25.03.2011. / 14:14

Autor: Deutsche Welle

Val katastrofe iz Japana neće blokirati svjetsko gospodarstvo?

Japan se suočio sa poresom, tsunamijem i nuklearnom katastrofom. To sve na trenutak je paraliziralo japansku ekonomiju, a u slučaju širenja radijacije scenarij može biti još mračnij. Ipak, utjecaj na svijet nije toliki.

Japansko gospodarstvo nije toliko ovisno o uvozuJapansko gospodarstvo nije toliko ovisno o uvozuSvjetska banka procenjuje da šteta koju su Japanu naneli pootres i tsunami iznosi gotovo 166 milijarde eura. To je duplo više od štete od potresa u Kobeu 1995. godine. Njemačka „Dekabanka" procjenjuje da je katastrofa japansko gospodarstvo do sada stajala 137 milijardi eura.

Ipak, većina ekonomista predviđa gospodarski rast Japana, iako usporen. „Dekabanka" je, recimo, korigirala svoju prognozu japanskog gospodarskog rasta sa 1,5 na jedan posto. Jürg Kremer, iz njemačke Komerzbanke, na osnovu iskustva nakon Kobea, očekuje „efekt obnove".

„To je također bio veoma jak potres koji se dogodio u siječnju 1995. Industrijska proizvodnja u odnosu na prosinac pala je za više od dva posto, ali je oporavak zabilježen već u veljači, a zatim je rast nastavljen. Dakle, uz svu tragediju koju je donio potres, pokazalo se da je oporavak brz."

Najgori scenarij

Ali nije riječ samo o potresu - dogodila se i katastrofa u nuklearnoj elektrani Fukushima i ona i dalje traje. Kakve bi posljedice na japansko i svjetsko gospodarstvo mogla imati najgora moguća varijanta u Fukushimi? Jan Pozer, iz švicarske banke „Sarasin" jedan je od rijetkih ekonomista koji se usudio razmišljati o nezamislivom.

U tom slučaju, kaže, mora se računati „da bi katastrofa onemogućila bilo kakav oblik života tisućama godina u krugu od 50 kilometara oko Fukushime i da bi radioaktivni oblak, bar privremeno, paralizirao život i u Tokiju."

To bi značilo da bi gospodarstvo bilo zamrznuto barem pola godine i da bi godišnja proizvodnja bila prepolovljena. U regiji Tokijo ostvaruje se 40 posto japanskog dohotka. Gubitak na duži rok bio bi čak deset posto.

Utjecaj na svjetsku energetiku, ne i na trgovinu

Ipak, čak i u slučaju najgoreg mogućeg scenarija, utjecaj na svjetsko gospodarstvo bio bi ograničen. Ekonomisti se slažu da bi globalni rast bio manji za oko jedan posto. U ovom trenutku, banka „Sarasin" očekuje godišnji rast svjetskog gospodarstva od 4,8 posto.

„Čak i kada bi se dogodio pad od jedan posto, to opet ne bi dovelo do recesije", kaže ekonomist Jan Pozer. „Japan je relativno zatvoreno društvo. Za potrebe tamošnjeg gospodarstva uvozi se samo oko 10 posto, a to znači da ne bi bilo nekog velikog utjecaja na druge zemlje."

Dakle, nema straha od recesije. Međutim, bez obzira na to kako će se završiti drama u Fukushimi, ona će ipak utjecati na globalnu ekonomiju, prije svega i dugoročno na sektor energetike, ukazuje Pozer.

„Njemačka je već počela korigirati svoju politiku po pitanju korištenja nuklearne energije. Čak je i Kina privremeno zaustavila daljnju izgradnju nuklearki. To će dovesti do toga da se više okrenemo alternativnim izvorima energije, ali i da više koristimo energiju iz fosilnih goriva."

A ako se ubrzo ne pronađe način za efikasnije iskorištavanje energije iz alternativnih izvora i fosilnih goriva, to znači, podsjeća Pozer, da će poskupeti kako struja tako i gorivo na pumpama.

Deutsche Welle

Vezane vijesti

'Povezivanje je ključ uspjeha'

'Povezivanje je ključ uspjeha'

Na danas održanom okruglom stolu „Leading Through Connections" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i tvrtke IBM Hrvatska, potaknuta je… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika