Objavljeno u Nacionalu br. 807, 2011-05-03

Autor: Orhidea Gaura

stopiran golferski projekt

U ratu za Srđ Dubrovnik gubi 200 milijuna eura

IZGRADNJA projekta Golf parka Dubrovnik vrijednog milijardu eura zaustavljena je zbog birokratske procedure i političkih sukoba

IVAN KUSALIĆ, direktor projekta Golf parka Dubrovnik, kaže da su ih  političari iz Dubrovnika i Županije uvjeravali da je sve stvar formalnostiIVAN KUSALIĆ, direktor projekta Golf parka Dubrovnik, kaže da su ih političari iz Dubrovnika i Županije uvjeravali da je sve stvar formalnostiInvesticija u projekt Golf Park Dubrovnik, ukupne vrijednosti milijardu eura, trenutačno je zamrznuta, a zbog sumnje da je glavni krivac za to dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, investitor bi mogao tražiti odštetu od 200 milijuna eura. Pojavile su se špekulacije da bi cijeli projekt, u koji je dosad uloženo 100 milijuna eura, mogao biti izbačen iz prostornog plana, za što bi bila odgovorna Županija. Investitor Aaron Frenkel, poslovni čovjek iz Izraela i počasni konzul Hrvatske u toj zemlji, kako se pisalo u medijima, upozorio je čak neke izraelske biznismene kojima je u posjet dolazila delegacija iz Dubrovačko-neretvanske županije radi privlačenja ulaganja, kako je riječ o neozbiljnoj županiji u koju ne vrijedi investirati.


To je izazvalo oštru reakciju ministra za investicije Domagoja Miloševića, na što je pak Aaron Frenkel odgovorio priopćenjem za medije u kojem stoji da je kao počasni konzul Hrvatske neprestano promovirao Hrvatsku i ulaganja u Hrvatsku. To je, istaknuo je, potvrdio i vlastitim primjerom te ga stoga čudi da ga Dubrovačko-neretvanska županija s jedne strane poziva na promocije ulaganja u turizam za potencijalne investitore iz Izraela, dok ga istodobno ta ista županija i njeni čelni ljudi mjesecima ne žele primiti na službeni razgovor o projektu vrijednom više od milijardu eura. To je nazvao licemjernim. Župan Nikola Dobroslavić, međutim, kaže da to nije istina. “Najprije, on se nije javio niti ja gospodina poznajem. Javili su se ljudi iz njegove tvrtke i s njima smo razgovarali na njihovu zamolbu da se izradi radno mišljenje kako bi se riješile eventualne dileme oko projekta. No to se mišljenje njima nije svidjelo i oni su neprimjereno reagirali.” Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić ne razumije zašto je tvrtka Razvoj golf odlučila njega optužiti za kočenje projekta golfa na Srđu, jer im je upravo on, tvrdi, izišao u susret. “Oni su tražili od Županijskog zavoda za prostorno uređenje da izda radno mišljenje prije rasprave kako bi vidjeli gdje su eventualni problemi. No, kad im je Županija napisala koje su sporne stvari i što smatraju da nije u skladu s prostornim planom, oni su napali Županiju da koči projekt. Drugim riječima, mi smo smatrali da će izdavanje radnog mišljenja investitoru biti pomoć za ubrzanje postupka, a oni su smatrali da je to kočenje investicije. Zamjeram im što se na ovakav način obračunavaju sa Županijom, jer ako su mislili da nešto u tom mišljenju nije u redu, trebali su se koncentrirati na to i pokušati osporiti. Uvijek postoji teoretska mogućnost da je netko pogriješio, iako ja vjerujem našim stručnim službama koje moraju raditi prema zakonu”, naveo je župan.

S jedne strane, kako je to rekao na tiskovnoj konferenciji, župan tvrdi da tvrtka Razvoj golf svoj projekt želi ostvariti izvan odrednica prostornih planova, ali za nepravodobno reagiranje otpužuje i Grad Dubrovnik koji je u javnu raspravu pustio prvi prijedlog projekta koji nije bio usklađen s Prostornim planom Županije. Prema njegovu mišljenju, Grad Dubrovnik dao je zeleno svjetlo investitoru mimo zakona, jer je na prvu javnu raspravu u rujnu prošle godine dao urbanistički plan uređenja koji je izazvao brojne reakcije udruga građana, arhitekata i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koje je naposljetku dalo negativno mišljenje, nakon kojeg se pristupilo izradi drugog plana. Investitori pak tvrde da je Županija promijenila Prostorni plan tri dana nakon što je podnesen njihov prijedlog, a od 2005. do danas planove su mijenjali tri puta.

Andro Vlahušić, gradonačelnik Dubrovnika, kaže da je projekt naslijedio od HDZ-a i da su smanjili njegovu izgrađenost te dobili donaciju za zemljište za javne sadržajeAndro Vlahušić, gradonačelnik Dubrovnika, kaže da je projekt naslijedio od HDZ-a i da su smanjili njegovu izgrađenost te dobili donaciju za zemljište za javne sadržajeGradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić naglasio je da je riječ o projektu koji je kao gradonačelnik naslijedio od bivše gradske uprave na čelu s Dubravkom Šuicom: “Dakle, projekt smo naslijedili od HDZ-a, smanjili smo izgrađenost unutar projekta Golf parka Dubrovnik, uspjeli dobiti donaciju za zemljište na kojem će biti izgrađena sportska dvorana, sportski tereni i drugi javni sadržaji, te preporučili da izvođači radova budu domaće tvrtke. Ali ne možemo protiv sile, a u ovom slučaju ta se sila zove HDZ. Ako nije riječ o gradskom HDZ-u, ne znam čiji je to HDZ, budući da se država još nije oglasila, odnosno nitko iz HDZ-a nije rekao: ‘To je izolirani stav našeg župana kojega mi podržavamo ili ne podržavamo.’ A projekt mora dobiti zeleno svjetlo triju Vladinih ministarsatva i jedno Županije.

Dovoljno smo Dubrovčani i dovoljno mudri da čitamo znakove.” Ivan Kusalić, direktor projekta Golf parka Dubrovnik, također ističe da se cijeli slučaj, očito, ne može sagledati izvan političkog konteksta. “Mi nismo neki muljatori koji su kupili neko poljoprivredno zemljište za jedan ili dva eura i potom čekali da se to zemljište u dogovoru s političkim čelnicima prenamijeni. Dapače, u trenutku kad smo krenuli u kupnju zemljišta od privatnih vlasnika na Srđu, golf tereni već su bili uvršteni u GUP i u prostorne planove, dakle, to je bilo zemljište s namjenom. I čelnici Grada i čelnici Županije uvjeravali su nas da je sve ostalo samo stvar formalnosti. A ista politička grupacija bila je na vlasti u Županiji i u to doba i sada je.” Projekt Golf parka Dubrovnik na Srđu, osim golf terena, predviđa i brojne druge javne sadržaje poput rekreacijskog linearnog javnog parka dugog 10 km, biciklističke staze, pješačke staze, konjičkog kluba, sportske dvorane i sportskog parka s otvorenim sportskim borilištima, a uz to će ondje biti i mali šoping centar, restorani i kafići. Sukladno prostornom planu i GUP-u, na 10 posto ukupne površine koja iznosi 310 hektara, planira se gradnja 230 luksuznih vila i dvaju hotela. Riječ je prostoru koji će sav biti dostupan javnosti, ističu investitori, a jedino zaštićeno područje bit će dvorišta privatnih vila. Kako bi bilo jasnije o koliko je velikoj površini riječ, moglo bi se reći da bi, da je površina na Srđu u obliku kvadrata, svaka stranica imala otprilike tri kilometra. Ivan Kusalić ističe da je obujam gradnje uvijek bio 10 posto te da su u skladu s tim od početka planirali investiciju. “Međutim”, kaže, “zbog političkog pritiska prvi plan o izgradnji 300 vila morali smo najprije reducirati na 268, da bismo danas došli do brojke od 230 vila. Više od toga ne možemo smanjiti jer bi u tom slučaju projekt postao potpuno neisplativ.”

No, ističe, nikako im nije bila namjera, kao što se to može iščitati iz radnog mišljenja koje je dala Županija, umjesto luksuznih vila graditi apartmane i povećati kapacitet na 3720 kreveta. “Da smo htjeli, od početka smo mogli iskoristiti zakonsku mogućnost koja za jednu takvu zonu predviđa 120 kreveta po hektaru, što bi u ovom slučaju bilo 3720 kreveta. No, umjesto trenutačno mogućih 1200 kreveta, mi smo predvidjeli samo 1050 kreveta, odnosno četiri kreveta po vili. Njima naprosto nije jasno zašto smo predvidjeli samo četiri kreveta po vili, jer ne mogu shvatiti da gradimo jako luksuzno, s manje kreveta po objektima, jer ne želimo ondje natrpati nekakve apartmane. Uostalom, kad bismo se i odlučili na takvo što, opet bismo morali tražiti izmjenu prostornog plana, a za to je opet nadležna Županija”, objasno je Ivan Kusalić. Iza ove ogromne investicije, osim izraelskog biznismena i počasnog konzula Hrvatske u Izraelu Aarona Frenkela, stoji i Australac s američkom adresom Greg Norman, bivši profesionalni igrač golfa čija se slava u 80-ima može mjeriti s današnjom slavom Tigera Woodsa. Tijekom 80-ih i 90-ih bio je čak 331 tjedan rangiran kao svjetski golfer broj jedan, a zbog plave kose, visine i agresivnog stila igre nadimak mu je bio Velika Bijela Psina.

Župan Nikola Dobroslavić (na slici dolje s premijerkom Jadrankom Kosor) kaže da su ga napali nakon što je Županija utvrdila sporne stvari u projektu i da je problem nastao u 'njihovu tumačenju što je područje grada'Župan Nikola Dobroslavić (na slici dolje s premijerkom Jadrankom Kosor) kaže da su ga napali nakon što je Županija utvrdila sporne stvari u projektu i da je problem nastao u 'njihovu tumačenju što je područje grada'Budući da je riječ o ozbiljnim poslovnim ljudima svjetskih razmjera, nikoga ne bi trebalo začuditi da je njihova ciljana klijentela isključivo najbogatija svjetska elita, uključujući i hollywoodske zvijezde. Najniža cijena jedne vile prosječne veličine 300-tinjak kvadrata bila bi oko 2,5 milijuna eura. Ivan Kusalić ističe pak da bi izgradnjom golf projekta na Srđu Dubrovnik dobio najvišu klasu turista. “Prema istraživanju revizorske kuće KPMG koja prati golf biznis, prosječni golf turist dnevno troši između 150 i 200 eura, a od toga samo 20 posto na golf terenu. Uz to golferi sa sobom vode i obitelj.” Ivan Kusalić ističe i da bi Grad Dubrovnik samo od raznih komunalnih dozvola za izgradnju zaradio 200 milijuna kuna, a godišnja komunalna naknada za cijeli resort bila bi oko 30 milijuna kuna. No ono što ga posebno začuđuje jest pristranost nadležnih institucija kad su u pitanju neki drugi projekti. Tako je ostao zatečen kad je na službenim brošurama Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije vidio projekt golf terena na Konavlima. “Da se razumijemo”, ističe Ivan Kusalić, “mi podržavamo taj projekt i nimalo se ne osjećamo ugroženima zbog tog projekta. Dapače, mi bismo voljeli da u okolici Dubrovnika bude najmanje pet-šest golf terena međusobno udaljenih do pola sata vožnje, jer bi to pridonijelo kvaliteti destinacije. Ali ne znamo zašto Županija jedan projekt protežira, a drugi blokira.” Ivanu Kusaliću također nije jasno kako je moguće da Županija jedne zahtjeve postavlja njima, a druge za projekt Bosanka 2 britanskog investitora, koji se nalazi uz rub njihova terena. “Mi smo od početka znali da je uvjet za izgradnju da se nijedan objekt ne smije vidjeti iz grada ni s Pila, i to smo dokazali stručnim službama. A župan sad kaže da se ni jedan objekt ne smije vidjeti ni iz Rijeke dubrovačke. Istovremeno, promovira se projekt Bosanka 2 koji je na takvoj poziciji da se sve vidi iz grada, čak i sa Straduna. Ni jedno od nagrađenih arhitektonskih rješenja ne zadovoljava uvjete, ali župan nije našao za shodno sazvati tiskovnu konferenciju i o tome alarmirati javnost”, upozorio je Ivan Kusalić.

Župan Ivan Dobroslavić rekao je pak da je natječaj za taj projekt proveo Grad Dubrovnik, ali uvjerava da se Županija s projektom koji ne zadovoljava zakonske propise nikada neće složiti. “Problem je očito nastao u njihovu tumačenju što je područje grada”, objašnjava Župan. “Pod područje grada Dubrovnika spadaju i Sveti Jakov i stara gradska jezgra i Gruž i Lapad i Rijeka dubrovačka. No oni su protumačili da pod područje grada spada samo stara gradska jezgra.” Ivan Kusalić, međutim, ističe da u članku 36. GUP-a stoji da se područje uređuje tako da ni jedna građevina ne naruši prirodni krajobraz Srđa prema užem gradskom području, dakle ne smije biti vidljiva s obalne strane grada.

Očito je riječ o različitim tumačenjima. No, bez obzira na sve nedoumice, župan smatra da je riječ o stvarima koje nije nemoguće uskladiti i ne razumije zašto se oko svega digla tolika buka. Na pitanje tko će snositi posljedice ako se investitor odluči povući iz cijelog projekta, župan je odgovorio da nemaju razloga da se povuku. “Naposljetku, ako postoje stvari koje su sporne, uvijek postoji Ministarsvo koje daje konačnu suglasnost”, rekao je i naglasio da investitori mogu dokazati vide li se objekti s područja grada ili ne. Međutim, prema nekim procjenama, ne bude li projekt realiziran, investitor bi na dosad uloženi novac mogao dobiti više od 200 milijuna kuna odštete.

Ivan Kusalić, međutim, otklanja takav scenarij: “Ne bih išao toliko daleko da bih rekao da ćemo tražiti odštetu, nego ćemo nastojati završiti projekt. Očito je, međutim, da Županija nastoji izvršiti pritisak pravdajući se prostornim planom i elementima koji ne stoje. Mi se nadamo da to neće ići tako daleko te da nećemo morati tražiti naknadu za vrijednost koju smo investirali, odnosno za izgubljenu dobit. No ipak je riječ o projektu koji je imao podršku i Grada i Županije. Ali, ako je netko ohrabrio investitore da dođu i kupe zemljište koje ima svoju namjenu, a sad tog istog investitora koči, to bi trebalo razmotriti s pravne strane. Ako treba, mi ćemo i na Upravnom sudu tražiti pozitivno mišljenje.” Ipak, protiv projekta na Srđu ustale su i neke nevladine udruge, a osnovana je i građanska inicijativa “Srđ je naš”. Ivan Kusalić ističe pak da su još u proljeće 2010. predstavnici udruga

Vezane vijesti

'Ne odustajte od Pelješkog mosta'

'Ne odustajte od Pelješkog mosta'

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić pozvao je danas s konferencije za novinare hrvatsku Vladu da osigura povezanost krajnjega juga… Više

Komentari

registracija
16/8/06

tectonic, 03.05.11. 01:53

Kako to da Dubrovnik gubi s obzirom da ovaj grabežni projekt nije u skladu za prostornim planom? Izgrađenost 25 posto umjesto 10 posto? Političari ih uvjeravali da je sve stvar formalnosti, ma nemoj. Baš smo banana država.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika