Pomoćnica ministra prometa i veza Tatjana HoljevacU zasad još uvijek neformalnim razgovorima vodeći članovi vladajuće koalicije donijeli su odluku o radikalnim promjenama u vodstvu Hrvatske radiotelevizije. Uz već gotovo izvjestan odlazak glavne urednice HTV-a Jasne Ulage-Valić, izgleda kako je sigurno da će HRT morati napustiti i ravnatelj Mirko Galić. Da je riječ o ozbiljnoj namjeri Račanove vlade, odaje i podatak kako je već sastavljena i lista trojice potencijalnih Galićevih nasljednika: direktor Tiska Branko Gretić, pomoćnica ministra prometa i veza Tatjana Holjevac te, kao svojevrsna rezerva, prvi čovjek Microsofta za Hrvatsku, Goran Radman.

Pokriće za smjenu televizijskog vodstva uskoro će biti legalizirano kad Sabor donese novi zakon o Hrvatskoj radioteleviziji. U dokumentu na čije je formuliranje presudno utjecao Antun Vujić decidirano piše kako će ravnatelja HRT-a ubuduće postavljati parlament, dok će o urednicima odlučivati Vijeće radiotelevizije. Ovo je bitna promjena jer je Galića na sadašnji položaj izabralo peteročlano Upravno vijeće čiji su članovi, barem formalno, stranački neovisni. Dakako, iza svega je stajao Ivica Račan koji je još u rano proljeće 2000. procijenio da je Mirko Galić najadekvatnije rješenje za vođenje nacionalne televizije. Nije trebalo proći puno vremena da predsjednik Vlade uvidi svoju grešku.

Galić je doveden kako bi ispunio dva zadatka, eliminirao utjecaj desničarskih urednika i novinara na program i podijelio otkaze stotinama neradnika uhljebljenih na Prisavlju. Za oba zadatka imao je i formalno pokriće u izvještaju novinarskih eksperata BBC-ja koji su proveli nekoliko tjedana na Televiziji i zatim napisali elaborat prepun poraznih ocjena. Najkraće rečeno, stranci su HTV opisali kao stjecište neznalica, neradnika, zabušanata, a u dane podjele plaća bogme i pijanaca, kojima se nitko ne usuđuje vratiti radne knjižice. Predložili su i drastične poteze, od 3330 djelatnika HTV-a trebalo bi otpustiti trećinu, dok bi Hrvatski radio umjesto sa sadašnjih 900 mogao potpuno normalno funkcionirati i s 250 zaposlenih. Ukupno na HRT-u ima oko 7000 honoraraca i stalno zaposlenih, dok u kudikamo bogatijoj Austriji državni ORF zapošljava 4500 osoba. Ne smanjivši troškove, zbog čega je tek Vladinim otpisom milijunskog duga HRT spašen od bankrota, Galić se zamjerio Račanu i ovaj ga je odlučio smijeniti.

Branko Gretić postao je Račanov izbor još prije nešto više od godinu dana, kad je Galićev mandat stavljen na provjeru, ali direktor Tiska je na kraju odustao od kandidature. Premda nikada nije naveo prave razloge, doznalo se da je Gretiću jednostavno bilo isplativije ostati u Tisku koji je kao stečajni upravitelj izvukao iz golemih novčanih dubioza. Međutim, odnedavno je najjača distribucijska kuća u Hrvatskoj zapala u nove poslovne teškoće. Problem golemih dugova poslovnim bankama Gretić je privremeno riješio dogovorivši se o dvogodišnjem grace periodu u kojem bankari neće naplaćivati potraživanja. On uskoro istječe, a Tiskove dubioze prema nekim procjenama iznose astronomskih 40-ak milijuna eura. U takvim okolnostima više nije stvar prestiža voditi Tisak i povećani su izgledi da Gretić postane novi direktor Hrvatske radiotelevizije. Potječe iz poznate antifašističke obitelji, njegov otac Ivica Gretić bio je organizator partizanskog ustanka u Hrvatskom zagorju u II. svjetskom ratu. Neosporno je da Branko Gretić ima sve potrebne preduvjete, prije Tiska bio je direktor u Večernjem listu, godinama najprofitabilnijem domaćem dnevniku. Poznaje situaciju u medijima, što nije naodmet čak ni kad je ravnateljeva jedina briga poslovanje. Ali prema prijedlogu Zakona o HRT-u ravnatelj predlaže Vijeću HRT-a i kandidate za urednička mjesta, što implicira da, iako se izravno ne može miješati u program, ostaje njegov utjecaj na izbor kadrova, a time i uređivačku politiku.

Prije godinu dana Gretić je odbio ponudu da dođe na Galićevo mjesto. Tada je u Nacionalu eksplicitno obrazložio svoje stajalište: “Ne slažem se sa zakonom koji odvaja televiziju, radio i odašiljače u tri zasebna poduzeća. Drugo je to što mislim da ravnatelj i glavni urednik moraju biti uigrani tim, jer kao direktor u 95 posto slučajeva potpisujete troškovnik koji stvara glavni urednik.” Sada je najvažniji problem riješen, ubuduće će ravnatelj prikupljati kandidature i članovima Vijeća HRT predlagati najboljeg kandidata po svom izboru. Time je osigurana veza između najvažnijih ljudi na Televiziji, a ne, kao u proteklih godinu dana, gdje si Mirko Galić i Jasna Ulaga-Valić uzajamno podmeću u svakoj prilici. Rezultati njihovih sukoba su potpuna konfuzija na HTV-u, manipuliranje dokumentima kojima se pokušavaju kompromitirati predstavnici druge grupacije i nimalo kvalitetniji program nego u prošlosti. Skoro identične kritike uputio je glavnoj urednici i Antun Vujić, dodatno je optuživši za pad profesionalizma. Ministar kulture samo je javno izrekao ono što misli većina u vladinoj koaliciji, a to je da HTV slabo prati Vladu i njezinu politiku, dok istodobno eter nerijetko prepušta desničarskim marginalcima. Stoga je izvjesno da će Sabor izglasati novi Zakon o HRT-u, dakako, uz izmjene na koje je Vlada bila prisiljena nakon nedavne kritike OESS-ova predstavnika Karola Jakubowicza. On je žestoko napao novi zakonski prijedlog jer bi njegovim prihvaćanjem vladajuća koalicija preuzela vlast i nad uređivačkom politikom, gotovo kao kad je Franjo Tuđman preko Obrada Kosovca sudjelovao u kreiranju programa. Zna li se da 80 posto hrvatskih građana informacije dobiva jedino putem HTV-a, jasno je da politika koja nadzire tu instituciju ima goleme mogućnosti u manipuliranju javnim mnijenjem. Koliko god je prije dva tjedna Račan s uobičajennom dozom samouvjerenosti odbacio Jakubowiczeve sugestije, sada je dio njih ipak prihvaćen. Tako će Vijeće HRT-a ipak biti bez političara, a barem će se formalno ustrajati na uredničkoj autonomiji. Dakako, središnja osoba ostaje ravnatelj HRT-a i njegov izbor vladajuća petorka nipošto neće prepustiti opoziciji.

Visoki dužnosnik iz Banskih dvora potvrdio je za Nacional kako su za Gretića kod Račana lobirali neki članovi Vlade. Drugim riječima, unutar Vlade postoji snažan lobi članova SDP-a koji podupire izbor sadašnjeg ravnatelja Tiska na položaj ravnatelja HRT-a. Ako pristane napustiti Tisak, Brank Gretić preuzet će Hrvatsku radioteleviziju.

Druga na neformalnom popisu Vladinih želja je Tatjana Holjevac, koja je prije nekoliko mjeseci postala pomoćnica ministra pomorstva, prometa i veza. Poput Gretića dolazi iz poznate partizanske porodice, kći je Većeslava Holjevca, uglednog gradonačelnika Zagreba na čiju je inicijativu počela izgradnja Novog Zagreba. Prije toga Tatjana Holjevac je dvije godine bila predsjednica Uprave VIPneta, prvog privatnog GSM operatera u Hrvatskoj i jedina žena među voditeljima 176 europskih operatera. Najveći dio karijere, čak 14 godina, provela je na čelu Magistralnog centra HPT-a i stručnjaci je smatraju najzaslužnijom za normalno funkcioniranje hrvatskih telekomunikacija u ratnim okolnostima. Prešla je 1995. u američki AT&T, jednu od najvećih svjetskih telekomunikacijskih tvrtki, gdje je radila kao direktorica međunarodnih službi i telekomunikacija te regionalna direktorica za srednju i južnu Europu. Odatle je otišla u VIPnet, austrijsku tvrtku koja je postigla ogroman rast prihoda: od početnih 35 milijuna eura 1999. na više od 150 milijuna eura godinu dana poslije. Sredinom ljeta napustila je rukovodeće mjesto u VIPnetu i postala pomoćnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. Uz njezino se ime veže izrada zakonskog prijedloga o privatizaciji Trećeg programa. No dobri poznavatelji smatraju kako Tatjana Holjevac nije pretjerano zainteresirana za direktorski položaj jer u prvoj polovici 2003. hrvatska Vlada odlučuje o tri golema posla u telekomunikacijskom sustavu: uvođenju UMTS sustava, dodjeli treće GSM koncesije i liberalizaciji fiksne telefonije. Riječ je o poslovima vrijednim više od milijardu eura i teško je očekivati da će Tatjana Holjevac zbog nove uloge napustiti sadašnju sinekuru u ministarstvu.

Kao treći kandidat figurira Goran Radman, direktor Microsofta u Hrvatskoj. Nekadašnji omladinski rukovodilac i predsjednik SSOJ-a, bio je potkraj 80-ih direktor tadašnje Radiotelevizije Zagreb i dobro mu je poznat način na koji funkcionira ta glomazna institucija. No kako već godinama uspješno vodi Microsoftovu hrvatsku podružnicu, tek poneki dužnosnik vladajuće grupacije vjeruje da ga zanima još jedan dolazak na Televiziju koja vrvi od nesređenih odnosa i gomile sumnjivih financijskih aranžmana.

Kako god bilo, gotovo je sigurno da će saborski zastupnici za nekoliko mjeseci izabrati novog ravnatelja HRT-a. Galićeve akcije sve su slabije, ali i dalje je upitno tko će ga zamijeniti. Redoslijed Vladinih želja je jasan – Gretić, Holjevac pa Radman – i sada ostaje samo da netko od izabranika prihvati novu funkciju. Onaj tko to učini suočit će se s tvrtkom koja raspolaže impozantnim godišnjim proračunom od približno 100 milijuna eura, ali koja će sljedeće godine, kad se privatizira III. program, prvi put u povijesti dobiti pravu konkurenciju. Već sada je izvjesno da će HTV podijeliti sudbinu slovenske i češke državne televizije, koje je uvođenje konkurencije umalo financijski uništilo, a gledanost svelo na 20-30 postotaka. Ipak, obje su se televizije nakon nekoliko depresivnih godina uspjele restrukturirati i vratiti najveći broj gledatelja. Najzanimljivija je stvar da mnogi istaknuti televizijski novinari također plediraju za brzu privatizaciju III. programa. Tvrde kako njihova matična kuća mora proći radikalnu transformaciju i u suočavanju s pravom konkurencijom vidjeti koliko loš program proizvodi. Tek suočavanje sa stvarnošću jamči da bi u budućnosti napokon mogli početi stvarati kvalitetan program, a poslovanje u cijelosti legalizirati, zaključuje Nacionalov sugovornik.

Novi šou na Vijeću HRT-a

Predstojeća sjednica Vijeća HRT-a, koja će se održati u četvrtak, 5. prosinca, doista bi mogla ostati zapamćena u nedugoj povijesti ovoga tijela. Na njoj će vijećnici raspravljati o: a) ostavkama osmero urednika predvođenih Nikolom Kristićem, b) razrješenju glavne urednice Jasne Ulage-Valić, i c) zahtjevu za razrješenjem ravnatelja Mirka Galića. Udruže li međusobno zakrvljeni vijećnici svoje glasove, već poslijepodne 5. prosinca Hrvatska radiotelevizija mogla bi ostati bez jednog od vodećih ljudi.
Sve je počelo sedam dana prije kad je, kao odgovor na abdikaciju novopečenih Kristićevih disidenata, član Vijeća Vlaho Bogišić zatražio i ostavku Jasne Ulage-Valić, opisujući ju ženskom inkarnacijom Obrada Kosovca. Kao odgovor uslijedio je u ponedjeljak, 2. prosinca, službeni zahtjev Ante Čovića za razrješenje Mirka Galića “zbog opetovanog zadiranja u programske ovlasti”. Čović je argument da je “groteskno da ravnatelj koji se poziva na zakone prekoračuje zakonske okvire”.
Sve u svemu, tko se želi dobro zabaviti, treba prisustvovati idućoj sjednici Vijeća HRT-a.