Objavljeno u Nacionalu br. 388, 2003-04-22

Autor: Berislav Jelinić

Poduzetnici i bankari napadaju HNB

Mjere HNB-a blokirale razvoj hrvatskog gospodarstva

Nakon što je Hrvatska narodna banka u siječnju ograničila porast kreditnih plasmana banaka na 16 posto godišnje, da bi smanjila inozemno zaduživanje banaka, znatno je povećana cijena kapitala: uspješni hrvatski poduzetnici za Nacional svjedoče kako su zbog toga, međutim, dramatično zaustavljeni mnogi njihovi veliki poslovi i razvoj

Nenad Porges: 'Mjere HNB-a spriječit će hrvatske tvrtke da do novca potrebnog za razvoj dođu pod istim uvjetima kao i njihova inozemna konkurencija'Nenad Porges: 'Mjere HNB-a spriječit će hrvatske tvrtke da do novca potrebnog za razvoj dođu pod istim uvjetima kao i njihova inozemna konkurencija'Tri mjeseca nakon što je Hrvatska narodna banka odlučila ograničiti porast kreditnih plasmana banaka na 16 posto godišnje, te mjere izazivaju sve veće nezadovoljstvo hrvatskih poduzetnika. Više je poduzetnika Nacionalu potvrdilo da im to dramatično guši poslovni razvoj i povećava cijenu zaduživanja, a stručnjaci ističu da bi takva situacija mogla imati vrlo neugodne posljedice za cjelokupni hrvatski gospodarski razvoj. “Postoje tvrdnje da će dvije najveće hrvatske bankarske grupacije, Zagrebačka i Privredna banka, u ostvarivanju svojih poslovnih planova tim mjerama Hrvatske narodne banke biti najmanje ugrožene. S druge strane, neke srednje male brzo rastuće banke zbog toga će morati usporiti svoj rast. Te su mjere diskutabilne iz više razloga, a i zato što one sprečavaju domaće tvrtke da do razvojnih sredstava dođu pod istim uvjetima kao i njihova inozemna konkurencija”, izjavio je za Nacional Nenad Porges, bivši ministar gospodarstva i današnji član Uprave naftne kompanije Tifon koja je tim mjerama također pogođena.

Porges: 'Mjere HNB-a spriječit će hrvatske tvrtke da do novca potrebnog za razvoj dođu pod istim uvjetima kao i njihova inozemna konkurencija' HNB je mjere donio sredinom siječnja 2003. Savjet te institucije tada je odlučio da banke za godišnji rast kreditnih plasmana iznad 16 posto moraju upisati obvezne blagajničke zapise u dvostruko većem iznosu od onoga kojim prekoračuju navedenu stopu. Blagajnički zapisi trebali bi se upisivati na tri mjeseca, nosili bi godišnju kamatnu stopu od 0,5 posto i bili bi neprenosivi. To je otprilike četiri puta niže od kamatne stope na redovite blagajničke zapise, a HNB ih neće otkupljivati prije roka dospijeća niti ih uzimati kao zalog za lombardni kredit.

Tada je odlučeno i da će se poslovanje banaka za primjenu ove mjere nadzirati kvartalno i kumulativno. To znači da rast kreditnih plasmana banaka u prvom tromjesečju ne smije premašiti četiri posto, u drugom osam posto, do kraja rujna 2003. 12 posto, a do kraja godine 16 posto.

Odmah po donošenju tih mjera u središnjoj banci izrazili su uvjerenje da te mjere bankama ostavljaju dovoljno prostora za nastavak kreditne aktivnosti, da one ne bi trebale donijeti povećanje kamatnih stopa na kredite, ali i da su jasan signal bankama da nije pametno nastaviti dosadašnji intenzitet kreditne ekspanzije.

Središnja banka odlučila se na takav potez nakon što su krajem studenoga 2002. krediti stanovništvu na godišnjoj razini porasli za 40,3 posto, a poduzećima za 21,4 posto. Guverner HNB-a Željko Rohatinski rekao je kako je rast kreditnih plasmana banaka u značajnoj mjeri zasnovan na porastu inozemnog zaduživanja banaka, a ne na domaćim depozitima, što nepovoljno utječe na platnu bilancu i rast inozemnog duga, a povremeno izaziva i trendove nerealnog jačanja kune. On je bio izjavio i kako u HNB-u smatraju da bi nastavak takvoga trenda mogao ugroziti makroekonomsku stabilnost.

Međutim, poduzetnici s kojima je Nacional razgovarao ne slažu se s većinom njegovih navoda.

“Kao ekonomist ne mogu reći da ta mjera HNB-a nije bila utemeljena na nekim egzaktnim podacima, poput ukupne hrvatske zaduženosti koja se popela na 16 milijardi dolara, ili na kreditnoj eksponiranosti banaka koja je dijelom temeljena i na uvozu kapitala. U takvoj situaciji bilo je i određenih disproporcija”, izjavio je za Nacional Nenad Porges.

On je dodao kako je prošlogodišnji rast kreditnih plasmana mogao biti uzrok zabrinutosti HNB-a, jer je opća razina zaduženosti dosegla 70-ak posto, a uobičajena razina koja se može tolerirati je 60-ak posto ukupnog bruto nacionalnog proizvoda. Uz to je kazao i kako ove godine treba vratiti oko tri milijarde dolara kredita.

“Međutim, činjenica je i da Hrvatska mora užurbano razvijati svoje gospodarstvo i dostizati više stope rasta BNP-a kako bi ujednačila svoje makroekonomske pozicije i izbjegla da se u ekonomskom smislu ulazak u EU za Hrvatsku zbog nekonkurentnosti njezina gospodarstva pretvori u traumu. S te strane mjere HNB-a prilično su neuravnotežene i selektivne. One će smanjiti kreditne plasmane banaka, s mogućim vrlo neugodnim posljedicama. Zaduživanje se u Hrvatskoj ubrzano povećavalo u segmentu kredita za državne projekte i segmentu kredita za građane. Generator budućeg hrvatskog ubrzanoga gospodarskog razvoja su upravo kreditni plasmani u realni gospodarski sektor, posebice u male i srednje velike tvrtke. Jedna od takvih je i ‘Tifon’, koji se snažno razvija. Za nas i većinu ostalih sličnih poduzeća ta mjera HNB-a prije svega znači povećanje cijene kapitala, limitiranje mogućnosti zaduživanja i usporeno ostvarivanje ciljeva koje smo si u praksi postavili”, izjavio je za Nacional Nenad Porges.

Porges je dodao kako je “Tifon” jedan od ozbiljnijih sudionika u trgovini naftom i derivatima na hrvatskom tržištu. On tvrdi da je “Tifon” prije godinu dana krenuo u ozbiljniji razvoj i uzeo planirani udio na tržištu te da je njegov sljedeći logičan iskorak bila izgradnja maloprodajnih objekata, benzinskih crpki određenog kvalitativnog profila.

“Da bismo to napravili morali smo se dodatno zadužiti. Budući da trenutačno nismo spremni to učiniti sredstvima iz temeljnog kapitala, moramo se oslanjati na bankarske kredite. Oni će nam biti skuplji, teže dostupni, čak i od dviju banaka koje nas u Hrvatskoj redovito prate. Stoga će ispunjenje našeg razvojnog plana doći u pitanje, a slično će se dogoditi i s mnogim drugim tvrtkama.

Takve mjere HNB-a su selektivne zato što istodobno nije došlo do zastoja kreditiranja velikih državnih projekata. One generiraju razvoj nove neosocijalističke svijesti prema kojoj državne tvrtke ulaze u određene projekte prema direktivi Vlade u predizbornoj godini. Kako tim mjerama nisu obuhvaćeni takvi kreditni plasmani, onaj dio novca koji je trebao poslužiti za stimuliranje malih i srednje velikih privatnih i dinamičnih tvrtki otići će u državne projekte. Na kraju će se to sigurno negativno odraziti na dinamiku cjelokupnog hrvatskoga gospodarskog razvoja”, tvrdi Porges.

Slične probleme Hrvatska narodna banka prouzročila je i poduzeću “Makart i Makart”. Riječ je o tvrtki koja na hrvatskom tržištu posluje već 12 godina. Poslovanje joj je podijeljeno na uvoz, zastupstvo i veleprodaju proizvoda inozemnih tvrtki poput “Wilkinsona”, “Paglieria”, “Sanya”, “Ritter Sporta” i drugih, a koje obavlja u Dugom Selu, Splitu, Rijeci i Vinkovcima. Osim toga, “Makart i Makart” posjeduje i veleprodajna skladišta građevnog materijala i opreme za kupaonice u Vinkovcima, Županji, Vukovaru i Đakovu. Tvrtka je aktivna i na području ugostiteljstva i turizma. Vlasnici su hotela “Podstine” u Hvaru, te Gradske kavane, pizzerije, talijanskog restorana i caffe bara u Vinkovcima. “Makart i Makart” ima 150 zaposlenika, a ostvaruje godišnji promet od 110 milijuna kuna.

Uprava tvrtke “Makart i Makart” za Nacional je izjavila kako s jednom srednje velikom bankom vrlo dinamična razvoja uspješno surađuje već nekoliko godina. Prošle dvije godine ta je banka u cijelosti pratila sve njihove programe: 2001. financirala je kupnju njihovih veleprodajnih skladišta u Vukovaru i Đakovu, a 2002. dogradnju i podizanje kategorije hotela na Hvaru. U Upravi “Makarta i Makarta” navode kako su se sada usmjerili na pokretanje gospodarske aktivnosti na području Vukovarsko- srijemske županije. Prvog ožujka 2003. otvorili su trgovački centar u središtu Vinkovaca, na 2600 četvornih metara, u kojem je zaposleno 70 novih radnika. Tvrde da imaju veliku podršku župana i drugih struktura vlasti u županiji, no za daljnji razvoj potrebni su im i dodatni izvori.

“Trenutačno imamo program izgradnje poslovnog centra u središtu Vinkovaca te smo toj banci dostavili zahtjev za odobrenje kreditnih sredstava. Svi projekti su gotovi, dozvole osigurane a zaključili smo i predugovore s potencijalnim kupcima stambenih i poslovnih prostora. Program je u banci pozitivno ocijenjen još početkom veljače, no zbog mjera HNB-a i ograničavanja plasmana još smo na čekanju”, izjavila je za Nacional Uprava “Makarta”.

Oni tvrde kako bi tim programom zaposlili nove radnike u toj ratom opustošenoj županiji, te bi angažirali i značajne potencijale lokalnih građevinskih kompanija na području gdje se uglavnom ništa ne događa. Zato te mjere HNB-a smatraju donekle i apsurdnim.

“Imamo spreman program izgradnje tvornice u Gradištu, također u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kupljeno zemljište i osiguran dio sredstava nizozemske vlade. Riječ je o tvornici mliječnih namaza koju bi ‘Makart i Makart’, kao zastupnik i uvoznik za Hrvatsku, izgradio s nizozemskom tvrtkom koja to isto proizvodi u Nizozemskoj. Potrebna su dodatna sredstva, Fond za razvoj bi ih odobrio, no kako sve ide preko poslovnih banaka, zbog mjera narodne banke sve je upitno”, izjavili su za Nacional članovi Uprave “Makarta i Makarta”.

Komentari mjera HNB-a posve se slažu s onim kako je te mjere odmah po njihovu donošenju bio komentirao Heinz Truskhaller, šef Hypo Alpe-Adria-Bank u Hrvatskoj.

“U svakom slučaju puno projekata, koji su u pripremi ili za kojima će biti potražnja, morat ćemo odbiti, odnosno financirati ih s većom kamatom. Žalimo zbog mnogih pravnih osoba, ali ne možemo financirati projekte ako nas s druge strane za to kažnjavaju. Naši Hypo kolege u susjednim zemljama, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Italiji sigurno će se tome veseliti jer će od ukupnog ‘kolača kapitala’ od Hypo grupe više ostati njima”, izjavio je Heinz Truskhaller nakon donošenja mjera o ograničavanju rasta kreditnih plasmana banaka.

Truskhaller je tada dodao i da je u 2002. Hypo Alpe-Adria-Bank platila u Hrvatskoj više od 30 milijuna kuna poreza na dobit osim PDV-a. Kazao je kako će zbog tih mjera u budućnosti dobit najvjerojatnije ostvarivati samo inozemne banke, jer netko će ipak morati financirati razvoj gospodarstva u Hrvatskoj, odnosno projekte vezane za infrastrukturu ili turizam.

“Osobno sumnjam da je ta odluka donesena isključivo kao akt samostalne pozicije stručnjaka unutar HNB-a. Uvjeren sam da je ona u velikoj mjeri donesena pod pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda”, izjavio je za Nacional Porges, još jednom neizravno sugerirajući kako bi od te odluke koristi mogle imati samo velike strane bankarske grupacije.

Heinz Truskhaller još je sredinom siječnja podsjetio kako Hrvatska želi u Europu, te da ni u jednoj državi članici EU nisu uvedene mjere kao što su ove u Hrvatskoj. Stoga smatra da one neće biti duga vijeka.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika