Objavljeno u Nacionalu br. 401, 2003-07-22

Autor: Željko Rogošić

TAJNI UGOVOR VLADE S FINANCIJSKOM AGENCIJOM

FINA preuzima apsolutnu kontrolu nad porezom svih građana

Uz potpisivanje ugovora Vlade i HT-a o izgradnji informatičke mreže državne uprave u četvrtak 24. srpnja, trebao bi se na 'mala vrata' provući i ugovor Vlade i FINA-e, koji su isposlovali zamjenik ministra financija Damir Kuštrak i predsjednik Uprave FINA-e Đuro Popijač: time bi ta agencija protuzakonito objedinila nadzor i upravu nad državnom riznicom, cjelokupnim porezom i carinskim sustavom

FINA će ubuduće nadzirati i upravljati svim objedinjenim sustavima državnih i javnih financija, što znači uspostavu kontrole nad državnom riznicom, cjelokupnim poreznim i carinskim sustavom, REGOS-om, te upravljanje državnom imovinom i sustavom javFINA će ubuduće nadzirati i upravljati svim objedinjenim sustavima državnih i javnih financija, što znači uspostavu kontrole nad državnom riznicom, cjelokupnim poreznim i carinskim sustavom, REGOS-om, te upravljanje državnom imovinom i sustavom javU četvrtak, 24. srpnja, Vlada bi trebala usvojiti zaključke o izgradnji računalne i komunikacijske mreže tijela državne uprave te će s tim u vezi prihvatiti tekst ugovora s Hrvatskim telekomunikacijama d.d. No zapravo se žurno i potajno FINA-i želi osigurati monopol i kontrola sustava državnih i javnih financija. Naime, Goran Granić, pouzdano najveći zagovornik posla sa HT-om, potpisat će s Ivicom Mudrinićem neosporno koristan ugovor, ali će i na mala vrata ubaciti i jedan sporan aranžman.

Financijska agencija, bivši ZAP, iako će uskoro biti privatizirana, dobit će kompletnu kontrolu nad državnim novcem i javnim financijama FINA će ubuduće nadzirati i upravljati svim objedinjenim sustavima državnih i javnih financija, što znači uspostavu kontrole nad državnom riznicom, cjelokupnim poreznim i carinskim sustavom, REGOS-om, te upravljanje državnom imovinom i sustavom javnog duga – ovlasti o kojima su FINA-ini prethodnici ZAP i SDK mogli samo sanjati.

FINA je od 2001. trgovačko društvo u vlasništvu države, a glavna njegova djelatnost – transakcije u platnom prometu – prešle su u nadležnost poslovnih banaka. Autori i najveći zagovornici ideje o FINA-i kao središtu moći jesu zamjenik ministra financija i predsjednik nadzornog odbora FINA-e Damir Kuštrak i predsjednik uprave FINA-e, dipl. ing. elektronike Đuro Popijač. Kada se posredstvom Vladina Ureda za internetizaciju ovaj ugovor nedavno pojavio u završnom obliku, u Ministarstvu financija došlo je do uzbune. Smije li Vlada osjetljive i unosne državne poslove prepustiti trgovačkom društvu koje će se prema zakonu uskoro privatizirati?

Ugovor između Vlade i FINA-e nema legalnog uporišta i suprotan je Zakonu o Financijskoj agenciji koji je Sabor usvojio u prosincu 2001. U članku 1. ugovora, kojim se FINA obvezuje da će “izvršiti objedinjavanje i upravljanje sa svim postojećim aplikacijskim sustavima državnih i javnih funkcija, unaprijeđenje funkcionalnosti objedinjenih sustava na najviši nivo Internet tehnologija…” piše da se ugovor temelji na Odluci Vlade RH od 28. ožujka 2002. Međutim, spomenuta Odluka odnosi se na “uspostavljanje sustava računalno-komunikacijske mreže tijela državne uprave, te pružanja usluga zajedničkih servisa tijelima državne uprave”. Vlada je tom odlukom FINA-u ovlastila za rad na zajedničkoj komunikacijskoj mreži, a ne na objedinjavanju informacijskih sustava, što nije ista stvar.

Bez obzira na to što FINA obavlja platni promet za državnu riznicu, ona po zakonu može obavljati i druge komercijalne usluge i djelatnosti koje naplaćuje od svih poslovnih subjekata. Popijač, očito, grabi svaku priliku kako bi novim poslovnim projektima osigurao priliv novca iz državnog proračuna za svojih 5100 zaposlenih. Budući da prema vladinim procjenama u FINA ne bi trebala imati više od 1100 zaposlenika, jasno je da itekako mnogo novca treba za čak 4000 zaposlenika koji su u ovom trenutku tehnološki višak.

Djelatnosti Porezne uprave u Hrvatskoj – koje obuhvaćaju sve djelatnosti oko obrade poreznih prijava, uplate i obračuna poreza i doprinosa te vođenje baza podataka o poreznim obveznicima i državnim prihodima – nikako ne bi smjele prijeći pod kontrolu FINA-e. Budući da je to u suprotnosti s člankom 25. Zakona o Financijskoj agenciji, Vlada može potpisati ugovor s FINA-om samo ako promijeni zakon. Naime, članak 25. “obvezuje Nadzorni odbor i Upravu Agencije da najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona pripreme i predlože Vladi RH izdvajanje djelatnosti koje se mogu komercijalizirati i samostalno postojati na tržištu pretvorbom u jedno ili više trgovačkih društava, odnosno banku ili drugu financijsku instituciju”. Kako je spomenuti zakon donijet 14. prosinca 2001. očito je da će se – prepuštanjem FINA-i djelatnosti iz djelokruga rada Porezne i Carinske uprave – uskoro naći u privatnim rukama baze podataka o ulasku i izlasku roba i stanju na granicama RH, sve financijske državne tajne i povjerljivi porezni podaci.

To može biti više nego opasno jer su mogućnosti zlouporabe doista velike. Zakonsku obvezu o privatizaciji Uprava i Nadzorni odbor, na čelu sa Popijačem i Kuštrakom, još nisu proveli. Možda će do privatizacije doći kada se FINA osigura stalnim priljevom novca iz državnog proračuna za usluge koje sama, bez znanja stručnjaka zagrebačkog Gradskog zavoda za automatsku obradu podataka, uopće i nije u stanju pružiti.

Spomenuti ugovor u točki 9. potpuno nezakonito predviđa prijenos prava Ministarstva financija na FINA-u. Međutim, prava, obveze i odgovornost za prikupljanje, čuvanje i obradu podataka, te razvoj informatičkog sustava Carinske i Porezne uprave definirani su Zakonom o Poreznoj upravi i Zakonom o Carinskoj službi. Članak 8. ugovora – koji govori o naknadi za korištenje sustava – tek napominje da će “sredstva za pružanje podrške osigurati korisnik sustava, a visina naknade će se utvrditi za svaki oblik podrške posebno i regulirati posebnim ugovorom”. Vlada, dakle, prihvaća protuzakoniti i rizičan projekt za koji ne zna ni koliko će koštati, ni kako će pojedini korisnici – primjerice županijski uredi državne uprave i Grad Zagreb – osigurati sredstva za plaćanje u svojim proračunima jer za to ne postoji zakonska podloga. Ugovor Vlade i FINA-e zadire u nadležnosti županijske uprave i lokalne samouprave. Ovakvim Ugovorom Vlada se miješa u poslove lokalne uprave, odnosno Grada Zagreba i određuje kako će Grad Zagreb informatizirati svoju upravu.

Političko lobiranje i ugovaranje posla FINA-i pokušaj je eliminacije GZAOP-a. Vladin Ured za internetizaciju i Ministarstvo financija započeli su prije godinu dana pripreme da se zagrebački GZAOP, na čijem je čelu dipl. ing. Mladen Mustać – sa svim svojim stručnjacima i novim računalima za obradu podataka – stavi u funkciju davatelja svih informatičkih usluga tijelima državne uprave i grada Zagreba. GZAOP postoji već 30 godina, u vlasništvu je grada Zagreba. Za razliku od FINA-e, koja do sada nije radila i ne zna raditi na složenoj obradi podatak, GZAOP je postigao značajne rezultate. Računica FINA-e i njezinih čelnih ljudi je jednostavna. Kada dobije posao, i s Vladom potpiše ugovor, uzet će u podnajam GZAOP i provoditi nove programe, poput upravljanja državnom imovinom ili državnim registrima. Druga je mogućnost da iz GZAOP-a vrbuje najbolje stručnjake i jednostavno preuzme projekte Porezne uprave koje je GZAOP već razvio s Ministarstvom financija, poput sustava fiskalnih blagajni, prihvata i obrade PDV-a putem Interneta, porezne ponude putem Interneta i sl. Za razliku od Mustaćeva tima stručnjaka, u FINA-i se samo jedna osoba bavi tim poslovima – Anđelko Dvorščak, bivši pomoćnik ravnatelja Porezne uprave za informatiku.

Dvorščak je svojedobno bez propisne procedure i znanja odgovornih u Ministarstvu financija potpisao pismo narudžbe kojim se neopozivo i bezuvjetno naručuje od IBM-a kompjutorski sustav za 3,7 milijuna dolara. Ministar Crkvenac je 2002. opozvao to pismo narudžbe, a slučaj predao Odjelu za gospodarski kriminalitet MUP-a koji ga ni do danas nije riješio. Zahvaljujući čelnim ljudima Ministarstva financija, Dvorščak je dobio sporazumni prekid radnog odnosa u Poreznoj upravi i odmah prešao u FINA-u koja je u međuvremenu kupila takvo računalo. Mjesecima prije nego su se u FINA-i sjetili upravljanja sustavima državnih i javnih financija, odvijale su se pripreme za transformaciju GZAOP-a u neprofitnu agenciju, čiji će vlasnik 50 posto biti država, a 50 posto grad Zagreb. Na temelju dogovora u Vladi, Poglavarstvo grada Zagreba poslalo je Vladi pismo namjere kojim se potvrđuje spremnost da se GZAOP učini središnjicom obrade svih sustava državnih i javnih financija. Ali u Vladi je nastupio preokret – već tri mjeseca nitko Gradu Zagrebu nije niti odgovorio na pismo namjere. Započeli su tajni pregovori sa FINA-om, iz projekta sa GZAOP-om tiho se povlači Goran Granić, a iz započetog FINA-nog projekta isključeni su odgovorni Ministarstva financija i Grada Zagreba. Dok se s jedne strane iz posla izbacuju Porezna i Carinska uprava, te stručni i opremljeni GZAOP, i protežira FINA, s druge strane moćni lobi FINA-i osigurava monopol i u nju ulijeva ogromna sredstva državnog proračuna.

Ovlasti koje dobiva FINA
Najčuvanije državne tajne u posjedu privatne tvrtke

Kad Vlada prihvati ugovor s FINA-om, cijela financijska moć hrvatske države, kontrola državne granice i poreznog sustava, potpuno nelegalno i protuzakonito naći će se pod kontrolom Financijske agencije. Glavna su područja nad kojima će Fina imati ovlasti:
POREZNE KARTICE – nadzor nad poreznim karticama građana RH, koje su inače jedna od triju najčuvanijih državnih tajni
CARINA – djelatnosti iz djelokruga Carinske uprave: podaci o ulasku i izlasku roba te stanje na granicama RH

Vezane vijesti

Državne tvrtke gomilaju gubitke

Državne tvrtke gomilaju gubitke

U prvom tromjesječju ove godine prihodi državnih tvrtki su smanjeni, troškovi zaposlenih dalje rastu, zaduženost se povećava, a gubici se dalje… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika