Thomas Vitezy i Laszlo Kerekes, mađarski investitoriUpravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju odlučio je 81 posto dionica hotelske kuće “Jelsa” na Hvaru prodati tvrtki “Aquamarina” iz Tribunja. Njihova ponuda je, uz kupnju dionica, uključivala i otkup duga te daljnje ulaganje od ukupno 124 milijuna kuna. Tako će se, uz suglasnost hrvatske Vlade koja se uskoro očekuje, nakon Tribunja i Primoštena, mađarskim kapitalom i novim investicijskim ciklusom revitalizirati i poznata hvarska turistička destinacija. Naime, iza ponude “Aquamarine” stoje dvojica mađarskih poslovnih ljudi, Thomas Vitezy i Laszlo Kerekes, čije su tvrtke “Diamant marina” i “Danubius marina” već postale većinski vlasnici “Hotela Primošten” i koncesije nad marinom Tribunj. I dok se radovi privode kraju, jer se svečano otvaranje marine Tribunj, najskuplje, najmodernije i najbolje opremljene marine na Jadranu, očekuje za dva tjedna, poznati mađarski industrijalac Thomas Vitezy i njegov poslovni partner Laszlo Kerekes, za hotelsku kuću “Jelsa” su ponudili najveću cijenu dionice u turizmu na području Dalmacije, čak 32,5 posto od nominale. Kako su Vitezy i Kerekes već postali vodeći inozemni investitori u Hrvatskoj, posebno u turizmu, jer su u hrvatski hotelski i nautički turizam spremni uložiti 100 milijuna dolara, kvalitetna ponuda mogla i očekivati.

“Jelsa zaslužuje veliko ulaganje. Mi doista želimo stvoriti jaku otočku turističku destinaciju. No, prije konačne odluke Vlade o našoj ponudi, nije ni potrebno, a ni pristojno govoriti o daljnjim aktivnostima u razvoju jelšanskog turizma i ulaganjima u hotel “Minu”, hotelska naselja “Fontana” i “Jadran”, te apartmansko naselje “Pinus””, naglasio je Thomas Vitezy. Suzdržan je i direktor Laszlo Kerekes, pod čijim se nadzorom razvijaju sve investicije budimpeštanskih poduzetnika. Kerekes naglašava da će se o detaljima i planovima o pretvaranju jelšanskih hotela sa 1200 kreveta u jadranski turistički hit visoke kategorije, govoriti ukoliko Vlada RH dade suglasnost na prodaju “Jelse d.d”. Vlada je doista bila blagonaklona na izvanredne financijske ponude koje je mađarski poslovni dvojac ujesen 2001. ponudio za nedovršenu marinu Tribunj, a u ljeto 2002. godine za gotovo u potpunosti devastirane i do grla zadužene “Hotele Primošten”. U novu suglasnost Vlade ne bi trebalo sumnjati, jer je “Aquamarina” umjesto traženih 25 milijuna kuna, državi za dionice “Jelse” ponudila 28 milijuna kuna, preuzela obvezu saniranja cjelokupnog duga “Jelse” u iznosu od 30 milijuna kuna, oslobodila državu plaćanja svih jamstava na te dugove, ali usto i ponudila ulaganje od 66 milijuna kuna tijekom četiri godine, od čega 20 milijuna kuna dokapitalizacijom i unošenjem svježeg kapitala u prvoj godini. “Sa 66 milijuna kuna može se napraviti čudo”, podržao je odluku Upravnog odbora HFP-a predsjednik Uprave “Jelse d.d.” Lovorko Stipišić. Ovakvom prodajom zadovoljna je i lokalna jelšanska vlast, zaposlenici i sindikati.

Jasno je da je udarna poluga dolaska mađarskog kapitala na Jadran upravo Thomas Vitezy. Vitezy je jedan od vodećih iz skupine najutjecajnijih mađarskih poslovnih ljudi koji su svoje bogatstvo stekli u posljednjih desetak tranzicijskih godina. Thomas Vitezy je po zanimanju inženjer metalurgije i marketinški stručnjak, a nekada je radio kao glavni inženjer u jednoj velikoj mađarskoj socijalističkoj tvornici, ali se i prije promjene sustava uputio se putovima privatnog bussinesa. Vitezy je vlasnik budimpeštanske tvrtke “Euro bridge”, glavnog vanjskotrgovinskog dobavljača mađarskog MOL-a na području energetike, potencijalnog kupca i strateškog partnera INA-e. Osim poslova u vanjskoj trgovini, energetici i naftnoj industriji, Thomas Vitezy je vlasnik tvornice za proizvodnju konzervi, vlasnik hotela i marine na jezeru Balaton, ali rado ističe, i ponosni vlasnik tvornice ukrasnih ograda od ručno kovanog željeza pokraj grada Miškolca. Svoje poslovne veze osobito dobro razvio je u Ukrajini i Engleskoj. “Eurobridge nema izravne veze sa ulaganjima u Hrvatskoj. Za ulaganja u hrvatski turizma u iznosu od 100 milijuna dolara odlučio sam se u dogovoru sa Laszlom Kerekesom i engleskim partnerima. Vidjeli smo da investicije na Jadranu imaju budućnost”, ističe Thomas Vitezy, koji ne skriva da su ga kao zaljubljenika u jedrenje, očarali Jadran i hrvatski otoci.

Kerekes je prometni inženjer, stručnjak za zrakoplovstvo i, ističe, “još stotinu drugih poslova, posebno za nautički turizam”. Zajedno s Thomasom Vitezyjem, Kerekes je vlasnik tvrtke “Master Yachting”, koja se bavi charterom, i suvlasnik tvrtke “Dalmacija marina k.f.t”, na temelju čijih ulaganja u Hrvatskoj postoje “Danubius marina”, “Diamant marina” i “Aquamarina”, koje poslove razvijaju u Tribunju, Primoštenu, i uskoro Jelsi.

Zapravo, Vitezy i Kerekes, nenavikli na presudni utjecaj lobiranja u hrvatskim privatizacijskim procesima, prvo su pokušali kupiti marinu Sukošan, ali to im nije pošlo za rukom. Shvatili su da njihovim poslovima u Hrvatskoj uspjeh osiguravaju samo super kvalitetne ponude, koje su dvostruko, možda i više, financijski jače od konkurentskih. U izravnom okršaju s “Baotić Yachtingom” iz Zagreba, iza kojega je stajao hrvatski tajkun Željko Baotić i njegov “Auto centar”, te sa Nautičkim centrom Tribunj za kojega je lobirao bivši hrvatski veleposlanik u Ukrajini i Makedoniji dr. Onesin Cvitan, “Danubius marina” je za 32-godišnju koncesiju nad nedovršenom marinom Tribunj, koja je ACI-ju davno postala balast, odmah i u cijelosti bila spremni investirati 10 milijuna maraka. Usto, mađarski poduzetnici su za fiksni dio koncesijske naknade državi ponudili nevjerojatnih 10 kuna po četvornom metru, što znači da se samo po tom osnovu u hrvatski državni proračun godišnje sliva 628.000 kuna. Državi će odlaziti i 6 posto od ukupnog godišnjeg prihoda marine Tribunj. Unatoč pokušajima lobista Nautičkog centra Tribunj da se priča umota u političke parole o, navodnoj, “opasnosti od raprodaje Jadrana Mađarima”, te mađarske investitore zavadi sa lokalnim tribunjskim vlastima, i Vlada i lokalna samouprava su shvatile financijsku snagu ponude “Danubius marine”. Osim jamstva jedne londonske banke na 5 milijuna eura, kolika je bila i obveza ulaganja investitora u izgradnju marine, Thomas Vitezy i Laszlo Kerekes su samoinicijativno ponudili bankarske garancije za podmirenje troškova ranijem izvođaču radova na marini, splitskom “Pomgradu”, kojemu Onesin Cvitan i naručitelji nikada nisu platili izvedene radove. Ali, mađarski ulagači, pored ugovornih obveza, ponudili su i dodatna sredstva od 1 milijuna eura za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda ne samo za marinu, već za cijeli Tribunj. I izgradnja kanalizacijskog sustava je realizirana, baš kao i izgradnja prilaznih prometnica, sanacija tribunske rive, izgradnja cvjetnjaka, šetnica i novog boćališta, sve kao poklon mještanima Tribunja.

U izgradnju najmodernije i najbolje opremljene marine na Jadranu, koja je pred službenim otvaranjem, do sada je uloženo 6,7 milijuna eura. Marina Tribunj ima 270 vezova, a svaki vez ima priključak na struju i vodu po sustavu pre-paid. Marina ima 80 tonski travel liftom, luksuzno opremljenu recepciju, apartmane i sanitarni blok kakvog nema niti jedna marina na Jadranu. Jedino je marina Tribunj pod cjelovitim video nadzorom, uvezanim u komjutorski i internet sustav vlasnika svake jahte. U marini nautičare koji žele iznajmiti jedrilice već čeka charter flota u vlasništvu “Dalmacija chartera”. Među 20 jedrilica pretežu “Beneteau Oceanis 473”. Sredinom kolovoza 2002. godine Thomas Vitezy je sa HFP potpisao ugovor o kupnji dionica “Primoštena d.d.”. Ponuda “Diamant marine” bila je bolja od engleskog “First Choise Holidaysa”, zagrebačke INGRA-e, ali i slovenskih “Termi Čadež”. Za 67 posto dionica “Primoštena”, “Diamant marina” je platila 1,6 milijuna kuna. Usto, mađarski ulagači isplatili su 12 eura duga “Primoštena” prema državi, bankama, vjerovnicima, pribavili 5 milijuna eura na ime bankarskih garancija i još 1 milijunom eura pokrili razne druge troškove. Thomas Vitezy i Laszlo Kerekes jamčili su zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, ali i ulaganje od minimalno 15 milijuna eura u tri naredne godine. Umjesto 15 milijuna eura, u primoštenske hotele “Diamant marina” će investirati 52 milijuna eura.