Objavljeno u Nacionalu br. 801, 2011-03-22

Autor: Plamenko Cvitić

Najvjerojatniji scenarij političkog kalendara

Kompromis SDP-a i HDZ-a: izbori u listopadu 2011.

Većina vodstva HDZ-a procjenjuje da bi njihova stranka trebala završiti pregovore s EU i raspisati izbore na jesen, a potpis ugovora o pristupanju spremni su prepustiti SDP-u

Ni nakon sastanka vladajuće koalicije koji je održan u ponedjeljak, 21. ožujka, hrvatski građani nisu doznali kad će se održati parlamentarni izbori. Ipak, Nacionalovi izvori bliski državnom vrhu potvrdili su da je najizvjesniji termin izbora - onaj u listopadu. Taj bi termin trebao biti prihvatljivo rješenje za sve - od vladajućeg HDZ-a, preko članova vladajuće koalicije pa sve do hrvatske oporbe, jer sve političke grupacije u zemlji imaju potpuno oprečne prijedloge o datumu izlaska na birališta. “Parlamentarni izbori najvjerojatnije će se održati potkraj listopada ili početkom studenoga. Taj termin, kao i javno objavljivanje datuma izbora, trebali bi biti kompromisno rješenje kojim bi premijerka Jadranka Kosor i članovi vladajuće koalicije smanjili veliku političku napetost koja već tjednima vlada u Hrvatskoj. Ako u vrlo skorom roku vladajući i oporba ne postignu takvu vrstu dogovora, politička situacija u zemlji pretvorit će se u potpuni kaos od kojeg nitko neće imati koristi.”


Tim je riječima proteklog vikenda jedan od članova vladajuće koalicije za Nacional opisao trenutačne stavove svojih kolega koji već danima s nelagodom promatraju prosvjedne šetnje diljem Hrvatske. Prema Nacionalovim saznanjima, nakon sastanaka koje je prije desetak dana hrvatski predsjednik Ivo Josipović održao s čelnicima parlamentarnih stranaka postalo je jasno da trenutačno postoje čak tri različita prijedloga održavanja parlamentarnih izbora. Prema prvoj ideji, oni bi se trebali održati prije ljeta, odnosno potkraj lipnja ili početkom srpnja. Drugi prijedlog je da hrvatski građani na birališta iziđu potkraj listopada odnosno najkasnije početkom studenoga. Posljednja varijanta, ujedno i najmanje izvjesna je ona da se izbori održe tek u prosincu ili čak - što je mnogima apsolutno neprihvatljivo - tek početkom 2012. godine. Za prvu varijantu, odnosno što hitnije raspisivanje prijevremenih izbora dosad su se najsnažnije zalagali brojni prosvjednici, a taj stav imaju i članovi tzv. Kukuriku koalicije, predvođeni šefom SDP-a Zoranom Milanovićem. Njemu i većini oporbe u ovom trenutku odgovara činjenica da je rejting vladajućeg HDZ-a na najnižim razinama, no njihovo zazivanje hitnih izbora zbog relativne umjerenosti u nastupima oporbenih čelnika zasad ne djeluje posve uvjerljivo, za što navodno postoje pragmatični razlozi.

U političkim se kuloarima, naime, smatra da je vrh SDP-a sklon civilizirano dopustiti HDZ-u da dovrši pregovore o pristupanju Europskoj uniji pod uvjetom da HDZ jednako pošteno raspiše izbore što prije, odnosno najkasnije ujesen, čime bi novoj, SDP-ovoj vladi pripala čast da potkraj godine potpiše ugovor o hrvatskom pristupanju Europskoj uniji te da provede referendum o pristupanju. Na taj način bi dvije najveće hrvatske političke stranke, pojednostavljeno govoreći, imale podjednake zasluge za ulazak, odnosno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, pa u budućnosti ni HDZ ni SDP ne bi mogli svojatati tu važnu povijesnu činjenicu, što bi bio dodatni dokaz zrelosti hrvatske političke kulture. Drugi, ujedno i najizvjesniji termin održavanja parlamentarnih izbora je onaj tijekom listopada, odnosno najkasnije početkom studenoga. Zagovornici tog termina, među kojima je, prema Nacionalovim saznanjima, i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, smatraju da bi to bilo najbolje rješenje za sve suprotstavljene političke opcije, ali pod uvjetom da se taj konsenzus postigne i javno objavi mnogo ranije, pa čak i - zašto ne - baš ovih dana.

Time bi se, smatraju Nacionalovi izvori, smanjile velike političke napetosti, dopustilo HDZ-u da dovrši neke već započete projekte kao i onaj najvažniji - dovršetak pregovora s Europskom unijom, a takva bi objava domaćoj javnosti ali i inozemstvu odaslala poruku da je stanje u Hrvatskoj (ipak) stabilno. Takvo bi rješenje tehnički bilo i najelegantnije, jer bi svi politički akteri imali dovoljno vremena za tranziciju i smirenu provedbu promjene vlasti: na saborskoj sjednici koja će se ionako najvjerojatnije održavati potkraj lipnja i trajati do sredine srpnja zastupnici bi mogli dovršiti svoje poslove uključujući i izglasavanja nekih dokumenata potrebnih za dovršetak pregovora s Europskom unijom, a potom bi se parlament mogao raspustiti. Alternativna mogućnost je da se tijekom kolovoza ili najkasnije u prvih nekoliko dana rujna sazove izvanredna sjednica Sabora s jedinom točkom dnevnog reda - raspuštanjem. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović potom bi raspisao izbore za listopad, a tijekom rujna bi trajala predizborna kampanja. Takav raspored po mnogima je najprihvatljiviji jer ne bi ugrozio ni dovršetak pregovora s Europskom unijom, ni turističku sezonu, a ne bi ni stvorilo pomutnju koju bi kod građana vjerojatno izazvali izbori tijekom ljetnih mjeseci odnosno u vrijeme godišnjih odmora. Takva kalkulacija načelno je prihvatljiva većini parlamentarnih stranaka koje bi imale vremena za pripremu svojih kampanja, a s izborima u listopadu slažu se i trezveniji članovi HDZ-ova vrhovništva, prvenstveno Branko Bačić i Davor Stier: za razliku od trenutačne situacije, u vladajućoj stranci vjeruje se da će ujesen HDZ imati nekoliko predizbornih aduta: nadaju se uspješnom okončanju pregovora s EU, uspješnoj turističkoj sezoni, padu broja nezaposlenih, dolasku nekih investitora i - općenito - pozitivnijoj i optimističnijoj klimi u hrvatskom društvu. Takav termin izbora odgovarao bi i novoj vlasti koja bi imala dovoljno vremena za zahtjevan zadatak novog saziva parlamenta - kreiranje i izglasavanje državnog proračuna za 2012. godinu.

Ipak, unutar jednog dijela HDZ-ova vrhovništva postoji stav da bi premijerka Jadranka Kosor i HDZ trebali do krajnjih granica iskoristiti sadašnji saziv parlamenta, odnosno ostati na vlasti barem do prosinca, a možda i dulje, jer, tehnički govoreći, izbori bi morali biti održani najkasnije 11. ožujka 2012. godine. Takav stav unutar HDZ-a prvenstveno se pripisuje onima koji ne vjeruju da će pregovori s Europskom unijom doista biti dovršeni do kraja rujna ove godine, pa žele pod svaku cijenu izbjeći opasnost da HDZ ode na izbore bez dovršenih pregovora kao snažnog predizbornog aduta. Isto tako, ta HDZ-ova frakcija smatra da HDZ-u trebaju pripasti sve zasluge za ulazak Hrvatske u Europsku uniju: nije im dovoljno da ostane zabilježeno da je HDZ dovršio pregovore, već žele da tijekom HDZ-ove vlasti premijerka Jadranka Kosor potpiše i sporazum o ulasku Hrvatske u EU, do čega bi trebalo doći tijekom prosinca, a najekstremniji među njima smatraju da bi tijekom HDZ-ove vlasti trebalo i raspisati referendum o ulasku Hrvatske u EU. Ponešto pragmatičniji razlozi za tako veliko prolongiranje parlamentarnih izbora su i mogućnost da vlada Jadranke Kosor donese državni proračun za 2012. godinu i tako budućoj vladi bitno suzi političke manevre tijekom prve godine vladavine, kao i to da postoji mišljenje da će hrvatski građani tek krajem godine doista osjetiti pozitivnije pomake zbog kojih bi HDZ na parlamentarnim izborima mogao dobiti više glasova. Ta frakcija, u kojoj se navodno nalaze Gordan Jandroković i Andrija Hebrang, smatra da će efekti dobre turističke sezone, pad nezaposlenosti i bolja vremena za hrvatsko gospodarstvo biti nedovoljno očiti u rujnu ili listopadu, dok bi tijekom prosinca ili kasnije ti efekti mogli postati opipljiviji. Ipak, ta opcija najmanje je izvjesna i zbog toga što ju, kako ističu Nacionalovi izvori, zagovara tek nekoliko članova Predsjedništva HDZ-a, dok su i u samom HDZ-u, a pogotovo među oporbenim strankama gotovo svi protiv takvog prolongiranja izbora.

Čak štoviše, Nacional je prije nekoliko dana doznao da bi, u slučaju da HDZ odluči prolongirati izbore do prosinca ili dulje, SDP i druge oporbene stranke uzvratili vrlo snažnim zazivanjem izbora u što hitnijem roku, pa čak i prije ljeta, a navodno bi taj njihov zahtjev podržao i predsjednik Ivo Josipović. U tom slučaju, osim zahtjeva prosvjednika i mnogih drugih društvenih skupina, intenzivirao bi se pritisak na članove vladajuće koalicije, prvenstveno na HDZ-ove koalicijske partnere HSS i SDSS, od kojih bi se tražilo da poštuju želje građana i napuste vladajuću koaliciju. Prema nekim mišljenjima, upravo bi čelnici tih dviju stranaka mogli bitno odrediti trenutnu političku situaciju u Hrvatskoj. Kad je riječ o SDSS-u, potpredsjednik te stranke Milorad Pupovac još je potkraj prošle godine bio zagovornik ideje da se izbori održe ujesen 2011. godine, a prema nekim izvorima čelništvo SDSS-a samo važe kad će biti prikladan trenutak da napuste vladu Jadranke Kosor i tako steknu političke bodove kod tzv. Kukuriku koalicije. Slična razmišljanja postoje i unutar vodstva HSS-a, koje je u ponešto nepovoljnijoj situaciji, što je proteklih tjedana vidljivo i u nervozi šefa HSS-a Josipa Friščića: HSS-ovci su svjesni da im na nadolazećim izborima, ako izađu samostalno, prijeti fijasko ili, u najboljem slučaju, dva ili tri zastupnička mjesta. Zbog toga je HSS spreman do kraja podržavati HDZ-ovu vladu, ali uz dva uvjeta: da se zna datum izbora i da HDZ pristane s HSS-om potpisati predizbornu koaliciju.

Budući da bi po nekim anketama HDZ bolje prošao na izborima samostalno nego u koaliciji s HSS-om, vodstvo HDZ-a već nekoliko mjeseci de facto ucjenjuje čelnike HSS-a: drže ih u vladajućoj koaliciji, ali im istovremeno ne žele ni potvrditi ni otkloniti ideju o zajedničkom izbornom nastupu. Neki Nacionalovi izvori ističu da je Josip Friščić zbog takvog tretiranja HDZ-a prema njegovoj stranci u posljednje vrijeme vrlo ljut, pa neki ne isključuju ni mogućnost da konačnu sudbinu vlade Jadranke Kosor zapečati dosad najlojalnija članica vladajuće koalicije. Zbog svega toga dobri poznavatelji hrvatskih političkih prilika smatraju da je najizvjesnije da će vrlo skoro doći do svojevrsnog konsenzusa da se parlamentarni izbori održe tijekom listopada. Takvom odlukom bili bi zadovoljni čelnici većine parlamentarnih stranaka, a istovremeno bi premijerka Jadranka Kosor određivanje datuma izbora mogla predstaviti kao čin političke zrelosti nje i njezine stranke. U suprotnom, prijevremene izbore mogli bi isforsirati neki članovi vladajuće koalicije ili oporba, a možda i - sami hrvatski građani.

Vezane vijesti

Njemačka odlučuje o grčkoj budućnosti

Njemačka odlučuje o grčkoj budućnosti

Svijet je u ponedjeljak odahnuo nakon što su na izborima u Grčkoj dan ranije pobijedili pristaše štednje, no tisak upozorava da je svjetsko… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika