Objavljeno u Nacionalu br. 411, 2003-09-30

Autor: Mladen Pleše

PRVO VELIKO NACIONALOVO ISTRAŽIVANJE PRED IZBORE 23. STUDENOG

Koalicija ponovno pobjeđuje

Čak 53 posto ispitanika još se nije odlučilo za koga će glasati, iako ih se u anketi 70 posto izjasnilo da namjerava izaći na izbore 23. studenog

HDZ osvaja 55 zastupničkih mjesta, SDP-u će pripasti 46 plus najmanje 6 mjesta sa zajedničke liste SDP-a i IDS-a u RijeciHDZ osvaja 55 zastupničkih mjesta, SDP-u će pripasti 46 plus najmanje 6 mjesta sa zajedničke liste SDP-a i IDS-a u RijeciIzmišljena afera s prisluškivanjem i stranački skupovi koji po uspaljenoj atmosferi i negativnim emocijama neodoljivo podsjećaju na slične skupove koje je HDZ održavao 90-ih godina, nisu, pokazuje veliko Nacionalovo ispitivanje javnog mijenja provedeno na 2000 ispitanika, povećali popularnost HDZ-a. Štoviše imali su potpuno suprotan učinak: mobilizirali su i homogenizirali birače vladajuće koalicije, posebice SDP-a. Zbog toga je posljednjih dana, kako su ustanovili Nacionalovi anketari, a to su potvrdila i druga ispitivanja javnog mnijenja provedena posljednjih dana, došlo do spektakularnog obrata u raspoloženju biračkog tijela: dok HDZ osvaja 55 zastupničkih mjesta, SDP-u će pripasti 46 plus najmanje 6 mjesta sa zajedničke liste SDP-a i IDS-a u Rijeci. SDP će, dakle, u novom sazivu Sabora imati ukupno 52 zastupnika. Njegovi koalicijski partneri iz HNS-a osvojit će, prema Nacionalovu istraživanju, samostalno 7 mjesta plus 2 mjesta na koalicijskim listama s PGS-om i SBHS-om. HSS-u će pripasti 7 mjesta, a IDS-u 5. Ukupno će, dakle, vladajuća koalicija osvojiti 75 zastupničkih mjesta. Istodobno od stranaka desnice, uz HDZ, u Sabor će ući samo koalicija HSLS-a i DC-a sa 5 zastupnika te HSP s također 5 zastupnika. Zajedno će, dakle, desnica i stranke desnog centra osvojiti 65 mjesta. To, dakako, neće biti dovoljno za osvajanje vlasti. Tim više što strankama desnice neće puno pomoći ni glasovi dijaspore, koja može birati najviše šest zastupnika, premda se, zbog izborne procedure, ne očekuje da će ih biti više od tri. Istodobno koalicija lijevog centra imat će na svojoj strani sve ili većinu zastupnika nacionalnih manjina, kojih može biti do osam. Stoga niti nakon pribrajanja zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina neće biti bitnih promjena u razlici u broju zastupnika između stranaka lijevog i desnog centra. Čak suprotno: može se očekivati da će pobjeda stranaka lijevog centra biti još uvjerljivija. Istraživanje također pokazuje da Libra i Liberalna stranka s koalicijske strane te HIP, HB i HKDU s desne strane neće prijeći izborni prag.

Izmišljena afera s prisluškivanjem i uspaljeni stranački skupovi HDZ-a zasad su imali samo jedan učinak: mobilizirali su SDP-ove glasače koji se boje obnove revanšizma i čistki, zapamćenih iz prošlog HDZ-ovog mandata; ipak, kampanja je tek počela, a gotovo polovica birača još uvijek je neodlučnaJoš jedna specifičnost Nacionalova istraživanja: čak 53 posto ispitanika nije se izjasnilo za koga će glasovati. No to ne znači da neće izaći na izbore: čak 70 posto ispitanika potvrdilo je da će 23. studenoga glasovati, ali jedan dio nije želio odgovoriti za koga.

Najveći broj predsjednika stranaka odmjerit će snage u dvije izborne jedinice, I. i X. U prvoj, zagrebačkoj izbornoj jedinici, u Sabor bi ušli s liste SDP-a predsjednik stranke Ivica Račan, drugi na listi Milan Bandić te još pet predstavnika SDP-a. S liste HDZ-a u Zagrebu u Sabor bi ušli potpredsjednica stranke Jadranka Kosor, bivši ministar kulture Božo Biškupić te još dva člana stranke. Predsjednica stranke Vesna Pusić potpomognuta drugim članom ušla bi u Sabor s liste HNS-a u Zagrebu. Prava senzacija je podatak da Mate Granić, koji će predvoditi listu HSLS-a i DC-a, neće prijeći izborni prag.

Za razliku od Granića, njegov koalicijski partner Dražen Budiša trebao bi imati više sreće u desetoj, tzv. splitskoj izbornoj jedinici. Tamo bi Budiša trebao prijeći izborni prag, doduše kao jedini predstavnik s liste HSLS-a i DC-a. HDZ-ova izborna lista koju će predvoditi Ivo Sanader trebala bi uvjerljivo trijumfirati u Splitu i dijelu Dalmacije s čak osam zastupnika. U toj izbornoj jedinici, primjerice, Ivić Pašalić, predsjednik Hrvatskog bloka, nema nikakvih šansi prijeći izborni prag.

U drugoj, bjelovarskoj izbornoj jedinici, na listi HSS-a samo će Zlatko Tomčić, predsjednik stranke, prijeći izborni prag, kao i Đurđa Adlešić koja će predvoditi zajedničku listu koalicije HSLS-a i DC-a. U toj izbornoj jedinici, u kojoj će HDZ i SDP osvojiti svaki po pet zastupničkih mandata, izborni će prag prijeći i predstavnik HSP-a. U trećoj, varaždinskoj izbornoj jedinici ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, koji je najzaslužniji za izgradnju mreža autocesta, jedva će prijeći izborni prag, dok će SDP i HDZ osvojiti čak po šest zastupničkih mjesta.

Nacionalovo ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da su način na koji je HDZ optužio stranke vladajuće koalicije za nezakonito prisluškivanje te njegovi predizborni skupovi nabijeni negativnim emocijama i prijetnjama političkim protivnicima, uplašili građanski i demokratski orijentirane birače te pristalice stranaka ljevice i lijevog centra. Njih je to, kako je upozorio dio SDP-ovih birača, podsjetilo što bi se moglo dogoditi s Hrvatskom ako se HDZ vrati na vlast. Taj dio pristalica stranaka lijevog centra uvjeren je da bi se u Hrvatskoj obnovili revanšizam i čistke, moglo bi doći do političkih i ideoloških obračuna, da bi se vratila vremena progona i prozivanja. Iako su mnogi od birača ljevice u znak protesta protiv politike Račanove vlade namjeravali za glasovanja ostati kod kuće, početak HDZ-ove izborne kampanje natjerao ih je da promijene odluku te da, unatoč nezadovoljstvu, ipak daju svoj glas strankama vladajuće koalicije. Priznat će, naime, da je vladajuća koalicija za svoje vladavine ipak uspjela primiriti političke strasti te da je potpuno marginalizirala i pacifizirala politički i ideološki ekstremizam. Time je uspostavila društvenu stabilnost koja bi, ako se HDZ i desnica vrate na vlast, mogla biti ozbiljno ugrožena. Budući da HDZ na početku izborne kampanje još nije jasno razložio svoje planove na gospodarskom planu te nudi samo političke obračune, veći broj birača odlučio je poduprijeti stranke vladajuće koalicije jer im one jamče stabilnost. Riječju: radije će se opredijeliti za poznatu budućnost, nego za političku i ekonomsku neizvjesnost.

Naravno da činjenica da se mnogo birača još nije odlučilo za koga će glasovati te da je ostalo još gotovo dva mjeseca do izbora ostavlja dovoljno prostora svim strankama da poboljšaju pa i potpuno izmijene svoje izborne rezultate. Za opoziciju su Nacionalovo i ostala istraživanja posljednje upozorenje da moraju mijenjati svoju predizbornu taktiku jer će ih zastarjela predizborna retorika politički upropastiti i kompromitirati.

Vezane vijesti

Njemačka odlučuje o grčkoj budućnosti

Njemačka odlučuje o grčkoj budućnosti

Svijet je u ponedjeljak odahnuo nakon što su na izborima u Grčkoj dan ranije pobijedili pristaše štednje, no tisak upozorava da je svjetsko… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika