićevića. Njih su četvorica uže jezgro jednog privatnog društva koje čini desetak ljudi. Osim Marijana Hanžekovića, jednog od uspješnijih hrvatskih odvjetnika, nitko u tom društvu nije politički aktivan i nitko od njih nije bankar. Svi su oni vrlo uspješni intelektualci bez političkih ambicija i provode slobodno vrijeme družeći se par puta mjesečno već nekoliko posljednjih godina. U tom se društvu počela rađati i ideja o mogućem političkom angažmanu Željka Rohatinskog. Prvi koji je među njima naznačio da bi svoj stručni ugled Željko Rohatinski mogao znatno politički kapitalizirati bio je fra Ilija Živković. Ilija Živković rodio se 26. svibnja 1954. u Kostrču u Bosanskoj Posavini. On je znanstvenik lijeve političke orijentacije, koji predaje psihologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i na Hrvatskim studijima. Ima izuzetno uspješnu međunarodnu znanstvenu karijeru, a od lipnja 2001. šest godina obnašao je i funkciju Generalnog ministra Franjevaca trećoredaca u Rimu.

marijan hanžeković Ugledni zagrebački odvjetnik i poslovni čovjek blizak je prijatelj Željka Rohatinskog, a odnedavno se ponovno približio HSLS-u tako da se vjeruje da je on diskretni strateg političkog aktiviranja guvernera Narodne bankeU znanstvenim krugovima cijene ga i zbog jednog zanimljivog detalja u novijoj hrvatskoj povijesti. On je 1984. otišao u Washington, gdje je vodio Hrvatsku katoličku misiju, sve do povratka u Hrvatsku, tijekom 1994. Gotovo cijelo to vrijeme Živković je radio i na Glasu Amerike, prvo kao spiker, a potom od 1990. i kao urednik jutarnje emisije za Hrvatsku. Živković je u to vrijeme uspio na Glas Amerike kao službeni jezik, umjesto hrvatsko-srpskog, uvesti hrvatski jezik. Prije par godina o Živkoviću se također pisalo, jer se pokazalo da je on tijekom svog boravka u SAD-u utjecao na formiranje stavova tadašnjeg senatora Joea Bidena u ratno doba u Hrvatskoj, te mu pomogao da shvati da su Srbija i JNA agresori na Hrvatsku i BiH. Slobodan Vukičević je jedan od osnivača Genera i vodeći hrvatski stručnjak u biomedicini. Vukičević se rodio 1951. u Zagrebu, gdje je 1975. diplomirao na Medicinskom fakultetu. Kao Humboldtov stipendist sredinom 80-ih dvije godine proveo je na Sveučilištu u Heidelbergu, a 1988. otišao u američki National Institute of Health u Bethesdi, na tamošnji Odsjek za biologiju koštanih stanica, gdje je nastavio istraživački rad, a i danas je gostujući profesor. Uz kraće prekide, u SAD-u se zadržao sedam godina, nakon čega se vratio u Hrvatsku. Godine 2001., zajedno s Ivanom Drpićem, osnovao je Generu, za koju je već tada tvrdio da će se baviti regeneracijom kostiju i hrskavice, kao i da će na tom području medicine Zagrebu moći parirati samo jedan ili dva europska centra. Njegov poslovni partner u Generi je Marijan Hanžeković. Marijan Hanžeković uspješan je odvjetnik i poslovni čovjek, koji je godinama blizak i povezan s HSLS-om.

On se od aktivnog rada u stranci jedno vrijeme distancirao, a ponovo se u njenom vrhu politički aktivirao nakon što je stranku preuzeo Darinko Kosor, te nakon što se Kosor zahvalio na uslugama Đurđi Adlešič, Hrvoju Vojkoviću, Ivanu Čehoku i Stanku Zriliću. Hanžeković se najvjerojatnije neće izravno baviti politikom, već će djelovati iz pozadine i sukreirati strateške poteze stranke. Hanžeković se s Rohatinskim upoznao prije nekoliko godina, preko njihovih zajedničkih prijatelja. Otad su se počeli i privatno družiti. Hanžekovića se zapravo može smatrati glavnim arhitektom ideje o ulasku Rohatinskog u visoku politiku. Kako god se ta inicijativa završila, može se već danas tvrditi da je ona znatno pomogla HSLS-u u privlačenju pozornosti javnosti i afirmaciji stranačkih ideja o njihovoj viziji hrvatske budućnosti. U toj se viziji ističe potreba provedbe brojnih teških financijskih i gospodarskih mjera, a u HSLS-u vjeruju da bi te mjere vrlo uspješno mogao provoditi upravo Rohatinski. Iz poštovanja prema njihovim privatnim odnosima, nitko od tog užeg društva prijatelja neće izravno nagovarati Rohatinskog na politički angažman. Međutim, osobe bliske Rohatinskom ispričale su Nacionalu da on nije ostao ravnodušan na pozitivne reakcije javnosti, koje su uslijedile odmah nakon kalkulacija o njegovu mogućem političkom angažmanu. Osobe bliske Rohatinskom navode da je Rohatinski u političkom smislu još uvijek neiskusan, te da ga prije donošenja odluke o mogućem političkom angažmanu svakako žele suočiti i s negativnom stranom donošenja te odluke.

“Rohatinski će se u tom slučaju morati vrlo brzo suočiti s činjenicom da neće dugo moći ostati junak širih narodnih masa, jer će se upravo na njihovim leđima prelamati neke teške odluke koje će se morati donositi. Rohatinski je vrlo socijalno osjetljiv i naginje lijevoj političkoj orijentaciji. Pitanje je hoće li se izlagati takvoj vrsti rizika, ili će odabrati komotniju varijantu savjetodavnog angažmana u privatnom sektoru”, izjavio je za Nacional jedan njegov prijatelj. Osobe bliske Rohatinskom ispričale su Nacionalu zašto je sve izvjesniji odlazak Rohatinskog iz Hrvatske narodne banke. Njegovi prijatelji tvrde da će nakon priključenja Hrvatske EU funkcija guvernera Hrvatske narodne banke biti znatno manje utjecajna i neovisna nego u sadašnjem razdoblju, te da će stoga i Rohatinskom ona biti manje privlačna. U HSLS-u se s ulaskom Rohatinskog u politiku ozbiljno računa i iz tog razloga, ali nitko iz te stranke neće o tome javno govoriti. U HSLS-u ne žele Rohatinskog dovoditi u neugodnu poziciju, jer on kao guverner Hrvatske narodne banke ne može davati nikakve političke izjave, već mora demantirati svaku pomisao o ulasku u politiku dok se nalazi na funkciji koju trenutno obnaša.

Svjesni toga, u HSLS-u će po potrebi nastaviti javno govoriti da Rohatinskog nemaju namjeru nagovarati da uđe u politiku, te da se u tom slučaju radi isključivo o njegovoj osobnoj odluci, koju će oni kao stranka poštivati. S druge strane, Rohatinski će ulazak u politiku javno demantirati sve do trenutka kada će eventualno dati ostavku na funkciju guvernera Hrvatske narodne banke, jer je to jedino što može činiti, a da se ne kompromitira za obnašanje svoje aktualne funkcije. To će se vjerojatno nastaviti sve do trenutka dok Rohatinski ne donese svoju konačnu odluku. Odluči li se politički angažirati, on će dati ostavku na funkciju guvernera Hrvatske narodne banke i odmah se potom priključiti kampanji HSLS-a, ali kao nestranački stručnjak. Izvori bliski HSLS-u tvrde da unutar te stranke stoga priželjkuju da se odluka o raspisivanju izbora donese što kasnije, jer vjeruju da će Rohatinskom biti lakše povući taj potez koncem godine.