Jerko Jelić BaltaProšlotjedna odluka o reorganizaciji državne plinske kompanije Plinacroa mogla bi rezultirati stopiranjem jednog od ključnih državnih energetkih projekata - gradnje podzemnog skladišta plina u Grubišnom polju. Naime, na temelju te reorganizacije u Plinacrou je ukinuta tročlana uprava u toj tvrtki, te je umjesto nje kao glavni izvršni organ osmišljena funkcija generalnog direktora. Generalnim direktorom tvrtke imenovan je dosadašnji predsjednik Uprave Jerko Jelić Balta, koji je na taj način dobio apsolutnu izvršnu vlast u kompaniji i mogućnost da samostalno donosi sve ključne odluke u poslovanju poduzeća. Očekuje se da bi jedna od njegovih prvih odluka mogla biti vezana uz realizaciju projekta Grubišno Polje, inače ključnog u uspostavi sustava pouzdane dobave plina i izbjegavanja nestašica tijekom narednih nekoliko desetljeća.

Kako je Nacional već pisao, realizacija tog projekta je već dugo vremena blokirana zbog visina naknade koju bi za tehničku dokumentaciju projekta Grubišno Polje, Plinacro, odnosno njegova tvrtka kćer Podzemno skladište plina (PSP), morao isplatiti Ini, koja još uvijek drži koncesiju nad tom bušotinom. Iako su stručnjaci PSP-a procijenili da ta dokumentacija vrijedi maksimalno 20 milijuna kuna, Jerko Jelić Balta je navodno glavni zagovornik stava da se Ini mora platiti cijeli traženi iznos, a on prema dokumentima koje posjeduje Nacional iznosi oko 70 milijuna kuna. Tako se u Ininoj procjeni ulaganja u eksploatacijsko polje Grubišno Polje, primjerice, navodi kako je u pet bušotina na polju uloženo oko 53 milijuna kuna, iako su jednu od bušotina izgradili njemački inženjeri još za Drugog svjetskog rata, druga je stara 46 godina, a treća se uopće ne nalazi na površini eksploatacijskog polja. Također, Ina bi mogla od Plinacroa tražiti i 17 milijuna kuna neostvarene dobiti od proizvodnje električne energije na tom polju, iako tamo nikad nije ni pokrenula osnovnu proizvodnju.

Takve zahtjeve čelnica PSP-a Dragica Krpan svojedobno je odbila, da bi zatim ušla u sukob s Baltom koji je zahtijevao da se prihvate Inini uvjeti. Kako se neslužbeno može doznati u PSP-u, sličan stav u razgovorima oko ovog projekta zauzeli su i u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, tvrdeći da je preduvjet realizacije tog projekta dogovor s Inom, iako postoje čak i pravne osnove da se pokrene i postupak oduzimanja koncesije od Ine. Upravo zbog toga Nacionalovi sugovornici smatraju da je Inino pravo da postavi uvjete kakve god želi, ali da bi bezuvjetni pristanak na njih značio pogodovanje toj kompaniji novcem koji faktički pripada državi. Spornom angažmanu, osim Dragice Krpan, navodno su se protivila i dvojica smijenjenih članova Uprave pa sada mnogi u kompaniji smatraju da je možda to i bio jedan od razloga za njihovu smjenu, naročito s obzirom na to da su i Balta i njegova politička zaštitnica, državna tajnica za energetiku u Ministarstvu gospodarstva Nataša Vujec, dugo godina bili zaposlenici Ine. Inače, Nataša Vujec i Balta su prijatelji još iz studentskih dana, a povezani su i kumstvom, pa stoga u stručnim krugovima postoji mišljenje da je upravo ta činjenica bila presudna pri odluci Vlade da Baltu imenuje novim generalnim direktorom Plinacroa. Naime, tu odluku donio je ministar gospodarstva Đuro Popijač, kojem je Nataša Vujec jedna od najbližih suradnica. Na temelju Popijačeve odluke cjelokupna izvršna vlast i pravo potpisa na svim značajnijim financijskim aranžmanima kompanije odsad će pripadati jednom čovjeku - Jerku Jeliću Balti. Dosad je takve odluke bilo potrebno potvrditi većinom u Upravi, što znači da su za to trebala glasati dvojica članova Uprave, pa je teško čekivati da će takve promjene, gdje se ovlast donošenja svih ključnih poslovnih odluka koncentrira u rukama jednog čovjeka, teško povećati transparentnost upravljanja tom državnom kompanijom. Upravo to je bio jedan od proklamiranih ciljeva Vlade kad je prije mjesec dana u Plinacrou imenovan novi Nadzorni odbor iz čijeg su sastava izbačeni političari. Tada se tvrdilo da je namjera Vlade da se jednom zauvijek prestane s političkim kadroviranjem u javnim poduzećima, no promjene u Plinacrou teško je drukčije okarakterizirati ako se zna da su dvojica smijenjenih članova Uprave, Damir Pogorevc i Dabiša Bučanac, već duže vremena funkcionirali bez političkog zaleđa. Naime, Pogorevc je svojedobno figurirao kao čovjek iz HDZ-a i blizak prijatelj nekadašnjeg člana Nadzornog odbora tvrtke Marija Zubovića, no odlaskom Ive Sanadera s vlasti i padom Zubovićeva utjecaja ostao je bez političke zaštite.

Bučanac je, pak, u Upravu bio imenovan kao član HSLS-a te se o njegovoj smjeni u stručnim krugovima spekuliralo već mjesecima, otkad je ta stranka izašla iz vladajuće koalicije. Upravo zato su se među zaposlenicima kompanije pojavile sumnje da su upravo osobne veze i političke preferencije bile glavni kriterij pri donošenju ove odluke, jer bi bilo puno logičnije da je, u slučaju da nije bila zadovoljna radom Uprave, Vlada promijenila njezine članove umjesto što ju je u potpunosti ukinula. Ovako se nameće legitimna sumnja da je sve to učinjeno samo zato da bi se sačuvala pozicija Jerka Jelića Balte. Još čudnija je činjenica da se u takve krupne reforme u kompaniji krenulo u trenutku kad se Plinacro priprema za raspisivanje natječaja za gradnju zadnje dionice magistralnog plinovoda u Dalmaciji, od Benkovca do Splita, vrijednog više desetaka milijuna eura. Taj natječaj vjerojatno će biti najvrjedniji građevinski posao u Hrvatskoj ove godine, pa se nameće pitanje je li smisao kadrovskih promjena u Plinacrou ustvari to da se uspostavi čvrsta kontrola nad procesom ugovaranja tog posla, što vjerojatno ne bi bilo moguće s dvojicom neovisnih članova Uprave, naročito s obzirom na brojne sumnje o nepravilnostima u prošlim Plinacroovim natječajima koji su tijekom proteklih godina objavljeni u domaćoj javnosti.