02.04.2011. / 10:12

Autor: Nina Ožegović, Boris Beck

Revolucija knjige u Hrvatskoj - elektronička knjiga postaje stvarnost

E-knjige uglavnom su jeftinije od papirnatih knjiga - trenutno su dostupne širom svijeta, imaju mogućnost brzog pretraživanja teksta, a na svojem e-čitaču možete čuvati cijelu biblioteku

IlustracijaIlustracijaOvoga tjedna HT će na konferenciji u Rovinju WinDays predstaviti platformu putem koje će hrvatskim izdavačkim kućama biti omogućeno plasiranje i prodaja elektroničkih knjiga. E-knjiga je digitalna verzija knjige prilagođena čitanju na ekranu. E-knjige uglavnom su jeftinije od papirnatih knjiga - trenutno su dostupne širom svijeta, imaju mogućnost brzog pretraživanja teksta, a na svojem e-čitaču možete čuvati cijelu biblioteku. Kako poručuju iz HT-a: "Realizacijom ovog projekta, krajnjem korisniku bit će omogućena kupnja i čitanje knjiga putem računala, uređaja na Android i IOS (iPhone, iPad) operativnom sustavu te na e-čitačima - uređajima koji su namijenjeni prvenstvo za čitanje elektroničkih publikacija i bazirani su na eInk tehnologiji (kao što je npr. Amazonov Kindle).

Knjižara bez gužve

Bojan Vidmar, generalni direktor Mozaika knjiga kaže o tome sljedeće: "Mozaik knjiga se priprema za ulazak e-knjige na izdavačko tržište već neko vrijeme. U mogućnosti smo se uključiti u ovu novu fazu razvoja izdavačkog tržišta od samog starta s nizom e-knjiga kako hrvatskih tako i drugih autora. Činjenica je da je tržište e-knjiga u Hrvatskoj praktično na samome početku; osobito vezano na hrvatska izdanja knjiga. Sukladno tome neki sadržaji iz sustava e-knjiga nisu do kraja definirani. No uvjereni smo da je Zajednica nakladnika i knjižara pravo mjesto putem kojeg će se ključna mjesta dogovoriti i rješiti. Pozdravljamo i sa zadovoljstvom se uključujemo u projekt HT-a jer je to po našem mišljenju prvi projekt u Hrvatskoj a i u središnjoj Europi koji u pravom smjeru razvija e-knjigu i pripadajuće tržište."

Na pitanje kako je došlo do inicijative za novi model e-knjige i kako će on funkcionirati, Neven Antičević, direktor izdavačke kuće Algoritam (http://www.algoritam.hr/) i potpredsjednik Zajednice hrvatskih nakladnika i knjižara, te jedan od dvojice inicijatora cijelog projekta e-knjige, odgovorio je da su u Zajednici počeli razgovarati o novom projektu e-knjige još prije godinu i pol dana. Bili su svjesni, kaže, da taj projekt neće tako lako zaživjeti u Hrvatskoj jer to prvenstveno ovisi o broju i raspoloživosti e-čitača, kojih nema dovoljno, a neće ih ni biti u skoroj budućnosti, a uz to su relativno skupi. Zato su odlučili pokrenuti projekt e-knjige u dogovoru s HT-om. Bilo im je očigledno, kaže, da će ljudi preferirarti najpogodniji način e-čitanja što znači da će uvijek željeti pristupiti 'elektronskoj knjižari' bez obzira gdje se u tom trenutku nalazili, znači, ne samo za laptopom ili uključeni u Internet, nego i na autobusnoj stanici, plaži ili na pustom otoku. E-knjiga nalazit će se u 'izlogu' te 'elektronske knjižare' i onda će se kupovati, kao što se kupuje bilo koji proizvod na Internetu. Nema čekanja, potrebno je samo 'spustiti' je preko ekrana na e-čitač.
"Zato se mobilna telefonija ukazala kao jedan od najboljih partnera za takvu vrstu elektronskog knjižarenja", kaže Antičević, dodavši da su u HT-u projekt e-knjige prepoznali kao sjajnu inicijativu. "Svi moderni operateri sigurno imaju u vidu model e-knjige, ali i 'downlodiranje' glazbe, časopisa i drugih sadržaja, kao proširenje svog posla. Glazba se već udomaćila, časopisi traže ekrane dobre rezolucije što se uz podršku mobilnih telefona može postići, međutim, knjige zahtijevaju poseban format, koji neće smetati oku prilikom čitanja, tzv. electronic ink što znači da za čitanje treba stabilan ekran koji ne titra i ne zamara oči. A to još nije univerzalno rješeno."

Uspon e-knjige

Na pitanje da li je Zajednica nakladnika i knjižara prethodno napravila neko istraživanje tržišta da se vidi koliko zapravo hrvatski čitatelji traže i žele e-knjigu, Antičević je odgovorio niječno, objasnivši da čitatelji ne mogu znate želi li e-knjigu dok ona ne postoji na tržištu. "Dakle, e-knjiga treba prvo postojati kao proizvod na tržištu, zatim ljudi trebaju kupiti uređaj za čitanje, koji također treba postojati na tržištu, kao i adekvatni diskovi, a onda će tek kupiti i sadržaj koji će čitati", kaže Antičević zaključivši da je stavljanje e-knjige na tržište malo kompliciraniji slučaj.
Iako pobornici e-knjiga govore da je e-čitanje u Europi i posebno u Americi veliki trend, Antičević kaže da se podaci uzimaju nekritički i da je zapravo od jedan do tri posto ljudi prihvatilo e-knjigu. "Generalno, prodaja elektronske knjige nije veća od prodaje klasične, papirnate knjige, no može se dogoditi da se neki naslov ili neki autor određenog dana traži više pa se stvara lažni dojam velike potražnje za e-knjigom", objasnio je Antičević. "Na američkom tržištu je najrazvijeniji model e-knjige, no u ukupnoj prodaji knjiga na e-knjige otpada tek nekoliko postotaka. Ali e-knjiga je u velikom usponu i za nekoliko godina sigurno će postati dominantna kod određene populacije, primjerice, kod mlađih ljudi i onih koji su inače okrenuti gadgetima. Dakle, neki će je prihvatiti, drugi je nikad neće prihvatiti, a treći će pak čitati i papirnate, ali i elektronske knjige. To se može usporediti s pojavom videa kada su neki prognozirali propast filmske industrije, međutim, to se nije dogodilo. Neki su prestali odlaziti u kina i gledaju filmove samo kod kuće na videu, drugi pak i dalje odlaze u kino smatrajući to posebnim ritualom, dok treći koriste blagodati i jednog i drugog."
Antičević je objasnio da je e-knjiga jeftinija od klasične knjige za cijenu tiskanja, zatim za troškove skladištenja i maloprodaje što znači da može biti oko 20 posto jeftinija od obične knjige. Međutim, e-knjiga je istodobno skuplja u autorskim pravima, kaže, jer pisci ne mogu kontrolirati njen puta i zato traže puno više novca. "Kupac elektronske knjige može razbiti njen zaštitni kod i poslati je na tisuće adresa", objasnio je Antičević razloge zašto pisci traže višestruko veći kolač od e-knjige negoli od papirnate. Dodao je i to da se papirnata knjige može kopirati u stotinu primjeraka, ali to više nije isti proizvod, no ako se 'kopira' elektronska knjiga, prosizvod je isti i nema nikakve razlike između originala i kopije. Objasnio je da i e-knjiga ima svoju maloprodajnu cijenu, iako se ne prodaje u dućanu u centru grada za koji se plaća najam. "Netko mora održavati web site i updatirati ga, znači, mora fizički raditi u nekom prostoru, a te uslugu također imaju određenu cijenu i moraju se platiti", kaže. "Oni su novi 'knjižari', koji će davati rabate, možda čak i veće od onih u klasičnim trgovinama jer će vlasnici elektronskih platformi reći da troše ogromne novce za održavanje svojih web stranica."

Industrija u povojima


Na pitanje da li je Algoritam razmišljao o nekom posebnom izdavačkom programu za e-knjigu, Antičević je odgovorio da u budućnosti namjeravaju cijeli svoj nakladnički program prebaciti u elektronski format, no istodobno će ostaviti i klasične papirnate naklade. Predviđa da će nakladnici imati različite izdavačke politike, primjerice, neki će objaviti neki naslov samo u elektronskom obliku jer im je to jeftinije, dok će drugi prvo objaviti klasičnu knjigu i zatim će čekati šest mjeseci ili godinu dana te je prebaciti u elektronski oblik. "To će prvenstveno ovisiti o naslovu knjige, naime, ako će neki nakladnik imati novog 'Harryja Pottera' ili 'Da Vincijev kod', sigurno će prvo iskoristiti papirnato tržište, a tek se onda prebaciti na elektronsko", rekao je Antičević.

Antičević je skrenuo pozornost i na problem autorskih prava kod e-knjige. Po njegovom mišljenju puno lakše će biti rješena autorska prava s domaćim piscima nego sa stranima, koji očekuju od izdavača puno veći honorar za elektronski format nego što hrvatsko tržište može progutati. "Može se dogoditi da se elektronski oblik neke knjige uopće ne prodaje, no papirnati format iste knjige odlično ide u klasičnim knjižaram", kaže Antičević dodavši da to znači da je profit od e-knjige u Hrvatskoj prilično neizvjestan. "Trenutno u Hrvatskoj ne možemo očekivati ništa spektakularno. Možda će se stvari promijeniti za dvije, tri godine, no opet ne možemo očekivati senzacionalni uspon e-knjige ukoliko čitatelji ne kupe e-čitače. U zemljama Zapadne Europe koje imaju od 50 do 80 milijuna stanovnika i gdje su ljudi elektronički potkovaniji negoli u Hrvatskoj u prosjeku se neki elektronski naslov proda u 200, 300 komada. Dakle, ta je industrija još u povojima i dobro je što smo o njoj počeli na vrijeme razmišljati, ali nitko od hrvatskih nakladnika ne očekuje spektakularne rezultate od tog novog projekta e-knjige."
Na pitanje hoće li nakladnici opstati na tržištu s pojavom e-knjige, Antičević je odgovorio da će i te elektronske knjige trebati urediti, obraditi i na adekvatan način ponuditi tržištu pa će prema tome izdavači i dalje postojati. "Knjige će se tiskati i na papiru, a objavljivat će se i u elektronskom obliku, znači, e-knjiga je tu i neće se izgubiti", zaključio je Antičević.

Širenje kulture čitanja

Petra Ljevak, direktorica Naklade Ljevak, kaže također da će se njena kuća uključiti u e-trend: "Naklada Ljevak je izdavač koji prati svjetske trendove i osluškuje potrebe svog tržišta, uvijek s namjerom njegova širenja, no budući da je situacija u Hrvatskoj trenutno takva da sve, pa tako i uvođenje trenda e-knjige, dosta kaska u odnosu na svjetsko tržište, tako je i ovaj trend u sporijem razvoju u odnosu na zemlje zapadne europe ili Amerike. Užurbano se radi na istraživanju tržišta, kroz razne analize i predavanja, educiraju se kadrovi, ali još uvijek smo uvjerenja da e-knjiga još koju godinu neće toliko utjecati na prodaju tiskanih izdanja. Smatramo da je ovo godina pripreme temelja za njezin razvoj, te da se u narednim godinama, kada se i gospodarstvo oporavi i država izađe iz recesije, očekuje veći boom uslijed kojeg bi i e-knjiga trebala zaživjeti. Suradnja s HT-om je svakako u planu za ovu godinu, otvoreni smo za sve načine širenja kulture čitanje, no kako smo već naveli, za početak je bitno odrediti pravila tržišne igre i uvjete po kojima će se ona dalje razvijati, ali naravno na prvom mjestu zaštititi autore i nakladnike.

Marin Maletić, direktor tvrtke Lamaro d.o.o. započeo je s razvojem e-knjiga 2009. Sredinom 2010. pustili su u rad e-knjižaru s preko 250.000 engleskih naslova i surađujemo s desetcima stranih izdavača. Zadnjih godinu dana rade na stavljanju hrvatskih izdanja u ponudu, te su uspostavili suradnju s nizom domaćih izdavačkih kuća, koje danas zajedno s njima rade na prilagodbi knjiga digitalnom mediju.
Lamaro d.o.o. stoji iza projekta TookBook koji je vlastitim snagama i uz pomoć Vlade RH, kroz program poticaja znanstveno istraživačkih projekata, razvio cjelovitu platformu za izradu, distribuciju i zaštitu od neovlaštenog kopiranja e-knijga, te aplikaciju za čitanje e-knjiga na mobilnim uređajima (Android i iOS operativni sustavi). Osim samih e-knjiga, kupcima nude posebne pogodnosti prilikom kupnje vrhunskih e-čitača, čime ovom tržištu pružaju cjelovitu uslugu, koja ne zaostaje za svjetskim brendovima kao što su Amazon i Barnes&Noble. "Praktički, jedino što još nedostaje je hrvatski sadržaj, ali u zadnjih nekoliko mjeseci sve više izdavača odlučuje uključiti e-knjige u svoju strategiju, a to nas kao pionire e-knjiga u široj regiji jako veseli. Doduše, Prodaja e-knjiga na hrvatskom tržištu u samim je povojima, dok na engleskom govornom području bilježi veliki rast, iz dana u dan", kaže Maletić

Napredno tržište

Na pitanje žele li čitatelji e-knjige i da li im je nova tehnologija komplicirana, Maletić odgovara: "Očito je da čitatelji žele e-knjige, a što je još važnije, upravo je e-knjiga dala novu snagu industriji koja je do nedavno bila statična. Ako usporedimo knjigu s drugim vidovima zabave i trošenja slobodnog vremena, vidimo da se papirnata knjiga teško može boriti s videom, internetom i video igrama, upravo zbog jednostavnosti dolaska do digitalnih sadržaja. E-knjige dala je čitanju novu snagu unošenjem komponente impulsne kupnje, te očekujemo jačanje navike čitanja u globalu. Ne vidimo u e-knjigama i tehnologiji ništa komplicirano. Osim toga, glavna je odlika tehnologije da se približava čovjeku, tako da će i e-knjige, odnosno uređaji koji je prate, bivati sve jednostavniji."

Kakav je interes hrvatskih nakladnika za e-knjige? "Već godinu dana razgovaramo s izdavačima na temu e-knjiga. Početne reakcije bile su različite, od nezainteresiranosti, ili straha od gubitka prihoda, do trenutnog prihvaćanja koncepta. Danas je situacija takva da vjerujemo da nema izdavača u Hrvatskoj koji ne poduzima ništa po pitanju izlaska na tržište e-knjiga. Vjerujem da će udio e-knjige u prodaji knjiga dostići američke brojke (preko 10%) najviše za godinu dana. Glavne prepreke koje ovo tržište treba savladati su digitalizacija hrvatskog literarnog nasljeđa i rješavanje prava za e-knjige, što u većini slučajeva nije riješeno za knjige starije od godinu dana. Kada se te dvije stvari riješe, sudeći po sklonosti Hrvata prema novim tehnološkim uslugama, Hrvatska će, uvjereni smo, biti jedno od najnaprednijih svjetskih tržišta za e-knjige", kaže Maletić

NGO duh

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima već godima uvodi e-knjige u Hrvatsku, a o novim tehnologijama govori voditelj DPKM-a Krešimir Pintarić: "Prošlo je ljeto naš dizajner i tehnički direktor Ivica Lozina javio da se ePub (kratica od electronic publication) format u Njemačkoj ubrzano nameće kao standard za elektroničke publikacije namijenjene e-book readerima, te da bismo i mi trebali razmisliti da ubuduće naša izdanja "pakiramo" i u našem standardnom online (HTML) formatu i u ePub formatu. U kölnskom dizajn studiju u kojem je zaposlen to je riješeno tako što su naručili skript koji prijelom knjige napravljen u Adobe InDesignu konvertira u ePub, što je vrlo elegantno rješenje kad znaš da ćeš investiciju od 20 tisuća kuna vratiti u razumom roku. Mi u DPKM-u niti imamo te pare, niti imamo način da ih vratimo, budući da su sva naša izdanja besplatna. Neko smo vrijeme razmišljali o naplaćivanju knjiga u ePub formatu, ali to nam nekako nije pristajalo uz NGO duh u kojem projekt funkcionira, a bilo bi i malo čudno naplaćivati knjige koje objavljujete u okviru projekta koji ste nazvali "Besplatne elektroničke knjige". Pokušali smo zaobići troškove za konverziju u ePub koristeći neke besplatne web-aplikacije, ali su rezultati bili poražavajući: obično bismo dobili nešto što bi moglo proći kao lošiji sataraš, ali nikako kao dobro složena knjiga u ePub formatu. Kako bilo, zaključili smo da ćemo morati naći raspoloženog sponzora ili donatora ako želimo čitateljima ponuditi elektroničke knjige za e-book readere koje zadovoljavaju profesionalne standarde, na čemu još uvijek radimo."

Profil je još jedna izdavačka kuća koja spremno dočekuje HT-ov sustav: "Neovisno o HTovoj platformi planiramo i sigurno ćemo otvoriti prodaju e-knjiga jer postoje i druge tvrtke koje su izgradile ili su u sličnoj fazi pokretanja istih platformi na kojima će se moći kupiti e-knjige. Trenutno u prodaji imamo e-čitače. Kao što smo rekli ozbiljno se pripremamo za otvaranje ovog tržišta u HR. Na našem web shopu www.profil.hr koji neprestano raste brojem korisnika i kupaca uskoro možete očekivati i prodaju e-knjiga, a naše izdavaštvo priprema se i za prva vlastita popularna e-izdanja. Profil u svojim prodavaonicama nudi izrazito velike popuste na pojedina izdanja. U okviru akcija i na webu mogu se pronaći najkvalitetnija i ekskluzivna izdanja po izrazito povoljnim cijenama. E-knjige bi ovisno o tržišnim uvjetima i potražnji mogle postići cijenu manju i do 30% u odnosu na klasičnu knjigu. Ipak, cijena će značajno ovisiti o odluci Ministarstva financija o oslobađanju E-knjige od PDV-a. Mislim da e-knjiga ne može u potpunosti zamijeniti klasičnu knjige, jer u samom činu čitanja klasične knjige postoji osobni odnos čitatelja prema knjizi. E knjigu ne možete staviti na policu u zbirku svojih najdražih djela. Ne možete ju darovati kao rođendanski dar. Teško ćete s njom šetati po parku. Ljudi koji puno čitaju, kupuju knjige jer vole biti njima okruženi. S druge pak strane, ljudi danas imaju sve manje vremena i potrebni su im brži i praktičniji mediji. Kada e-knjige dosegnu tržišni vrhunac sigurno je da će doći do tržišnih promjena u odnosu na klasičnu knjigu. Naravno na štetu klasične knjige. Mi u Profilu smatramo da je pojava e-knjige svakako korak naprijed u proširenju naše ponude i novi izazov za naše izdavaštvo i prodaju."

Vezane vijesti

Elektroničke knjige: 10 novih naslova i 150 tisuća korisnika

Elektroničke knjige: 10 novih naslova i 150 tisuća korisnika

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je tijekom 2011. na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige"… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika