MINISTAR TURIZMA Damir Bajs najavljuje dobru turističku godinu u kojoj će zarada biti veća nego u prethodnoj, osobito izvan glavne sezoneIako su čelnici Svjetske turističke organizacije najavili da će i predstojeću turističku sezonu obilježiti sporiji rast europskog turističkog tržišta, hrvatsko ministarstvo turizma, turoperatori i hotelijeri - na temelju već zaključenih rezervacija i potpisanih ugovora - očekuju da će ova sezona biti više nego dobra. Ove su godine, naime, prije nego inače potpisani ugovori u vrijednosti više od 20 milijuna eura, dogovoren je organiziran dolazak 3,3 milijuna stranih turista i rezervacija ima 20 posto više nego u isto vrijeme lani. Zbog situacije u sjevernoj Africi, zbog koje je dio turističkih zemalja, pa tako i Hrvatska, formirao nove ponude, slijedi potpisivanje ugovora vrijednih još 2,5 milijuna eura samo za predsezonu, čime će u Hrvatsku izvan glavne sezone doći više stranih turista nego ikada. Kad se svemu tome pridodaju procjene o broju dolazaka individualnih gostiju, sveukupno se barata brojkom od 11 milijuna dolazaka i 57 milijuna noćenja.

“TO BI BIO 3-4 POSTO veći broj dolazaka nego lani”, kaže ministar turizma Damir Bajs. “Hrvatska ima milijun turističkih postelja – ove godine su se one počele popunjavati ranije, ali to ne znači da će sezona biti toliko posto bolja koliko do sada ima više rezervacija. No ne treba zaboraviti da smo lani bili gotovo dvostruko uspješniji od prosjeka Europe. Tada smo zabilježili i veliki porast dolazaka preko agencija, i dok udio organiziranih dolazaka u Europi pada, u Hrvatskoj je bitno narastao – za 8 posto. To je uvelike pridonijelo prošloj sezoni i takav nastavak očekujemo i ove godine.” Međutim, situacija u sjevernoj Africi, gdje su rezervacije za ovu godinu slabije i za 80 posto, promijenila je turističku sliku Europe i turističke su zemlje započele borbu za goste koji bi u dosadašnjim okolnostima otišli tamo. Tako su Španjolska i Turska, najveće konkurentice Egiptu i Tunisu u kontekstu all inclusive aranžmana, prilagodile svoje punude ne bi li privukle egipatske i tuniske goste te započele borbu za njihove turiste. Međutim, od borbe nisu odustali ni Egipat i Tunis, snizivši drastično svoje cijene ne bi li zadržali barem dio gostiju, tako da se, na primjer, u poznatom egipatskom resortu s pet zvjezdica sada može noćiti već za 40 eura po osobi. Iako Hrvatska nije orijentirana na all inclusive ponude kao spomenute zemlje, i ona se morala prilagoditi novim okolnostima. “Iako smo do 15. veljače zaključili sve natječaje i ugovore s turoperatorima i prijevoznicima, zbog promjene okolnosti na tržištima otvorili smo nove natječaje i donijeli dopunske mjere”, kaže ministar Bajs. “Konkurentne zemlje, poput Grčke i Turske, dale su dodatne ponude pa smo to napravili i mi, prije svega s ciljem privlačenja gostiju u predsezoni i postsezoni. Jedna od mjera je da svakoj agenciji s kojom potpišemo ugovor, bilo da je riječ o turoperatoru ili prijevozniku, u sklopu oglašavanja u promotivnim kampanjama dajemo do 20 eura po putniku. Najvažniji segment su nam avioprijevoznici, turoperatori i čarter kompanije, jer stranci moraju imati način kako doći u Hrvatsku. Tu dopunsku ponudu prezentirao sam i u Berlinu na najvećem turističkom svjetskom sajmu i na nju nisu ostali ravnodušni naši sugovornici. Stoga ćemo potpisati ugovore ne samo s najvećim europskim turoperatorima TUI-jem i Thomasom Cookom i s avioprijevoznicima Croatian Airlinesom i Germanwingsom, nego prvi put i s Air Berlinom, koji nakon potpisivanja prvi put počinje letjeti prema Hrvatskoj. Ti će ugovori težiti oko 19 milijuna kuna i dovesti nam trostruko više aviogostiju u predsezoni i postsezoni u odnosu na lani. To je najveći broj gostiju dosad koji će u Hrvatsku doći izvan glavne sezone. Jer što je bilo dovoljno dobro za 2010., nije dovoljno dobro za 2011. godinu.” Bajs ističe da Egipat, Tunis i Hrvatska nemaju iste goste te da situacija u sjevernoj Africi neće mnogo utjecati na turističku sezonu u Hrvatskoj. “Mi se ne uzdamo u probleme drugih. U kojoj mjeri će se to odraziti na hrvatski turizam tek ćemo vidjeti, ali pouzdano se trenutačno može reći samo ovo: moguće je da dio tih turista dođe u Hrvatsku, ali sigurno ne temeljimo na tome uspjeh ove turističke sezone. Tamo odlaze gosti koji žele all inclusive ponudu i dolaze čarter letovima, a naši glavni konkurenti su Italija i Francuska. Na svijetu postoji dovoljno all inclusive destinacija i mi moramo na neki drugi način privući turiste.”

I U HRVATSKOM TUROPERATORU adriatica. net Grupi kažu da će situacija u sjevernoj Africi na njihovo poslovanje utjecati tek manjim dijelom, jer su “glavne zamjenske destinacije Egiptu i Tunisu Turska, Španjolska i Bugarska”. Ipak, kaže direktor korporativnih komunikacija adriatica.neta Kristijan Gržetić, Hrvatskoj bi ona mogla ići u prilog: “ Z b o g rasta cijena na tim destinacijama, a što je posljedica očekivanog prelijevanja prometa iz sjeverne Afrike, Hrvatska postaje cjenovno konkurentna. Tako se dio prometa preusmjerava u jednom dijelu i prema nama, što nam u jednu ruku ide u prilog, ali ne utječe značajno na cjelokupni porast rezervacija.” U Bluesun Grupi hotelijera Jake Andabaka kažu, pak, da su se posljednjih tjedana - otkad je započela intervencija NATO-a u Libiji - rezervacije usporile, iako situacija u sjevernoj Africi “nije značajnije utjecala na buking u njihovim hotelima”. Niske cijene u Egiptu i Tunisu, kaže direktorica prodaje Grupe Ivana Andabak, neće značajnije utjecati na njihovo poslovanje. “Takvo snižavanje cijena nam nikako ne ide u prilog, ali budući da nemamo iste goste te da je naš buking zadovoljavajući, to se neće odraziti na nas”, kaže. Međutim, od situacije u sjevernoj Africi u prilog ovogodišnjoj sezoni više idu druge stvari: iz ekonomske krize je izašao dio zemalja iz kojih u Hrvatsku tradicionalno dolazi veliki broj gostiju, poput Njemačke iz koje je lani došlo više od 25 posto. U adriatica.netu kažu da su, osim iz Njemačke, ove godine imali pojačan broj rezervacija iz Francuske, Austrije, skandinavskih zemalja, Rusije, Turske i Grčke te da su se “tradicionalno hrvatski gosti ponovo počeli vraćati”, a u Generalturistu, uz Njemačku i Austriju, imaju više rezervacija još i iz Velike Britanije i Nizozemske. Bluesun Grupi se, pak, uz spomenute zemlje najavilo više gostiju i iz Slovenije, Francuske i Ukrajine. No oni su istovremeno imali manje dolazaka iz Velike Britanije, “zbog smanjenog broja letova za Split”. Hrvatska će ove godine ostati i bez velikog broja japanskih gostiju, ali se zato očekuje više onih iz zemalja kojima se ove godine privremeno suspenzira vizni režim, a to su Kazahstan, Rusija, Ukrajina, Indija, Kina, Jordan, Katar, Kuvajt, Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati.

VEĆINA AGENCIJA imala je veći porast rezervacija u odnosu na lani od 20 do 25 posto, a samo U BLUESUN GRUPI hotelijera Jake Andabaka zadovoljni su brojem ovogodišnjih rezervacija te očekuju dobru sezonuiz Njemačke ove godine dolazi 30 posto gostiju više nego prošle godine. Gospodarski oporavak te zemlje generalni je razlog za to, ali nije jedini: ove je godine Hrvatska potpisala ugovor s najvećim njemačkim turoperatorom TUI-jem da će prodavati aranžmane za Hrvatsku kao posebnu ponudu, na 8000 prodajnih mjesta, od ožujka do studenog. “Ove je godine najviše uloženo na njemačko tržište i od njega se najviše očekuje”, kaže Bajs. “Kriza je iza Njemačke, Nijemac je optimističan i buking je krenuo dobro već u siječnju, dakle prije Tunisa. Ugovor s TUI-jem za nas znači 30-40 više prodajnih mjesta na kojima će se u Njemačkoj prodavati posebni aranžmani za Hrvatsku, 1300 njihovih agenata posebno educiranih o Hrvatskoj će u svibnju imati skup u Dubrovniku i provest će tri tjedna u Hrvatskoj. Reklamiraju nas pod sloganom ‘Nova kvaliteta stare destinacije’, dakle smatraju da smo se odmaknuli od stare varijante sunce plus more te nas se pozicionira iza Italije i Francuske, što dosad nije bio slučaj. Međutim, nisu sva tržišta optimistična poput njemačkog, ne očekujemo nikakve pozitivne pomake ni iz Italije, koja nam je jako važna, tako da treba uložiti napore i vidjeti hoće li se ove dobre najave pretvoriti u rezultate.” No osim izlaska pojedinih zemalja iz recesije, Hrvatskoj još jedna stvar ide na ruku. “Stanje je na turističkom tržištu Grčke još uvijek nesređeno, a to je i prošle godine, kao i ove, rezultiralo većim interesom stranih turista za dolazak u Hrvatsku”, kaže Gržetić iz adriatica.neta. Međutim, svibanj će ove godine biti kritičan. Zbog nedostatka praznika u većini zemalja, kasnog Uskrsa te Međunarodnog praznika rada koji ove godine pada na nedjelju, u adriatica.netu imaju “sporiji buking”, a pravi početak sezone očekuju tek u lipnju. Što se uskrsnih praznika tiče, kaže da “postoji pojačan interes sa specifičnih tržišta s kojih i tradicionalno dolazi velik broj turista za Uskrs, poput Španjolske i Portugala. I u Generalturistu kažu da su “uskrsni rezultati zadovoljavajući”, a u Bluesun Grupi tvrde da su i travanj i svibanj bolji nego prošle godine te da za Uskrs očekuju “dobru popunjenost kapaciteta”.

ZANIMLJIVO JE DA SU, u svrhu zadržavanja domaćih gostiju u Hrvatskoj, ove godine prvi put formirane posebne, povoljnije cijene za goste iz Hrvatske. Bajs o tome kaže: “Dajemo subvencije za domaće tržište. Radit će se, naravno, o destinacijama koje to mogu, u vrijeme kada to mogu, radi iskorištavanja svih turističkih kapaciteta koje Hrvatska nudi. U tom kontekstu će se promovirati i kontinentalni dio Hrvatske te slične, manje razvikane destinacije. Poticaji su između 50 i 200 kuna po gostu, da agencije uđu u taj program, što nije malo.” U Hrvatskoj je, radi produljenja sezone, prvi put nakon 50 godina promijenjen i pravilnik o školskoj godini. Od sada, početak školske godine varirat će od županije do županije, odnosno ove godine može početi između 5. i 12. rujna, ovisno o odluci lokalne samouprave. One mogu samostalno odlučivati koliko će trajati i zimski praznici, koji će moći početi ranije ili kasnije, a proljetni praznici se ukidaju i uvode se uskrsni, koji će počinjati tjedan dana prije Uskrsa. “Školska godina će počinjati različito, ali će svima završavati isto. Nekima će, možda, početi ranije, ali će zato imati dulje zimske praznike, a kod nekih županija će to biti obrnuto”, objašnjava Bajs. Što se tiče svjetskih turističkih trendova u ovoj godini, kaže da se u Europi i dalje očekuje najslabiji oporavak bez obzira na izlazak dijela zemalja iz recesije. U cijeloj se Europi očekuje porast broja gostiju od 3-4 posto, što bi bilo u rangu rezultata iz 2008. No kad je riječ o turizmu, u Europi se događa zanimljiva stvar: budući da EU gubi udio u svjetskom turističkom tržištu, prvi su put donesene preporuke za pomoć turizmu za 2011. pa nadalje te se prvi put planira izrada strategije europskog turizma. Dosad se nikad turizam nije smatrao gospodarskom granom koju treba subvencionirati i on će se kroz dvije-tri godine početi tretirati kao djelatnost koja zahtijeva angažman EU. To se, govori Bajs, tiče i Hrvatske, čija će turistička strategija biti usklađena s europskom te kojoj će to ulaskom u EU otvoriti pristup dodatnim europskim fondovima.

EUROPU JE U POSLJEDNJE dvije godine zahvatio val stečajeva u turističkoj industriji, u kojem su se zatvorili mnogi hoteli i u kojem su brojne agencije bankrotirale. Očekuje se, kaže Bajs, da do toga neće doći u Hrvatskoj; hotelijeri su lani ostvarili bolje rezultate nego što su očekivali, a broj organiziranih dolazaka preko turoperatora je u porastu. Međutim, turoperatori se i dalje pokušavaju prilagoditi rastućem trendu individualnih internetskih rezervacija. “Individualni internetski booking je činjenica s kojom se već neko vrijeme nosimo tako da putnicima nudimo pouzdane, brze i često povoljnije kombinacije za njihova putovanja. Još uvijek je na našem tržištu uobičajen put kupca koji planira putovanje prvo istraživanje destinacije i cijena na internetu, a zatim kupnja u fizičkoj poslovnici”, kažu u Generalturistu, u kojem trenutačno pregovaraju o dokapitalizaciji s potencijalnim investitorima. Ni ove se godine cijene turističkih aranžmana nisu bitno spuštale. “U 2009., kada se razmišljalo o tome treba li podizati cijene ili ne, Ministarstvo, Vlada i sektor odlučili su protiv – i to je ključna odluka za hrvatski turizam. Umjesto spuštanja cijena za iste je cijene ponuđeno više usluga, i to se pokazalo dobrim. Zemlje koje su cijene snizile sada ih moraju dići – što je neusporedivo teže nego spustiti ih.”