U međuvremenu, hrvatska vlada odlučila je prodaju Ine finalizirati i prije roka, bez obzira na reakcije Slovenije.Hrvatska vlada smatra da Slovenija odugovlači s odobrenjem prodaje 25 posto dionica Ine mađarskoj naftnoj kompaniji MOL, bez čega MOL hrvatskoj vladi za te dionice ne može isplatiti 505 milijuna dolara. Te sumnje, koje bi mogle dodatno zategnuti odnose između Hrvatske i Slovenije, Nacionalu je prošlog tjedna neizravno potvrdio hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. On je za Nacional izjavio kako je u ime hrvatske vlade nedavno predložio MOL-u da prodaju 25 posto plus jedna dionica Ine zaključe bez suglasnosti slovenskog Urada za varstvo konkurence, što je slovenska inačica za ustanovu koja se u Hrvatskoj zove Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Odobrenje slovenskog Urada za varstvo konkurence našlo se u Ugovoru između hrvatske vlade i MOL-a zato što i Ina i MOL posluju na slovenskom tržištu. Kako su sve tri zemlje na putu prema integraciji u Europsku uniju, hrvatska i mađarska strana odlučile su zatražiti suglasnost od Slovenije, jer su time Sloveniji i EU htjele pokazati da poštuju pravila poslovnog ponašanja razvijenih europskih zemalja. Kako je odobrenje slovenske strane navedeno u ugovoru, bez njega se transakcija formalno ne bi trebala zaključiti.

Iako bi Ina i Mol nakon spajanja držali tek 8 posto slovenskog tržišta, slovenska monopolna agencija odugovlači s odobrenjem prodaje Hrvatska strana tvrdi da je molbu za odobrenje te transakcije slovenska strana primila krajem srpnja 2003., nedugo po sklapanju ugovora o prodaji dijela Ine MOL-u. Hrvatska vlada i MOL nisu očekivali da bi im ta ugovorna stavka mogla prouzročiti probleme. U prošloj godini Ina je u Sloveniji imala tek 5 posto udjela na tržištu dizela i lož ulja, te 3 posto na benzinskom tržištu. Mol je pak u prošloj godini imao udio od 5 posto na benzinskom tržištu i 3 posto na tržištu dizela i lož ulja. Ina i MOL bi tako u Sloveniji nakon spajanja imali samo 8 posto tržišnih udjela, što se ne smatra monopolom. Međutim, prije nepuna tri tjedna okolnosti su se neočekivano promijenile, jer u Vladi tvrde da im je slovenska strana poslala molbu za dodatno objašnjenje te transakcije. Molba je poslana točno na isteku roka koji je slovenska strana imala za davanje odobrenja ili negativnog mišljenja za tu transakciju. Taj potez Slovenije dogodio se i u vrijeme vrhunca hrvatsko-slovenskog sukoba zbog namjere Hrvatske da na Jadranu proglasi isključivi gospodarski pojas. Jurčić Nacionalu nije htio komentirati je li možda Slovenija odgodila donošenje svoje odluke i kako bi Hrvatskoj, zbog brojnih otvorenih pitanja, namjerno otežala punjenje državnog proračuna. Hrvatska strana tvrdi da je adekvatan zahtjev poslala još prije dva mjeseca, a Andrej Plahutnik, direktor slovenskog Urada za varstvo konkurence, za Nacional je izjavio kako su oni potpun zahtjev za odobrenje transakcije primili tek prije nekoliko dana preko jednog odvjetničkog ureda u Ljubljani, koji ga je poslao u ime MOL-a. Plahutnik tvrdi da je njegov Urad prije dva mjeseca dobio tek najavu da će od njih tražiti odobrenje te transakcije.

Slovenska strana tvrdi da ne namjerava otežavati provedbu poslovne transakcije koja će se ionako dogoditi. No Plahutnik tvrdi kako se oni moraju pridržavati slovenskih zakona i da nikako nemaju namjeru donositi ishitrene odluke. Slovenska strana može dati odobrenje za tu transakciju ili donijeti odluku da će se o tomu odlučivati u tzv. drugoj fazi. Po svemu sudeći, o prodaji Ine MOL-u odlučivat će se u drugoj fazi. Plahutnik tvrdi da će slovenska strana to učiniti zato što bi po okončanju te transakcije Ina i MOL u Sloveniji kontrolirali 58 posto tržišta bitumena (Ina 24 posto i MOL 34 posto), kao i veći dio tržišta tekućeg naftnog plina u bocama, što bi se moglo smatrati početkom stvaranja monopola.

Ina i MOL od prodaje benzina, dizela i lož ulja u Sloveniji ostvaruju veće prihode nego što ostvaruju od plasmana bitumena, iako na tržištu bitumena imaju značajan tržišni udio. Ina je tako od siječnja do rujna 2003. u Sloveniju plasirala 22 tisuće tona bitumena i ostvarila prihod od 3,7 milijuna dolara. U Vladi stoga smatraju da u Sloveniji ne bi trebali strahovati od stvaranja značajnog i opasnog monopola na tom dijelu tržišta jer je riječ o prilično malom prometu tih proizvoda. Hrvatska vlada spremna je u slučaju zahtjeva Slovenije vrlo brzo donijeti odluku o povlačenju Ine s tržišta bitumena u Sloveniji. To bi, procjenjuju u Vladi, za Sloveniju moglo imati neželjene posljedice, jer bi Slovenija bitumen trebala nabavljati iz nekih drugih zemalja, a to bi čak moglo i povećati njegovu cijenu na slovenskom tržištu. Slovenska strana tvrdi kako je i u tzv. drugim fazama rijetko donosila negativne odluke. U nekim transakcijama iz područja kabelskih operatera ili pivske industrije Plahutnik je dao suglasnost pod određenim uvjetima kojih su se akteri transakcija morali čvrsto pridržavati. To bi se moglo dogoditi i u slučaju Ine i MOL-a.

Plahutnik nije bio iznenađen kada mu je Nacional rekao da hrvatska vlada namjerava tu transakciju zaključiti i bez konačne odluke njegova Urada za varstvo konkurence. Kaže da se to i prije znalo događati, ali se konačni odnosi ipak nisu mogli regulirati bez njihova mišljenja. On tvrdi kako bi se moglo dogoditi da u tzv. drugoj fazi pozove na razgovor obje strane. Tada bi Ina i MOL trebali objasniti što će učiniti na spornim dijelovima tržišta, gdje bi mogli stvoriti monopol. Ako bi slovenska strana sumnjala da bi potencijalni monopol mogao biti opasan za njihovo tržište, tada bi već u drugoj fazi mogli donijeti privremenu mjeru zadržavanja trenutačnog stanja na tržištu. “U ovom trenutku o tome još ne razmišljamo”, izjavio je za Nacional Plahutnik.

Kako hrvatska vlada očito nije htjela da se uplata 505 milijuna dolara u hrvatski državni proračun oduži za još nekoliko tjedana, MOL-u je predložila da se transakcija zaključi bez slovenskog odobrenja. Premda slovenska strana tvrdi da ne namjerava otežavati zaključenje ove transakcije, tek će se vidjeti hoće li ovaj slučaj izazvati nove nesporazume između Hrvatske i Slovenije.

U međuvremenu svoja mišljenja o transakciji još nisu dostavile ni hrvatska ni mađarska strana. Jurčić je za Nacional izjavio kako se očekuje da će mađarska strana to učiniti do sredine listopada. Hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja to do sada nije učinila zato što to u njoj naprosto nema tko učiniti. Hrvoje Momčinović, ravnatelj Agencije, podnio je ostavku u travnju 2003., nezadovoljan prijedlogom novog zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Problemi oko izglasavanja tog zakona tek su nedavno riješeni, a samim tim stvoreni su i uvjeti za stvaranje peteročlanog vijeća koje će ubuduće donositi odluke na području zaštite tržišnog natjecanja. Jurčić je Nacionalu potvrdio da je on prošlog tjedna već predložio tri od pet članova za vijeće i vjeruje kako će ono biti sastavljeno za nekoliko dana. Vjerojatno će donošenje odobrenja za prodaju 25 posto dionica Ine MOL-u biti njihova prva odluka, jer se Vladi prilično žuri da okonča tu transakciju i spriječi neočekivano kašnjenje uplate 505 milijuna dolara u državni proračun. Ina bi u međuvremenu i bez slovenskog odobrenja vjerojatno mogla donijeti odluku o povlačenju sa slovenskog tržišta bitumena. To bi moglo privremeno poremetiti taj dio njihova tržišta i istodobno dovesti do manjih korekcija u Ugovoru o prodaji Ine MOL-u.

Jurčić je Nacionalu izjavio kako je u prodajnu cijenu Ine bilo ukalkulirano i tržište bitumena u Sloveniji. Zato bi odustajanje Ine od slovenskog tržišta bitumena moglo nebitno smanjiti prodajnu cijenu Ine MOL-u. Kako je riječ o godišnjem prometu koji ne premašuje 5 milijuna dolara, pretpostavlja se da bi prodajna cijena maksimalno mogla biti smanjena upravo za taj iznos. Međutim, to ne znači da će Ina prestati razvijati proizvodnju bitumena, posebice stoga jer je nedavno sa svjetskim naftnim divom Shellom u Hrvatskoj osnovala zajedničku tvrtku Polybit, koja će se baviti proizvodnjom i plasmanom bitumena na tržišta okolnih zemalja u regiji. Hoće li se taj plasman nastaviti i u Sloveniju, vidjet će se do kraja studenog 2003. U međuvremenu, hrvatska vlada odlučila je prodaju Ine finalizirati i prije roka, bez obzira na reakcije Slovenije.