DRŽAVNO VS. PRIVATNO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravstva godišnje najviše novca daju privatnim ustanovama poput Magdalene, što rezultira sve većom ogorčenošću vodstva kardioloških i kardiokirurških klinika državnih bolnicaPo svemu sudeći u hrvatskom zdravstvu otvara se nova afera, i to ovaj put zbog financijskih pogodnosti koje uživa Specijalna bolnica za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju Magdalena. Skupina uglednih kardiologa i kardiokirurga otkrila je za Nacional strogo čuvanu tajnu prema kojoj privatna bolnica Magdalena od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje svaki mjesec dobiva 9.800.000 kuna, odnosno gotovo četiri puta više nego isti takvi odjeli na Rebru. Kada se zbroje sredstva koja uplaćuje HZZO, ispada kako država na račun Magdalene godišnje isplaćuje približno 110 milijuna kuna, što je, u prosjeku, veća svota od one koja je uplaćena radiološkoj poliklinici Medikol. Prema dostupnim podacima, Medikol je u protekle tri godine od HZZO-a dobio 271 milijun kuna ili 90,3 milijuna godišnje, a u Magdaleni dobivaju dvadesetak posto više.

LIJEČNICI KOJI SU OTKRILI te informacije uvjereni su kako je riječ o potencijalno najvećoj aferi u hrvatskom zdravstvu, koja pokazuje da HZZO i Ministarstvo zdravstva šalju ogroman novac u privatne ustanove. Još su veće razlike između Magdalene i državnih bolnica - tako kardiologija i kardiokirurgija KBC-a Zagreb (Rebro) od HZZO-a primaju 2,6 milijuna kuna, a kardijalna kirurgija KBC-a Split samo 500.000 kuna mjesečno, zbog čega je nedavno protestirao Dalibor Letica, voditelj splitske Kardijalne kirurgije. Letica je upozorio kako već tri godine i osam mjeseci, otkad Split ima taj odjel, kardijalni kirurzi operiraju u jednoj improviziranoj operacijskoj dvorani abdominalne kirurgije, a država im odbija platiti novu opremu. Iako je Rebro obnovljeno prije nekoliko godina, i tamošnji liječnici su nezadovoljni uvjetima rada, što je prije nekoliko tjedana potvrdio i Davor Miličić, ravnatelj Klinike za kardiologiju, koji je upozorio kako njegova ekipa radi na zastarjelim uređajima od kojih su neki već trebali biti otpisani. Slično stanje vlada i u preostale dvije hrvatske bolnice u kojima se obavljaju kardiokirurški zahvati, a to su KBC Rijeka i KB Dubrava. Takva situacija navela je vodeće stručnjake tih državnih bolnica na pokretanje inicijative za preispitivanje ugovora između HZZO-a i Magdalene.

“Nevjerojatno je, a vjerojatno i zakonski upitno, da Magdalena od države dobiva toliki novac umjesto da HZZO investira u naše bolnice, u kojima rade vrhunski kadrovi. Ako smo se u Hrvatskoj odlučili za javno zdravstvo, kako je moguće da najviše državnog novca odlazi u privatnu kliniku”, ispričao je jedan od vodećih kardiologa u Hrvatskoj. Premda zahtjev za rezanje sredstava koja se dodjeljuju Magdaleni još nije formaliziran, izgleda kako je počeo dobivati političku potporu. Tako je iz SDP-a stigla neslužbena poruka kako će u slučaju dolaska na vlast sigurno reducirati sredstva koja dobiva ta privatna poliklinika. Kao razlog navodi se podatak da pacijenti u Hrvatskoj više nisu ovisni o liječenju u Magdaleni, kako su to bili u vrijeme njezina osnivanja 1997. Tada su se kardiokirurške operacije izvodile samo na Rebru, i neki pacijenti su bili prisiljeni čekati čak i po nekoliko godina, što baš nije ostavljalo veliku nadu da će preživjeti.

U TAKVIM OKOLNOSTIMA, ekipa u Magdaleni preuzela je velik dio posla i liste čekanja su se smanjile, a novoosnovana poliklinika koja se nalazi u Krapinskim Toplicama od samoga početka je ostvarivala vrhunski profit. No u međuvremenu su osnovani kardiokirurški odjeli u Dubravi, Rijeci i Splitu, a Magdalena zahvaljujući HZZO-u i dalje ostvaruje vrhunski profit. Čini se kako bi takvo stanje uskoro moglo doći pod znak pitanja. Protivnici privatizacije hrvatskog zdravstva sve su brojniji, a sada se na njihovu udaru našla Magdalena. Pritom treba biti realan - Magdalena je zamišljena i pokrenuta kao vrhunski medicinski projekt, u koji je tadašnji direktor Ivan Drpić, zajedno s kardiologom Mihajlom Šestom i skupinom investitora, uložio 22 milijuna njemačkih maraka. Drpić je umro prije nekoliko mjeseci, međutim, u prošlosti je, a posebno nakon 2000., imao izniman utjecaj na donošenje odluka u zdravstvu. Kada je vlast preuzela trećesiječanjska koalicija, tadašnja ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina - unatoč tome što je bio direktor Magdalene - imenovala ga je predsjednikom Upravnog vijeća HZZO-a, koji je dijelio novac privatnim klinikama. Osim toga, bio je prijateljski i poslovno povezan s utjecajnim ljudima kao što su odvjetnik Marijan Hanžeković, znanstvenik i direktor Genere Slobodan Vukičević te nekadašnji general franjevačkog reda Ilija Živković. Krajem 90-ih u Magdaleni su zaratili s HDZ-ovom vladom, a posebno im se zamjerio ministar zdravstva Željko Reiner. Ivan Drpić je još u ožujku 2002. izjavio za Nacional kako HZZO plaća 60 posto Magdaleninih usluga, a kao dokaz teze da profit ne stavljaju na prvo mjesto iznio je podatak prema kojem su u posljednje dvije godine obavili usluge vrijedne 3.200.000 kuna iznad ugovora koji su imali sa Zavodom za zdravstveno osiguranje. Početkom desetljeća, godišnji prihod Magdalene iznosio je oko 100 milijuna kuna, ali Drpić je bio uvjeren kako su, prema kapacitetima kojima su raspolagali, bili sposobni zarađivati i do 140 milijuna na godinu. “Radili smo tako dobro da su se neki osjetili ugroženi pa nam je tadašnji ministar zdravstva Željko Reiner srezao ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje za 60 posto. Željelo nas se uništiti ne vodeći pritom računa što su pacijenti najveći gubitnici lošijeg ugovora s HZZO-om”, ispričao je Drpić u razgovoru za Nacional.

Magdalenu danas vodi Mihajlo Šesto, kardiolog koji je godinama radio u Njemačkoj, a potom je Bolnica Magdalenasredinom 90-ih odlučio pokrenuti privatnu polikliniku u Krapinskim Toplicama. Prema službenim podacima, Specijalna bolnica za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju Magdalena ugovorna je ustanova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i osiguravajućih društava Croatia osiguranje i GRAWE. Tamošnji liječnici specijalizirali su se za prevenciju, kompletnu neinvazivnu i invazivnu dijagnostiku te perakutno i kirurško liječenje kardiovaskularnih bolesti. O tome na svojoj internetskoj stranici obavještavaju i potencijalne klijente: “Naša je misija smanjiti pojavnost i posljedice kardiovaskularnih bolesti u društvu kroz sustavno unapređenje preventivnih, dijagnostičkih i terapijskih postupaka te kontinuiranu edukaciju medicinskih radnika i znanstvena istraživanja.”

U PROTEKLIH 14 GODINA u Magdaleni je obavljeno 6000 kardiokirurških operacija i više od 10.000 intervencija s ugradnjom stenta. Cijene su javne: najskuplji zahvati stoje oko 150.000 kuna (20.000 eura), pojedina diletacija krvnih žila stoji 18.000 kuna, a 6000 kuna se plaća koronografija. HZZO je s Magdalenom potpisao ugovor do 2012., što znači kako će ta privatna ustanova još najmanje dvadeset mjeseci imati osigurane prihode zahvaljujući državi. Prema dostupnim podacima svake godine se u Magdaleni obavi više od 4300 hospitalizacija, 10.000 ambulantnih kardioloških, kardiokirurških pregleda, ultrazvučnih pregleda i kontrola elektrostimulatora srca, 3500 perakutnih dijagnostičkih i intervencijskih zahvata te više od 540 kardiokirurških i vaskularnih operacija. Ta privatna bolnica uključena je u Hrvatsku mrežu urgentne perakutne koronarne intervencije, odnosno 24 sata dnevno zbrinjava bolesnike Krapinsko-zagorske županije s akutnim infarktom miokarda. U Magdaleni se godišnje obavi i više od 14.000 telemedicinskih kardioloških konzultacija u Pozivnom centru koji radi 24 sata na dan cijelu godinu. Zanimljivo bi bilo otkriti razloge efikasnosti Magdalene, u kojoj se svake godine obavi približno 3,5 tisuća koronografija, dok se na Rebru obavi 2000, a u ostalim državnim bolnicama preostalih 1500. Dok tamošnje vodstvo tvrdi kako je to zato što njihovih 25 liječnika rade u dvije smjene, protivnici su uvjereni kako se radi o još jednom dokazu sprege države i privatnika. Ministarstvo zdravstva je zabranilo državnim bolnicama rad u dvije smjene, a posljedica su duže liste čekanja, zbog čega se pacijenti šalju u privatne poliklinike, koje onda ubiru novac iz HZZO-a.

GLAVNI PROFIT nesumnjivo izvlače Magdalenini vlasnici, a prema podacima koje objavljuje Sudski registar, Magdalena se nalazi u vlasništvu tvrtke Medinvest d.o.o. Medinvest se bavi ulaganjima u medicinskom sektoru i u vlasništvu drži medicinske i biotehnološke kompanije, a ima petoricu vlasnika. To su Mihajlo Šesto, koji je ravnatelj Magdalene, osječki kardiokirurg Ranko Ugljen, Gordan Tomac, Luka Vrban i Rudolf Sekušak, koji je vlasnik tvrtke Zagorje gradnja i manjinski dioničar Viadukta. Posebno su zanimljivi Tomac i Vrban, prije svega zbog bliskosti s Andrijom Hebrangom. Gordan Tomac je direktor hrvatske podružnice tvrtke Shimadzu, ali i sin Berislava Tomca, vlasnika radiološke poliklinike Dijagnostika 2000 i bliskog Hebrangova prijatelja. Afera Shimadzu obilježila je čitavo jedno desetljeće u hrvatskom zdravstvu, kada je anonimna tvrtka iz Japana redovito pobjeđivala na javnim natječajima za opremanje liječničkih ustanova unatoč boljim ponudama nekih renomiranijih proizvođača. Iako su postojale snažne indicije da su Tomac i Shimadzu uživali povlašten položaj, pravosuđe nije pokazalo preveliki interes za te slučajeve. Luka Vrban također spada u kadrove koji su blisko surađivali s Hebrangom. Kao financijski stručnjak, prije 1990. radio je kao pomoćnik ravnatelja u Klinici za dijabetes Vuk Vrhovec, odakle je napredovao zahvaljujući HDZ-ovu preuzimanju vlasti. Tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang postavio ga je na funkciju direktora Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja i zdravstva, odakle ga je potkraj 1992. razriješila vlada Hrvoja Šarinića. Vrban je ubrzo prešao u privatni sektor, i prema mišljenju nekih njegovih bivših suradnika, iskoristio kontakte koje je stvorio dok je radio u državnoj službi.

POKOJNI DIREKTOR MAGDALENE Ivan Drpić s Mihajlom Šestom i skupinom investitora uložio je u tu kliniku 22 milijunaU DJELOMIČNOM VLASNIŠTVU Medinvesta je i Genera, vodeća biotehnološka tvrtka koju vodi Slobodan Vukičević. Izgradnja Genere, koja je stajala 9 milijuna eura, započela je 2004., a dovršena je nakon pet godina. Osnivači su bili ravnatelj bolnice Magdalena Ivan Drpić, kardiolog i medicinski direktor Magdalene Mihajlo Šesto i profesor Medicinskog fakulteta Slobodan Vukičević te tvrtka Medinvest d.o.o. iz Zagreba. U Generi su odlučili proizvoditi hrskavično autologno tkivo, određivati gensku predodređenost za kardiovaskularne bolesti, prikupljati i čuvati matične stanice iz pupkovine i posteljice novorođenčadi te proizvoditi transplantate demineraliziranih kostiju i stanica srčanog mišića. Europska komisija za znanost prošle je srijede Hrvatskoj prvi put odobrila vođenje znanstvenog projekta na kompetitivnom natječaju u području regenerativne medicine, a voditelj je Slobodan Vukičević. Projekt je vrijedan 6 milijuna eura i obuhvaća klinička ispitivanja novoga lijeka za liječenje akutnih prijeloma. Ali kada je riječ o hrvatskom zdravstvu, bunt liječnika protiv Magdalene mogao bi snažno uzdrmati i financijsku strukturu Medinvesta. Situacija se počela mijenjati otkako je prije nešto više od jednog mjeseca objavljen niz tekstova koji su pokazali kako Ministarstvo zdravstva i HZZO plasiraju goleme količine novca u privatne poliklinike. Premda u HZZO-u skrivaju o kolikoj je sumi riječ, očito je riječ o godišnjoj svoti koja se penje i do milijardu kuna. U antikorupcijskoj kampanji koja se vodi u Hrvatskoj, razumljivo je da se počinju preispitivati i ti ugovori jer nema nikakve logike izdvajati tolike svote za privatnike, a istovremeno puštati da se javno zdravstvo uruši zbog nedostatka sredstava. Zbog toga se može očekivati otvaranje afere Magdalena, ali vrlo vjerojatno i istraga cjelokupnog visokoprofitnog privatnog medicinskog biznisa u Hrvatskoj.