Objavljeno u Nacionalu br. 388, 2003-04-22

Autor: Mladen Pleše

Odgovor desnice na dogovor Račana i Tomčića

Sanader: premijer; Budiša: predsjednik Sabora; Đapić: ministar unutarnjih poslova; Granić: ministar vanjskih poslova

Samo nekoliko dana nakon što je objavljeno da je koalicija na vlasti dogovorila postizbornu raspodjelu funkcija, sastali su se čelnici HDZ-a, Hsls-a, DC-a i HSP-a i dogovorili zajednički nastup na izborima

Ivo Sanader bio bi premijer a Dražen Budiša predsjednik SaboraIvo Sanader bio bi premijer a Dražen Budiša predsjednik SaboraNije trebalo dugo čekati oporbeni odgovor na najnovije predizborne kadrovske kombinacije vladajuće koalicije po kojima bi Zlatko Tomčić postao premijer, Ivica Račan predsjednik Sabora, a Vesna Pusić ministrica vanjskih poslova. Najvažnije stranke opozicije HDZ, HSLS, HSP i DC suglasne su da nakon izbora, ako osvoje vlast, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader postane novi premijer, predsjednik HSLS-a Dražen Budiša predsjednik Sabora ili potpredsjednik Vlade, predsjednik DC-a Mate Granić novi ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade, a predsjednik HSP-a Ante Đapić ministar unutarnjih poslova. Uvjereni su da ta kombinacija jamči pobjedu na sljedećim izborima. Stoga su se, u želji da preuzmu vlast i ostvare te kadrovske planove, četiri glavne oporbene stranke odlučile na čvršću predizbornu suradnju. Da doista misle ozbiljno potvrđuju i njihovi prvi dogovori: četvorka će održavati redovite tjedne sastanke, a stranke će se sastajati i bilateralno. HDZ, HSLS, HSP i DC namjeravaju također izabrati zajedničkog glasnogovornika, razmatraju potpisivanje zajedničke predizborne deklaracije, zauzimat će zajednička stajališta oko ključnih političkih i ekonomskih pitanja, spremne su odustati od stavova koji nisu po volji ostalih partnera, a dogovorili su i potrebu usklađenih javnih nastupa.

Zbog nepridržavanja tih prvih dogovora, predsjednik HSP-a Anto Đapić već je dobio “jezikovu juhu”. Naime, inicijator oporbenog zajedništva, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, upozorio ga je jutro poslije njegova nastupa u televizijskoj emisiji Meridijan 16 na neprihvatljivost pa i štetnost njegovih izjava za potencijalne koalicijske partnere. Đapić je, naime, ponovio stajališta HSP-a da je nužno revidirati načela na kojima počiva suradnja s Haaškim sudom, optužio je haaško tužiteljstvo da svojom tužbom protiv generala Ante Gotovine potkopava temelje hrvatske države, a opetovano je zatražio da se raspiše referendum o suradnji s Haaškim sudom. Takva su stajališta, međutim, neprihvatljiva za HDZ i DC. Jedan od vodećih opozicijskih političara izjavio je za Nacional ovih dana da će oporbena koalicija imati europsku i demokratsku orijentaciju ili je neće biti. Na sastanku četvorke Anto Đapić je objasnio kako njegovu stranku zaokupljaju problemi gospodarskog pojasa na Jadranu, zaštite okoliša i nuklearke Krško, borba protiv korupcije i genetske hrane, a da je ideološka pitanja prepustio predsjednicima HB-a i HKDU-a Iviću Pašaliću i Anti Kovačeviću. No njegov nastup u Meridijanu 16 pokazao je da to nije točno. Štoviše potvrdio je da se stajališta HSP-a, kao i HSLS-a o Haaškom sudu nikako ne uklapaju u proklamiranu europsku orijentaciju oporbe. Upravo zbog tako oprečnih opozicijskih stajališta, u vladajućoj koaliciji okupljanje opozicijskih stranaka nije izazvalo pretjeranu zabrinutost. Nitko, naime, od vodećih političara vladajuće koalicije ne vjeruje u njihov zajednički nastup. Pritom imaju na umu vlastito iskustvo: vladajuća koalicija nikako ne može dogovoriti zajednički izborni nastup. Razlog je vrlo jednostavan: svako koaliranje znači odricanje od mjesta na izbornim listama za članove vlastite stranke. A to povlači za sobom porast unutarstranačkih netrpeljivosti pa i sukoba. Upravo zbog toga stranačka vodstva radije pristaju na varijantu da dobiju nekoliko postotaka glasova manje, ali da ne remete odnose unutar stranke. Zbog toga HNS ne želi zajedničke liste s LS-om i Librom, a SDP sa strankama ljevice. Iz istih razloga ni HDZ još ne razmišlja ozbiljno o zajedničkim listama s HSLS-om, DC-om, i HSP-om.

Svi oporbeni partneri uvjereni su da su tek sada stvoreni preduvjeti za ozbiljne predizborne dogovore. Budući da istraživanja javnog mnijenja ne daju HSLS-u, HSP-u i DC-u puno šansi da prijeđu izborni prag, u HDZ-u pretpostavljaju da te stranke neće biti previše zahtjevne u pregovorima o suradnji. Oporbeni lideri uvjereni su pak da je Ivo Sanader naprosto prisiljen potražiti potporu među oporbenim strankama. Natjerali su ga na to najnoviji rezultati ispitivanja javnog mnijenja IRI-ja, ali i Markotela i HSS-a koji pokazuju da HDZ ne može računati na više od 30 posto glasova, što mu naravno nije dovoljno da preuzme vlast. Na taj ga je korak, uvjereni su, natjerala i Europska pučka stranka te CDU, CSU i austrijski narodnjaci, ali i strah od mogućeg okupljanja stranaka centra HSS-a, HSLS-a i DC-a. Uz to HDZ se na lokalnim izborima u Orahovici uvjerio da može pobijediti na izborima, ali da bez ostalih oporbenih stranaka neće moći formirati novu vladu. HDZ je, naime, uvjerljivo pobijedio u Orahovici, ali ne može preuzeti vlast, jer je Zlatko Tomčić pod prijetnjom isključenja zabranio lokalnom HSS-u da koaliraju s HDZ-om.

I to je jedan od razloga zašto su se HDZ, HSLS, HSP i DC opredijelili za zajedničko djelovanje: uvjereni su da će njihovo koaliranje izvesti HSS na čistac i natjerati ga da se napokon opredijeli, ali i upropastiti izborne izglede Pašalićeva HB-a, Tuđmanova HIP-a i Kovačevićeva HKDU-a. Ako se, naime, okupe stranke desnice pod vodstvom HDZ-a, nužno će to morati učiniti i stranke ljevice pod vodstvom SDP-a. U tom slučaju, procjenjuju u HDZ-u, HSLS-u, HSP-u i DC-u, HSS će ostati usamljen između tih dviju opcija koje će sasvim sigurno dobiti najveći broj glasova, a za HB, HIP i HKDU neće imati tko glasovati. A to znači da HSS, koji neće imati jasno definiranu poziciju, te HB, HIP i HKDU mogu doživjeti izbornu katastrofu. Stoga su u HDZ-u, HSLS-u i DC-u uvjereni da će njihovo okupljanje natjerati HSS da se svrsta na njihovu stranu, budući da je koalicija desnog centra njegovo prirodno okruženje. No istraživanje javnog mnijenja koje je provedeno po narudžbi HSS-a pokazalo je upravo suprotan rezultat: više od 55 posto birača smatra da je HSS-u mjesto u vladajućoj koaliciji, a tek 11,4 da nije. A čak dvije trećine birača HSS-a slažu se s tim procjenama. Stoga je sasvim sigurno da će HSS, unatoč svim pritiscima i objektivnim opasnostima, ipak zadržati svoju nesvrstanu poziciju. S tim da će nakon izbora ipak radije koalirati s SDP-om i HNS-om, nego li s HDZ-om i HSLS-om.

Unatoč tome vladajuća koalicija ne smije podcijeniti okupljanje oporbenih stranaka. Ako, naime, ne dođe do novog značajnijeg porasta popularnosti opozicije, a malo je vjerojatno da će do toga doći, za većinu stranaka, pa i HDZ, jedina mogućnost da osvoje vlast bit će zajedničke izborne liste. Strah od izbornog debakla naprosto će natjerati opozicijske stranke na ustupke i kompromise, pa i na stvaranje koalicijskih lista. A u tom slučaju SDP, HSS, HNS, LS i Libra neće moći ignorirati to savezništvo.

U redovitom mjesečnom istraživanju Markotela HDZ je dobio 18,89 posto glasova, SDP je s 11,8 porastao na 14,8, HNS je zadržao 7,35 posto glasova, HSS je s 4,65 pao na 3,5 dok je DC ostao peta stranka s 3,5 posto glasova. HSP dobiva 2,6, a HSLS 1,6 posto glasova, pa ga je prvi put pretekla čak i Liberalna stranka Ive Banca. Najviše glasova 13,8 posto za premijera dobila je opet Vesna Pusić, Mate Granić je drugi s 13,2 posto, treći je Ivica Račan s 11,2 posto glasova, dok je Sanader dobio 6,5 posto, a Zlatko Tomčić samo 3,06 posto glasova.
U istraživanju koje je provedeno po narudžbi HSS-a, HDZ je dobio 11,6 posto glasova, SDP 10,3 posto, HSS 6,8 posto, HNS 4,8 posto, DC 2,00, HSLS 1,7 posto, HSP 1,2 posto. Primjenjujući D’Hondtovu metodu HDZ bi u tom slučaju dobio gotovo 30 posto glasova, SDP 25 posto, HSS 17, i HNS 12 posto.

Vezane vijesti

Sanader je bio svemoguć

Sanader je bio svemoguć

Bivši glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak završio je danas trodnevno svjedočenje u slučaju Fimi medija, ustvrdivši u odgovoru bivšem premijeru i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika