Građevinski radovi na aerodromu Cerklje nedvosmisleno pokazuju kako Slovenci zaista sve čine da potpuno osposobe zračnu bazu za prihvat NATO-ova zrakoplovstvaSlovenska zračna baza Cerklje kod Brežica, desetak kilometara od hrvatsko-slovenske granice, postat će prva zrakoplovna baza na području bivše Jugoslavije na koju će bez posebnih najava slijetati NATO-ovi zrakoplovi, te dolijevati gorivo, obavljati sitne popravke, a u slučaju ratnih i kriznih situacija polijetati u borbene misije.

Posljedica je to nedavnog ulaska Slovenije u članstvo NATO-a i obaveza koja proizlazi iz tog članstva, a to je da je svaka država članica Saveza dužna u tehničkom i materijalnom smislu osposobiti barem jednu zračnu luku za vojne potrebe Saveza. Premda su slovenski dužnosnici proteklih dana nastojali opovrgnuti pisanje zagrebačkog Večernjeg lista, o aerodromu Cerklje kao NATO-ovoj bazi vojnog zrakoplovstva, s očitim ciljem da umire slovensku javnost ionako podijeljenu oko potrebe ulaska Slovenije u NATO, neke činjenice pokazuju suprotno.

Građevinski radovi na aerodromu Cerklje nedvosmisleno pokazuju kako Slovenci zaista sve čine da potpuno osposobe zračnu bazu za prihvat NATO-ova zrakoplovstva. Ove je godine zamijenjena ograda, grade se dva nova hangara za slovenske helikoptere “Cougar”, vrijedne 60 milijuna eura, oprema se dodatnom opremom i kontrolni toranj s meteorološkim uređajima i navigacijskom opremom za sve vrste instrumentalnog letenja dannju i noću.

Slovenski helikopteri s aerodroma Brnik kod Ljubljane još ove godine trebaju se preseliti u Cerklje, a prošlog je tjedna osnovana i vojna škola za pilote u Cerklju pa se prema svemu spomenutom potpuno izgubila civilna namjena aerodroma koju su zagovarali neki slovenski političari.

Još u proljeće ove godine ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel nagovijestio je mogućnost da zračna baza Cerklje bude na raspolaganju članicama NATO-a, a američki general i zamjenik zapovjednika Savezničkih snaga u Europi Charles Wald u travnju je ustvrdio kako će NATO većinu svojih vojnih baza preseliti iz zapadne Njemačke u nove članice Saveza, između ostalog, spomenuo je i Sloveniju.

Nacional je iz diplomatskih izvora uspio doznati kako Cerklje neće biti stalna baza NATO-ovih zrakoplova, prije svega, jer za takvo nešto nema potrebe u sjedištu Saveza. Zrakoplovni resursi NATO-a i strategijski interesi pomiču se istočno od bivše SFRJ, a zemlje kao što su Bugarska i Rumunjska raspolažu dostatnim kapacitetima da udome NATO-ove zrakoplove iz njemačkih baza koje se iseljavaju. NATO-ovi zrakoplovi stacionirani u spomenutim zemljama pružali bi zračnu potporu kopnenim snagama Saveza u misijama u Afganistanu, a vjerojatno u bliskoj budućnosti i u Iraku.

Isti izvori tvrde kako dolazak NATO-ova zrakoplovstva u Sloveniju ipak ima svoju svrhu, a to je da poveže NATO-ov zračni prostor između Mađarske i Italije u jedinstvenu cjelinu i time olakša i ubrza procedure za letenje nad prostorom svojih članica, a ne, kao što je dosad bio slučaj, za svaki let i ulazak u neku od zemalja koje još nisu bile članice Saveza, traži posebne dozvole i najave.

Povremeno baziranje NATO-ova zrakoplovstva u blizini hrvatske granice značajno je iz još nekoliko razloga, jer će ovo biti prvi put od raspada bivše Jugoslavije da NATO svoje zrakoplovstvo, nesmetano i u bilo koje vrijeme, može u slučaju većih kriza bez posebnih dozvola bazirati u jednoj od zemalja raspadnute države. Slovenski primjer pokazuje kako će i Hrvatska, ulaskom u NATO za koju godinu, morati donijeti odluku koji aerodrom potpuno namijeniti zračnim snagama NATO članica. Na raspolaganju su aerodromi u Puli, Zagrebu, Zadru i Divuljama kod Splita.

S obzirom na turističku orijentaciju zemlje eventualni odabir jednog od triju aerodroma na moru mogao bi izazvati burne reakcije u javnosti. Premda će Hrvatska, kao uostalom i sve druge buduće zemlje članice NATO-a, staviti na raspolaganje zrakoplovnu infrastrukturu Savezu, Nacionalovi sugovornici ističu da od dolaska NATO-ova zrakoplovstva u slovensku zračnu bazu Cerklje Hrvatska može imati višestruke koristi.

Nestabilno i krizno područje bivše Jugoslavije, dolaskom NATO zrakoplovstva na granice Hrvatske postat će u sigurnosnom smislu stabilnije, jer će ostati vrlo malen prostor izvan dosega NATO-ova sigurnosnog kišobrana, odnosno sustava zajedničke obrane, a osim toga dolazak vojnih zrakoplova u Sloveniju samo potvrđuje najave kako će se širenje NATO-a nastaviti i na sve druge zemlje bivše Jugoslavije i nakon zadnjeg proširenja.

Hrvatska pomnim praćenjem situacije oko ulaska Slovenije u NATO savez može puno toga naučiti iz slovenskog primjera kako bi brže i kvalitetnije ispunila sve vojne preduvjete zahtjeva za članstvo, a hrvatsko će zrakoplovstvo vjerojatno, zbog neposredne blizine aerodroma Cerklje, imati i više prilika da u zajedničkim vježbama s NATO-ovim zrakoplovstvom uvježbava procedure i standarde letenja svih zemalja članica, a ne samo, kao što je dosad bio slučaj, s američkim zrakoplovstvom u pulskom akvatoriju.

Sada je posve jasno da NATO ne namjerava tražiti od svojih članica i zemalja poput Slovenije, pa time i Hrvatske, ukidanje ratnog zrakoplovstva kao grane oružanih snaga, nego samo traži da nesmetano i po potrebi boravi sa svojim zrakoplovima u zračnim lukama tih zemalja.

Aerodrom Cerklje bio je jedan od najvećih u bivšoj SFRJ. Na njemu je bila stacionirana 82. zrakoplovna brigada, koju su činile tri lovačko-bombarderske eskadrile, i to 237. lovačko-bombarderska sa zrakoplovima J-21 tipa “Jastreb”, 238. lovačko-bombarderska eskadrila zrakoplovima J-22 tipa “Orao” i 351. izvidnička eskadrila s istim tipovima zrakoplova. Ukupno je na aerodromu bilo 67 aviona, 1200 oficira, podoficira, vojnika i civila te dio specijalne jedinice iz Niša.

Uz to, na Cerklju se povremeno baziralo i oko 30 helikoptera iz Zagreba , Niša i Mostara. Pripadnici 25. područnog štaba Teritorijalne obrane poduzeli su 27. lipnja 1991. minobacački napad na aerodrom. Napad je počeo oko 20.45 a teritorijalci su ispalili deset mina. Svi avioni i helikopteri, u opasnosti od novog napada, iste su noći i sljedećeg dana napustili aerodrom i odletjeli većim dijelom u Bihać. Nakon toga u vrijeme moratorija vojnici JNA s područja aerodroma odvezli su svu tehničku opremu i sredstva a objekte uništili. Posljednji pripadnik JNA napustio je aerodrom 26. listopada, a preuzimaju ga pripadnici 25. područnog štaba TO iz Brežica.

Uskoro, 20. studenoga 1991. na aerodromu se održava prva svečanost davanja vojne prisege pripadnika TO iz cijele Slovenije. Početkom ljeta 1992. u vojarnu na aerodromu smještaju se 210. učilišni centar TO Republike Slovenije, a u svibnju iste godine razmješta se na aerodrom i 25. područni štab TO Brežice. U siječnju 1993. u sklopu aerodroma počinje s radom i 24. oklopno-mehanizirana bojna, a uz to na aerodromu se obnavljaju objekti i kao zadnja postrojba na aerodrom se useljava školski dio 15. brigade vojnog zrakoplovstva Slovenske vojske s helikopterima Bell 206 AB i zrakoplovima “Zlin” 142 L i 242L.

U trenucima približavanja NATO-u, od 14. studenoga do 2. prosinca 1998., na aerodromu Cerklje izvodi se združena vježba zemalja NATO-a i Partnerstva za mir pod nazivom Cooperative Adventure Exchange u kojoj je sudjelovalo 5500 vojnika, a posebna čast Sloveniji ukazana je na aerodromu Cerklje kad je od 28. lipnja do 1.srpnja 1996. gostovala američka vojna zrakoplovna skupina Thunderbirds i izvela svoj program.

U prijepodnevnim satima 3. travnja 2000. nakon kratke svečanosti s aerodroma Brnik kod Ljubljane poletjeli su Pilatusi PC-9 i PC-9M i odletjeli prema aerodromu Cerklje ob Krki , svom novom domu. Na Brniku su ostali samo helikopteri Bell-412 i transportni avion L 410. Uzrok seljenju u Cerklje bio je skučen prostor na vojnom dijelu aerodroma Brnik po dolasku novih devet zrakoplova PC-9M.