Objavljeno u Nacionalu br. 408, 2003-09-11

Autor: Berislav Jelinić

VOĐA BOSANSKIH SRBA O AUTOCESTI KROZ BiH

Želimo s Hrvatskom razgovarati o rezervnom pravcu autoceste

Predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić u intervjuu za Nacional govori o svom nezadovoljstvu marginalizacijom srpskog entiteta u odlučivanju o gradnji autoceste kroz BiH, te o ponudi koju ima za hrvatsku vladu vezanoj uz povezivanje zapadnog dijela RS s autocestom Zagreb-Beograd

Dužnosnike RS naljutilo je i to što nitko nije točno znao kako se Bosmal zapravo pojavio kao jedini ozbiljan kandidat za taj posaoDužnosnike RS naljutilo je i to što nitko nije točno znao kako se Bosmal zapravo pojavio kao jedini ozbiljan kandidat za taj posaoProteklih nekoliko dana Republika Srpska se u više navrata usprotivila namjeri dijela vlasti BiH koji je htio povjeriti gradnju autoceste kroz tu zemlju kompaniji Bosmal. Dužnosnici RS tvrde kako se o dodjeli tog posla odlučivalo mimo zakonske procedure i žale se da RS žele iz tog projekta posve isključiti.

Izgradnju koridora autoceste 5C dugog 328 km dio bosanskih vlasti htio je izravnom pogodbom dodijeliti kompaniji Bosmal, iza koje stoje moćni malezijski poslovni ljudi, te Husein i Hasan Čengić, kontroverzni poslovni ljudi i prijatelji ključnog čovjeka SDA Alije Izetbegovića. Njih dvojicu mediji su često povezivali s krijumčarenjem oružja, ali i s raznim terorističkim organizacijama.

Dužnosnike RS naljutilo je i to što nitko nije točno znao kako se Bosmal zapravo pojavio kao jedini ozbiljan kandidat za taj posao.

Nacional je prošlog tjedna razgovarao s Draganom Čavićem, predsjednikom Republike Srpske, koji je Nacionalu objasnio zašto je nezadovoljan ponašanjem dijela bosanskih vlasti i rekao kako bi se taj projekt trebao realizirati. Čavić je iznio i kako on vidi želju Hrvatske da sudjeluje u tom projektu, a hrvatskoj vladi iznio je i jednu zanimljivu ponudu.

NACIONAL: Kako komentirate posljednje događaje vezane uz namjere bošnjačkih političara o izgradnji autoceste 5C? – Oko izgradnje te autoceste isprepliću se različiti racionalni, regionalni, nacionalni i poslovni interesi. Ova priča je zapravo otvorena nakon što je u siječnju 2003. predsjedništvo BiH donijelo zaključak i uputilo inicijativu Savjetu ministara BiH, a u kojem je zaključeno da je koridor 5C dugačak 328 km strateški značajan za zemlju. Zaključkom koji je potpisao tadašnji predsjedavajući Mirko Šarović Savjet ministara dobio je zadatak početi poslove koji bi omogućili realizaciju tog projekta. Potom je Savjet ministara donio program o pripremi izgradnje autoceste i sastavio koordinacijski tim. Donesena je odluka da taj tim čine predsjednik Savjeta ministara BiH, ministar komunikacija i prometa, ministar financija i riznice iz Savjeta ministara, te dva entitetska ministra financija, dva ministra prometa, ministri građevinarstva, te predsjednik udruženja za poticanje razvoja infrastrukture i nacionalni koordinator pri Paktu za stabilnost. Poslije toga bilo je očito da je jedina osoba koja je zapravo bila veza RS s tim projektom Branko Dokić, ministar komunikacija i prometa BiH, koga je u ovom mandatu dala Republika Srpska.

NACIONAL: Jeste li vi o tom projektu uopće bili obaviješteni? – Ja ni u što nisam bio uključen niti okvirno institucionalno obaviješten, ali nemam namjeru mirno promatrati kako se ovaj projekt pokušava realizirati mimo postojećeg nacionalnog zakona o koncesijama. Realizacija ovog projekta mora se precizno koordinirati. Komisija koja je bila sastavljena nema nikakav institucionalni značaj. Bit cijelog problema je u tomu da netko nije imao namjeru poštovati odredbe nacionalnog zakona o koncesijama. U startu se trebalo procijeniti koji je pristup realizaciji projekta najbolji. Valjalo je vidjeti je li i za nas u BiH najbolji pristup onaj koji je imala Hrvatska, ili se treba ići na drugi model, koji bi uključivao raspisivanje međunarodnog javnog natječaja i potragu za koncesionarom. No u toj se priči odmah misteriozno pojavila tvrtka Bosmal.

NACIONAL: Na što mislite kada kažete da se Bosmal u tom projektu pojavio misteriozno? – Točno je da u članu 25 Zakona o koncesijama postoji mogućnost da netko dobije koncesiju na temelju samoinicijativne ponude. No čak ni takvo davanje koncesije ne može se raditi mimo zakonske procedure, a to se ovdje htjelo učiniti. I dalje mi nije jasno kako se baš Bosmal pojavio u tom projektu i tko je komunicirao s BiH vlastima. Ja sam tek nedavno doznao da je Bosmal poslao pismo namjere Ministarstvu prometa. U tom pismu tražio je da mu se na temelju samoinicijativne ponude dodijeli koncesija za gradnju autoceste. Potom se krenulo u vrlo čudnu realizaciju projekta. Savjet ministara BiH procijenio je da zbog postojećih odnosa sa Svjetskom bankom i MMF-om BiH nema mogućnost pristupiti povoljnim kreditima za izgradnju te ceste, iako je prema nekim procjenama BiH tek srednje zadužena zemlja. Zato se odlučilo da se ide na davanje koncesije za taj projekt i krenulo u potragu za koncesionarom. Savjet ministara konstatirao je da postoji javni interes za tu koncesiju i odredio da će se o dodjeli koncesije sastaviti ugovor. Ministarstvo prometa je nakon pisma namjere Bosmala tek bilo konstatiralo da postoji interes za dobivanje te koncesije. Bosmal je pismo poslao 5. lipnja, a Ministarstvo je odgovorilo 23. srpnja 2003.

NACIONAL: Spomenuli ste da se u ovom slučaju uopće nije poštovala procedura. Što su vlasti propustile učiniti? – Čak i kada bi se išlo na dodjelu koncesije na temelju nečije samoinicijativne ponude, to je nemoguće učiniti bez stava komisije koja o tomu odlučuje. Netko je htio Bosmalu dati koncesiju bez odluke komisije. Da budem posve jasan: tu će koncesiju na kraju moći dodijeliti samo komisija koja će se tek sastaviti, i to na temelju detaljnih pregovora s ponuđačima, kojih može biti više. Javni interes za projekt postoji, no tek treba poslati pismo namjere. Ako dođe deset takvih pisama, komisija će odlučivati o njima slično kao i na međunarodnom javnom natječaju. Ministarstvo prometa ne može u međuvremenu poduzeti nikakvu pravno relevantnu radnju, osim zaprimiti nečije pismo namjere. Trenutačno je vrlo diskutabilno je li Ministarstvo prometa bez odluke komisije uopće bilo nadležno dati bilo kakav odgovor Bosmalu. Ipak, Ministarstvo je Bosmalu pozitivno odgovorilo. No komisija će se morati sastaviti. Sjedište će joj biti u Banjoj Luci i imat će sedam članova: tri iz Federacije, tri iz Republike Srpske i jednog koga će imenovati visoki predstavnik u BiH. Njegov će glas biti presudan. Tek kada komisija to odluči, Ministarstvo može početi pregovarati s ponuđačima. Ako komisija Ministarstvu da ovlaštenje za pregovore, ono ugovor o dodjeli koncesije opet može sklopiti tek na osnovi odobrenja komisije. Mi u ovom projektu samo želimo poštovati proceduru i ne želimo biti ignorirani. Nažalost, neki su upravo to htjeli učiniti.

NACIONAL: Kako gledate na interes Hrvatske da sudjeluje u dijelu realizacije tog projekta? – Hrvatska je dala razumnu ponudu. Zamjeram joj što ta ponuda u jednom svom dijelu ignorira Republiku Srpsku, ali njeno pismo namjere ipak naglašava da postoje kantonalne nadležnosti o kojima treba voditi računa. Hrvatska ima respektabilno iskustvo u provođenju tih radova. RS ima poseban interes da u ovom projektu sudjeluje u pregovorima gdje će biti krajnja sjeverna točka tog projekta u BiH, te o tomu kroz koje će točno dijelove RS ta cesta prolaziti. Jasno mi je da u svim pričama ima i drugih interesa koji nam smetaju.

NACIONAL: Što vam to smeta? – Primjerice, utvrđena je krajnja sjeverna točka koridora 5C a da nas o tomu nitko ništa nije pitao. Tu mi je čak misteriozna i uloga srpskih predstavnika pri Savjetu ministara. Hrvatski predstavnici pri Savjetu ministara ostavili su otvorenim pitanje krajnje južne točke tog koridora. Mislim da bi bilo logično da se taj južni krak priključi na Jadransko-jonsku cestu koju Hrvatska već radi a koja će proći pokraj Ploča. Ne znam zašto bi nekomu smetalo da se o svemu odlučuje putem javnog natječaja, gdje bi svi kandidati imali jednake uvjete za natjecanje. Nitko nema ništa protiv Bosmala, ali oni taj posao moraju dobiti na transparentan način. Jedno od pitanja je i izrada studije o isplativosti tog projekta. I to se preskočilo. Tu studiju nikako ne bi smio raditi onaj koji bi poslije sudjelovao u realizaciji tog projekta. U međuvremenu čuo sam da je Bosmal već dostavio valjanu bankovnu garanciju za početnih 300 milijuna eura. Oni se ponašaju kao da ih ta procedura uopće ne zanima. Osim toga, Bosmal se sprema i za ulazak u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u tom projektu. Kako sam čuo, oni bi kao koncesionari otkupili zemlju kroz koju bi išla autocesta i tako bi praktično postali katastarski vlasnici autoceste. Za takav pristup nisam čuo nigdje u svijetu.

NACIONAL: Kako ocjenjujete postignuća hrvatske vlade u izgradnji autoceste kroz Hrvatsku? – Riječ je o dobrom projektu, koji će pomoći hrvatskom približavanju EU. Hrvatska će od tog projekta profitirati dugoročno i višestruko, posebno na području razvoja turizma. Osim toga, potaknuti su i javni radovi, a razvijena je i radna infrastruktura, koja ima iskustvo i znanje dostatno za kvalitetno konkuriranje za takve poslove u regiji. Zato smatram legitimnim hrvatske ambicije da sudjeluje u natječajima za te poslove u BiH.

NACIONAL: Znači li to što podržavate prometno povezivanje BiH, koje mnogi smatraju presudnim za očuvanje cjelovitosti BiH, da RS svoju budućnost definitivno vidi u BiH kao cjelovitoj državi? – Jugoslavija više ne postoji i nikada se više neće obnoviti. U BiH postoje tri konstitutivna naroda od kojih je svaki imao svoju viziju BiH. Povratka nema i svi bismo se trebali okrenuti izgradnji međusobnih odnosa na temelju postojećeg institucionalnog stanja. Spekulacije o navodnoj želji RS da se odcijepi iz BiH nemaju nikakvog razumnog utemeljenja. To više nije moguće, a osam godina je dovoljno dugo razdoblje tijekom kojeg su se od nacionalizma i želje za secesijom otrijeznili i najpijaniji ratnici.

ČAVIĆEVA PONUDA HRVATSKIM VLASTIMA

Mi s Hrvatskom želimo razgovarati i o onome što bi moglo predstavljati rezervni pravac za ovaj projekt. Taj pravac bi išao na relaciji Okučani, Gradiška, Banja Luka, te u perspektivi prema Doboju. Riječ je o trenutačno najprometnijoj trasi koja je i za Hrvatsku vrlo zanimljiva, jer je izravno naslonjena na njenu autocestu. Mi smo a Hrvatskom o gradnji tog pravca spremni razgovarati i posve neovisno o projektu koji trenutačno izaziva polemike. Mislim da je presudno pitanje mogu li neki hrvatski političari prihvatiti mogućnost da o nekom poslu pregovaraju s RS. Mnogi se u Hrvatskoj naježe samo kad čuju naše ime, a da ne govorimo o nekom institucionalnom odnosu. Frustracije koje su nastale zbog događanja do 1995. još nisu nestale. No mislim da one ne isključuju mogućnost razvijanja interesnih uzajamnih odnosa s uvažavanjem postojećih institucionalnih činjenica. Interes zapadnog dijela RS je povezati se s međunarodnim prometnim koridorima, posebice s autocestom Zagreb – Beograd.

Vezane vijesti

Dodik ne želi Jovanovića u novoj vladi Srbije

Dodik ne želi Jovanovića u novoj vladi Srbije

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u subotu je izjavio kako je protiv toga da Liberalno-demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića uđe u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika