40 godina Mitrović je proveo na HRT-u kao novinar, a u mirovini 2001. je počeo snimati serijal od 20 epizoda o povijesti Jugoslavije, čiji se prizor vidi na TV ekranima u dućanu Svijet medija, a koji će se skraćen emitirati u jesen bez uvažavanja njegovih autorskih primjedbiTelevizijski novinar Luka Mitrović autor je serijala “Jugoslavija – država za jedno stoljeće”, zbog kojeg je u sudskom sporu i teško narušenim odnosima s Hrvatskom radiotelevizijom. U toj medijskoj kući je proveo četiri desetljeća kao novinar, urednik i komentator, nastavio je raditi na svom serijalu i nakon umirovljenja, a spominjalo ga se svojedobno čak i kao potencijalnog ravnatelja HRT-a. Široj javnosti poznat je i kao jedan od predsjednika Foruma 21, organizacije uglednih novinara elektroničkih medija koja se tijekom devedesetih borila protiv političke dominacije nad uređivačkom politikom medija. Zbog svoje neovisnosti često je bio tijekom devedesetih kažnjavan na HRT-u neformalnim suspenzijama, a od 1992. do 1997. proveo je pet godina, kako sam kaže, “na ledu”.

Mitrović je u svom serijalu u produkciji Hrvatske radiotelevizije u dvadeset epizoda prikazao cjelovitu priču o Jugoslaviji, od njenog nastanka krajem Prvog svjetskog rata do krvavog raspleta osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća i dalje sve do aktualnih zbivanja početkom 21. stoljeća. Obilato je kombinirao dijelove iz oko 180 sati razgovora s ključnim sudionicima raspada Jugoslavije s velikim količinama arhivske građe HRT-a. Mihail Gorbačov, tvorac Perestrojke i glasnosti, Zbigniew Brzezinski, američki geostrateg, Gianni De Michelis, bivši talijanski šef diplomacije, Jacques Delors i Jacques Santer, bivši predsjednici Europske komisije, Hans van den Broek, bivši šef EU diplomacije, samo su neki od šezdesetak ekskluzivno za serijal snimljenih sugovornika. Nacionalov novinar imao je priliku pogledati nekoliko epizoda i može posvjedočiti da je riječ o izvanredno dinamično i moderno napravljenoj dokumentarnoj seriji koja se može mjeriti sa sličnim proizvodima koje su radile najbolje strane televizijske kuće. Na žalost, zbog sudskog spora Mitrovića i HRT-a sudbina serijala je ugrožena. HRT je najavio emitiranje na jesen. Mitrović to namjerava spriječiti sudskom mjerom, uz argumentaciju da se urednik serijala Ninoslav Lovčević već pune dvije godine oglušuje na njegove primjedbe na rezultat takozvane finalne obrade serijala koja je obavljena bez autorova sudjelovanja.

O tome kako je serijal nastao, Luka Mitrović kaže: “Pokojni Božo Marendić, inače londonski student i član vlade Ante Markovića, pozvao me 1996. zajedno sa sveučilišnim profesorom Zvonkom Lerotićem u Vladin ured za sukcesiju kojem je bio na čelu. Rekao mi je: ‘Ti si prisustvovao Miloševićevu govoru na proslavi 600 godina kosovske bitke na Gazimestanu, 8. sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, išao si na Kosovo kad su se pobunili rudari, silazio u rudnik, pratio si antibirokratsku revoluciju i miting na Ušću, komentirao si uživo raspad 14. Kongresa Saveza. Nama ovdje u Uredu za sukcesiju treba nekoliko političkih eseja o raspadu Jugoslavije. Bi li ti napisao jedan takav?’” Mitrović je pristao, napisao je 130 kartica i nastao je zametak budućeg serijala. “Počeo sam jednim Krležinim tekstom objavljenim 1926. u kojem on, parafraziram, u samom stvaranju Jugoslavije vidi još jednu veliku laž i klicu njena raspada, nešto što ne može dobro završiti. Prema Krleži, dakle, raspad je počeo kad je stvorena Jugoslavija. Ja sam išao na varijantu – umro je Josip Broz i onda su sve centrifugalne sile, sva nezadovoljstva i svi problemi zaoštreni”, kaže Mitrović. Ideju za serijal Mitrović je ponudio još krajem devedesetih tadašnjoj glavnoj urednici HTV-a Hloverki Novak-Srzić jer je smatrao da HRT mora proizvesti svoj pogled na događaje koje je BBC primjerice obradio u svojoj seriji “Smrt Jugoslavije”. Mitrović kaže da je osjetio uoči 2000. godine da se vremena mijenjaju, da HRT prestaje biti HDZ-ov bilten i da je možda o propasti Jugoslavije i stvaranju novih nacionalnih država na njenom tlu moguće progovoriti objektivno. Mitrović kaže da je tadašnji glavni ravnatelj HRT-a Ivica Vrkić htio da on prije toga napravi jednu političku emisiju uživo. “Osmislio sam emisiju i zvala se Fokus. Ali program su uređivali urednik Miljenko Manjkas i preko njega moćni političar iz HDZ-a Ivić Pašalić. Fokus je imao stanke i po 49 dana – ja bih dao svoj popis gostiju, oni se ne bi složili, dali bi svoje goste s kojima se ja ne bih složio i tako redom. Kako je to vrijeme bilo grozno. Vrijeme Motrišta i potjerničkog novinarstva jedne Hloverke Novak-Srzić primjerice. Moj je Fokus nakon 10-ak izdanja dakako ugašen.” Sredinom 2001. su pismeni prijedlog Upravi HRT-a uputile tadašnja glavna urednica Neda Ritz i šefica Informativno-dokumentarnog programa Mirjana Rakić, a serijal je odobrio glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić. “Odlučeno je da ja dobijem novi ugovor o radu, da sam ja i autor-urednik serijala, da će se adekvatno opremiti prostor za redakciju te formirati 14-člana redakcijska ekipa”, kaže Mitrović. U idućih pet godina Mitrović je razgovarao sa sudionicima i svjedocima raspada Jugoslavije: “Neki intervjui su trajali i po četiri sata, primjerice s Ivicom Račanom samo koji mjesec prije njegove smrti, nevjerojatno mi se otvorio u tom intervjuu. Imao sam velike muke sa Stipom Šuvarom da ga dobijem, trajalo je to tri mjeseca. Slično je bilo i s Vladimirom Šeksom.

UVODNA ŠPICA Mitrovićeve serije za koju je snimio oko 180 sati razgovora s raznim sugovornicimaImao sam sjajan intervju s Milanom Kučanom. Razgovarao sam s Esadom Ćimićem, Predragom Matvejevićem, Ivom Bancem, Josipom Jurčevićem, Dušanom Bilandžićem, Kirom Gligorovom, Celestinom Sardelićem, nema čovjeka od formata u politici kojeg nisam intervjuirao, osim Ante Markovića. Tog intervjua nije bilo zbog opstrukcije Vanje Sutlića i HRT-ove birokracije”, kaže Mitrović. U međuvremenu se na HRT-u održao jedan sastanak kojem su uz Mitrovića prisustvovali još i Mirko Galić, njegov tadašnji savjetnik Vanja Sutlić, urednik Dokumentarnog programa Mladen Trnski te povjesničari Ivo Banac i Dušan Bilandžić i Budimir Lončar. Na njemu je otvoreno pitanje raznih događaja koji su se odigrali prije Titove smrti, o raskidu sa Staljinom 1948., o hrvatskom proljeću i tako dalje. Na kraju je dogovoreno da se obradi cjelokupni životni vijek Jugoslavije, od osnutka Države Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. do raspada 1990., ali i dalje sve do današnjih dana. Bila je to odluka dalekosežnih posljedica, višestruko je povećan angažman autora, kaže Mitrović, ali ne i autorski honorar ni uvjeti rada. Unatoč svim nedaćama, opstrukcijama i neispunjenim ugovornim obvezama koje Mitrović navodi, napravljen je takozvani grubi šnit, 2006., pet godina nakon početka produkcije. Odnosi su se maksimalno zaoštrili. “Na redakcijskim sastancima se stalno čulo iste primjedbe: nema opreme, redakcija nije ispunjena nekim kadrovima u skladu s odlukom Uprave čak ni u finalnoj fazi produkcije. Teško je bilo snimati intervjue kad smo se morali uklapati u raspored dnevnih redakcija da bismo dobili snimateljske ekipe, a nijedan intervju nije sniman s dvije kamere kako se inače radi da bi se moglo lakše montirati i koristiti kontraplanove”, kaže Mitrović. U međuvremenu se izmijenjalo nekoliko urednika Dokumentarnog programa i serijala – Mladen Trnski je umro, došao je Ninoslav Lovčević. Nana Šojlev je kao nova urednica serijala za grubi šnit rekla da je usporediv s nečim što bi mogla napraviti jedino 50-člana BBC-jeva ekipa, ali da je građa preteška i da se serijal mora prilagoditi s petnaest pedesetominutnih na dvadesetak polusatnih epizoda radi komunikativnosti, prepričava Mitrović sadržaj sastanka za koji kaže da su mu prisustvovali još i Vanja Sutlić, Ninoslav Lovčević i redatelj Zvonko Bilandžija. Kaže da je tražio od Ninoslava Lovčevića da u nekoliko noćnih termina ispolira seriju prije prikazivanja zajedno s redateljem i montažerom, kao i da ima više od devedeset primjedbi na epizode koje je od urednika Dokumentarnog programa dobio na uvid na DVD-u. Kaže da mu do danas nije jasno zašto mu nije dopušteno otklanjanje pogreški koje je uočio na serijalu i u lipnju 2009. na njih pismom upozorio urednika Lovčevića. “Cijelo vrijeme petogodišnje produkcije serijal je manje-više potajice onemogućavan. Povremeno su rad obustavljali Jasna Ulaga Valić, Domagoj Burić, Marija Nemčić, Hloverka Novak-Srzić. Kako se čini, ekipi će se prikloniti i nedavno imenovana HDZ-ova predsjednica Nadzornog odbora HRT-a Silvija Luks, čiji je nesumnjivi zadatak zaustaviti ionako slabašnu tranziciju državno-stranačkog HRT-a u javni servis. Predaleko bi me odvelo nabrajanje konkretnih primjera mobinga kojem sam bio izložen za sve vrijeme rada na serijalu. Zašto se išlo u finalizaciju serijala bez uvažavanja primjedbi autora? Šuti se koliko je stvarno utrošeno sredstava, istodobno se lansira laž da je autor primio neki honorar, a nije. Da autor nije predao sinopsise-scenarije za skraćenu varijantu serijala, a jest, i tako dalje. Što drugo nego sud. Već na glavnoj raspravi svjedoci su potvrdili moje tvrdnje, a na sljedećem ročištu u rujnu svjedočit će i bivši glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić, bivši član Programskog vijeća HRT-a Hašim Bahtijari, nastavit će svjedočenje Bilandžija i još neke osobe.

MIHAIL GORBAČOV kao posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza u serijalu govori o propasti komunizmaNisam želio sudski rasplet s kućom u kojoj sam proveo čitav svoj radni vijek od sredine šezdesetih godina. Predlagao sam sporazumni, logična rješenja – uzalud”, kaže Mitrović. Vrhunac reporterske karijere Mitrović je doživio osamdesetih godina, kad je osobno kao novinar prisustvovao brojnim događajima koji su vodili raspadu Jugoslavije, a početkom devedesetih mu je najveći uspjeh bio organizacija kompletnog programa praćenja prvih demokratskih višestranačkih izbora u Hrvatskoj. S dolaskom HDZ-a na vlast počeli su problemi za Mitrovića, koji traju do danas. “Antun Vrdoljak je svojedobno mislio da imam ambicija biti glavni ravnatelj HRT-a, a ja sam htio samo raditi emisije uživo. Suspendirao me na pet godina bez obrazloženja. Bio sam i na popisu za likvidaciju. Hrvoje Šarinić mi je 1994. otkrio da je Vrdoljak iskoristio moj intervju s Milom Dedakovićem Jastrebom uoči pada Vukovara kako bi me turbonacionalistima prikazao kao opasni antidržavni element. Slično je uostalom učinio i sa stotinjak drugih novinara HRT-a.” Današnje stanje na HRT-u komentira riječima da televizijom već 20 godina vladaju isti HDZ-ovi kadrovi, a najvećom pogreškom Ivice Račana smatra to što one koji su na televiziju došli kao politički komesari nije natjerao da postanu medijski profesionalci ili da napuste HRT. Luka Mitrović prisustvovao je većini važnih događaja tijekom završne faze raspada Jugoslavije i intervjuirao brojne sudionike pa je zanimljivo čuti što on misli o tome zašto se Jugoslavija raspala: “Kao što je rekao Miroslav Krleža, nešto je bilo naopako u samoj ideji i realizaciji Jugoslavije. Svakako jedinstvena državna zajednica nastala je na početku prošlog stoljeća na razvalinama austro-ugarskog carstva. Jugoslavija na kraju istog tog stoljeća u promijenjenim povijesnim okolnostima nestaje. Pravo pitanje je je li morala nestati s toliko krvi, toliko materijalnih razaranja, s toliko nesreće za toliko još mnogo generacija.”