Objavljeno u Nacionalu br. 807, 2011-05-03

Autor: Mate Granić

Gost kolumnist

Moji susreti s Ivanom Pavlom II.

Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova prisjeća se dramatičnog sastanka 1994. u Vatikanu s Ivanom Pavlom II., sastanka koji smatra najvažnijim u svojoj političkoj karijeri i koji je imao velikog utjecaja na zbivanja u Hrvatskoj i BiH

Mate GranićMate GranićS Ivanom Pavlom II. dva puta sam se susreo u četiri oka – u veljači 1994. i lipnju 1998. - a imao sam i više kraćih protokolarnih susreta u Rimu i u Zagrebu. Rat u BiH, uzrokovan agresijom Slobodana Miloševića bio je veliki izazov za Hrvatsku, Europu i cijeli svijet, posebno za Sv. Stolicu koja je odigrala izrazito važnu i pozitivnu ulogu. Američka mirovna inicijativa za BiH započela je 17. siječnja 1994. razgovorom sa specijalnim izaslanikom predsjednika SAD-a Billa Clintona Charlesom Redmanom u Ženevi, nakon neuspjeha Vance-Owenovog i Owen-Stoltenbergevog plana, a mir Hrvata i Bošnjaka uspostavljen je potpisivanjem preliminarnog Washingtonskog sporazuma 3. ožujka 1994. Dana 4. veljače 1994. posjetio sam Sv. Stolicu.


U službenu audijenciju primio me je Ivan Pavao II. Sastanak je umjesto 15-20 minuta trajao 45 minuta, bez obzira što je nakon mene Sv. Otac primio Jacquesa Chiraca, tadašnjeg gradonačelnika Pariza, kasnije predsjednika Francuske. Razgovor je vođen u papinoj privatnoj biblioteci u četiri oka, bez suradnika, na engleskom jeziku. Ivan Pavao II. se najprije interesirao za situaciju u BiH, posebno za stanje katolika i Katoličke crkve u BiH, uzroke rata, izglede za mir, te o humanitarnom stanju. Posebno se interesirao što sve Hrvatska radi da se taj rat zaustavi, kakva je uloga EU i SAD, te Srbije i Slobodana Miloševića. Detaljno, iskreno i najbolje što sam mogao sam izvijestio papu o svemu što ga je interesiralo. Nakon toga je on započeo monolog koji je trajao gotovo 15 minuta.

Govorio je nadahnuto i proročanski o opasnostima sukobljavanja islama i katoličanstva od Pakistana, preko Bliskog Istoka, Alžira do BiH. Govorio je o opasnostima za svijet od međunarodnog terorizma koji će se pojačavati. Posebno je govorio o opasnostima i za Europu i svijet i za katoličanstvo od rata u BiH. Od mene i od predsjednika Tuđmana je tražio da uložimo sve napore da se rat između Hrvata i Bošnjaka zaustavi. Više puta je ponovio važnost zaustavljanja tog sukoba za opasnost katolika u BiH, za odnose islama i katoličanstva, za mir i stabilnost u Europi. Sa simpatijama je gledao na ideju ne samo zaustavljanja rata između Hrvata i Bošnjaka nego i na uspostavljanje savezništva.

Od mene je osobno tražio da kao praktični katolik učinim sve da katolici u BiH ostanu, opstanu, te da se svi oni koji to žele vrate. Govorio je o potrebi suživota svih naroda - Hrvata, Srba i Bošnjaka - i religija u BiH. Interesirao se i za Židove u BiH, probleme izbjeglica iz BiH u Hrvatskoj, te posebno za američku mirovnu inicijativu, kojoj je dao punu podršku. Na kraju se ponovno vratio na zloporabu religije, međunarodni terorizam, te važnost uspostave mira u BiH za cijeli svijet i Katoličku crkvu posebno. Taj susret nikad u životu neću zaboraviti. On je zajedno sa susretom s kardinalom Jean-Louisom Tauranom, tadašnjim vatikanskim tajnikom za odnose s državama, imao dramatično pozitivan utjecaj na hrvatsku vanjsku politiku, te posebno na zaustavljanje rata između Hrvata i Bošnjaka u BiH i uspostavljanje mira i savezništva. Mons. Tauran je otvoreno i bez okolišanja tražio da neki ljudi poput Mate Bobana i dijela njegovih suradnika odu iz hrvatske politike u BiH. Predsjednik Tuđman je prihvatio sve papine savjete, a ja sam osobno kao glavni pregovarača hrvatske strane odlučno i bez ikakvih kompromisa provodio sve ono što sam papi obećao. To je bio i moj osobni stav i sasvim sigurno najvažniji nacionalni interes Hrvatske u tom trenutku.
Imenovanje nadbiskupa Vrhbosanskog Vinka Puljića kardinalom, te davanje snažne podrške kardinalu Kuhariću u njegovim stavovima prema problemima Katoličke crkve u BiH jasno govore o brizi Sv. Stolice prema problemima Katoličke crkve u BiH, ali i mnogo šire, o odnosima kršćanstva i islama. Prilikom prvog posjeta Ivana Pavla II Hrvatskoj, na misi na Hipodromu, papa je održao snažnu ekumensku propovijed, govorio je o potrebi pomirbe i pružanja ruke braći Srbima. To je bitno olakšalo politiku normalizacije odnosa sa Srbijom nakon Bljeska, Oluje i mirovne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Papa je za vrijeme drugog posjeta Hrvatskoj proglasio blaženim Alojzija Stepinca, žrtvu komunističkog režima. U pripremi posjeta pape Hrvatskoj posjetio sam Sv. Stolicu i papu - taj susret je bio u okvirima predviđenih 20 minuta, a papa je nakon susreta primio i moju obitelj. Sv. Otac se najviše zanimao za stanje u BiH, posebno Katoličke crkve i povratka izbjeglica, te proces mirne reintegracije. Govorio je i o potrebi praštanja i pomirbe, potrebi povratka prognanika i izbjeglica te osudi svakog zločina.

Bio sam impresioniran papom, posebno njegovim poznavanjem problema, kristalno jasnim stavovima, ljudskom širinom, ekumenizmom, te proročanskim stavovima o opasnostima sukobljavanja radikalnog islama i kršćanstva, te opasnostima od međunarodnog terorizma radikalnih skupina koje zloupotrebljavaju vjeru za svoje sebične interese. Bio sam svjestan da razgovaram s čovjekom koji je poseban, koji snažno utječe na promjene u svijetu te s čovjekom koji će vrlo vjerojatno biti proglašen svecem. Ivan Pavao II. je najsnažnije utjecao na međunarodno priznanje moderne hrvatske države, te zaustavljanje rata i uspostavu mira u BiH i Hrvatskoj. Mnogi ozbiljni diplomati smatraju da je 80-ih godina Ivan Pavao II, uz američkog predsjednika Ronalda Reagana, ključno utjecao na raspad komunističkog sustava u Srednjoj i Istočnoj Europi. On je svakako velika povijesna osoba, veliki državnik, ali i veliki čovjek koji je iskreno volio Hrvatsku. Doživio sam ga kao osobu impresivne duhovne i intelektualne snage i mogu reći da sam imao veliku sreću što sam upoznao Ivana Pavla II.

Vezane vijesti

Sanader mi je sredio kredit u Hypo banci

Sanader mi je sredio kredit u Hypo banci

Suđenje bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu nastavljeno je na zagrebačkom Županijskom sudu svjedočenjem bivšeg ministra vanjskih… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika