Libijski predsjednik Moamer Gadafi otkrio je predsjedniku Mesiću neke od najvažnijih strateških planova svoje vanjske politike.Nedavni boravak predsjednika Stjepana Mesića i hrvatskih gospodarstvenika u Libiji označio je početak obnove političkih odnosa, ali i otvaranje vrata hrvatskom kapitalu, tvrtkama i poduzetnicima ne samo u Libiju nego i na afrički kontinent. Za posjeta su dogovoreni i prvi konkretni poslovi. Najdalje je u ugovaranju novih projekata otišla Ina. S libijskim partnerima direktor Ine Tomislav Dragičević dogovorio je osnivanje libijsko-hrvatskog stručnog tima koji će osiguravati zajednički nastup na afričkim tržištima. Ina će dobiti pravo istraživanja i eksploatacije dvaju naftnih polja: jednog vrlo perspektivnog i jednog s neizvjesnim potencijalom. Ina će također dobiti pravo rekonstrukcije i potom eksploatacije jedne napuštene bušotine. U pravilu se na tim izvorima nafte prestalo s eksploatacijom zbog kvarova na opremi koja se, zbog sankcija, nije mogla zamijeniti i modernizirati. Ina je također dogovorila kupnju znatnih količina libijske nafte koja će se zbog svojstava moći lako prerađivati u hrvatskim rafinerijama. Na kraju je dogovoreno da se veće količine libijske nafte namijenjene europskom tržištu prerađuju u rafinerijama u Rijeci i Sisku.

Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, koji je predvodio hrvatske gospodarstvenike, izjavio je u razgovoru za Nacional da je Libija istodobno ušla u proces obnove, tranzicije i otvaranja procesa privatizacije, što povećava šanse hrvatskih tvrtki. Libijci ne kriju simpatije prema Hrvatskoj, a prednost je i to što je mala država bez političkih pretenzija spram Libije.

“Njihov premijer Šukri Ganin”, kaže Čačić, “otvoreno mi je kazao da velike države možda nude najbolje cijene i tehnologiju, ali da suradnja s njima stvara odnos ovisnosti koji Libija ne želi prihvatiti. Stoga će Libija inzistirati na suradnji sa srednjim i manjim državama, makar one ne nude uvijek i najpovoljnije uvjete. No one suradnju neće uvjetovati političkim ustupcima niti će imati kakvih političkih pretenzija spram Libije i stoga će imati prednost.”

Čačić je ustvrdio da je nakon posjeta predsjednika Mesića pred hrvatskim poduzetnicima i menadžerima zadaća da što prije ponude programe suradnje. Po Čačićevu mišljenju, prednost imaju tvrtke koje su već radile u Libiji. To se, primjerice, odnosi na Lošinjsku plovidbu koja je svakodnevno svojim brodovima održavala vezu s Libijom, zatim na medicinske institucije i farmaceutsku industriju koje imaju veliki ugled u Libiji, te građevinske tvrtke Konstruktor, Vijadukt i Ingra koje bi mogle sudjelovati u gradnji libijskih autocesta.

Tako je već dogovoreno da bolnica “Vuk Vrhovec” iz Zagreba otvori u Tripoliju veliki afrički centar za liječenje dijabetesa, a razgovaralo se i o izgradnja moderne klinike za kardiokirurgiju u kojoj bi operativne zahvate izvodili naši najistaknutiji liječnici na čelu s Markom Turinom. Istodobno oba ta centra služila bi kao edukacijska središta za obrazovanje libijskih liječnika. Ministar Čačić upoznao je libijske domaćine, koji namjeravaju sagraditi 4 tisuće kilometara autocesta, s hrvatskim modelom financiranja i izgradnje modernih prometnica.

Predsjednik Mesić podsjetio je u ekskluzivnom razgovoru za Nacional da njegovo prijateljstvo s Moamerom Gadafijem potječe još iz vremena dok je bio predsjednik Predsjedništva bivše Jugoslavije. “Za našeg prvoga susreta Gadafi nije krio velike simpatije prema Jugoslaviji, posebice prema njegovu prijatelju Josipu Brozu Titu. No upozorio sam ga da se Jugoslavija ne može održati, a Gadafi se vrlo brzo uvjerio u ispravnost mojih procjena pa je i to jedan od razloga zbog kojih sam dobio počasni doktorat Sveučilišta u Tripoliju. Premda smo dugo dogovarali ovaj posjet, do njega je došlo u najbolje moguće vrijeme: dok smo boravili u Libiji, započeo je proces njenog izlaska iz izolacije i sankcija. Upravo zbog toga je bilo važno da se među prvima nađemo s predsjednikom Gadafijem jer će u tu zemlju sada pohrliti kapital i tvrtke iz cijeloga svijeta. Time smo stvorili prostor ne samo za ulazak naših tvrtki i kapitala u Libiju nego i u cijelu Afriku”, istakao je predsjednik Mesić.
Libijski predsjednik Moamer Gadafi otkrio je predsjedniku Mesiću neke od najvažnijih strateških planova svoje vanjske politike.
“Predsjednik Gadafi najavio je da želi inicirati stvaranje afričke organizacije država po uzoru na Europsku uniju. Smatra da je nužno utvrditi zajedničke, afričke standarde pravne države, gospodarske i političke suradnje, carinskih i trgovinskih unija, koji bi pripomogli bržem razvoju afričkog kontinenta, ali i, što je najvažnije, otklonili opasnost od ratnih sukoba na afričkom kontinentu. Gadafi se ogradio od terorizma, svjestan je njegove opasnosti za svjetski mir. Složio se s mojim inzistiranjem da se stane na kraj terorizmu. No upozorio je da će borba protiv terorizma biti učinkovita jedino ako se istodobno razrješavaju regionalne krize i otklanjaju uzroci koji dovode do terorizma. A to su, po Gadafijevoj procjeni, ponajprije siromaštvo, strana dominacija, diktat inozemnog kapitala i tvrtki. Složio se s mojoj tezom da se mir na Bliskom istoku može postići samo pregovorima i ako obje strane priznaju realnost. A ona glasi: i Izraelci i Palestinci imaju pravo na svoju državu”, zaključio je predsjednik Mesić.

Supruga predsjednika Gadafija bila je za posjeta predsjednika Mesića na vjenčanju nećakinje. No pozvala je Milku Mesić da joj se pridruži u Zelenoj planini, udaljenoj 350 kilometara od Tripolija. Poslala je po nju specijalni zrakoplov, a na kraju posjeta Milka Mesić dobila je na dar tri zlatom izvezene haljine koje će uskoro darovati Etnografskom muzeju u Zagrebu.