Objavljeno u Nacionalu br. 415, 2003-10-28

 

HRVATSKI ČASNIK KOSOVSKI ZAPOVJEDNIK

'Moje oslobađanje dokazuje da je Kosovo neovisno'

Razgovor s Agimom Qekuom, zapovjednikom zaštitnog korpusa na Kosovu, časnikom HV-a, o političkoj situaciji na Kosovu i njegovim poznanstvima s generalima Gotovinom i Norcem

S lisicama na rukama, Agim Qeku proveden je u slovenski pritvor gdje je trebao čekati saslušanje i pravomoćnu odluku o izručenju.S lisicama na rukama, Agim Qeku proveden je u slovenski pritvor gdje je trebao čekati saslušanje i pravomoćnu odluku o izručenju.Agim Qeku, časnik HV-a i kosovski zapovjednik zaštitnog Korpusa, uhićen je 22. listopada na ljubljanskom aerodromu Brnik dok se iz Zadra, gdje mu živi obitelj, vraćao na Kosovo. Kako je službeno objavljeno, slovenska policija postupila je na osnovi tjeralice što su je srpsko-crnogorske vlasti godinu prije proslijedile Interpolu. S lisicama na rukama, Agim Qeku proveden je u slovenski pritvor gdje je trebao čekati saslušanje i pravomoćnu odluku o izručenju.

Iako je Srbija i Crna Gora tražila uhićenje Agima Qekua, kosovski upravitelj UN-a Holkeri ga je oslobodioVijest o uhićenju munjevito je stigla do Prištine, gdje su već iste noći, između srijede i četvrtka, održane demonstracije, kao masovni prosvjed njegovih sunarodnjaka protiv najavljene ekstradicije Srbiji.

A onda se dogodio preokret i Agim Qeku pušten je iz slovenskog pritvora da bi kao slobodan čovjek odletio u Prištinu. Novine su objavile da je to zatražio Harri Holkeri, kosovski civilni upravitelj UN-a. Slovenskoj vladi uputio je pismo u kojem tvrdi da od 1999. Srbija i Crna Gora nema nikakvih zakonodavnih nadležnosti nad građanima Kosova.
Zgoda je opet pobudila interes javnosti i za kosovsku situaciju i za samog Qekua.

NACIONAL: Interpol je za vama izdao tjeralicu prije godinu dana. U tom razdoblju mnogo ste puta prolazili preko Slovenije na povratku iz Hrvatske prema Kosovu. Kako je bilo moguće da vas slovenska policija tek sada detektira i uhiti? – Ima više stvari koje su tu nejasne. Točno, riječ je o tjeralici koju su Srbija i Crna Gora inicirale preko Interpola još u listopadu 2002. A zabrinjavajuće su dvije činjenica: da je Interpol prihvatio tjeralicu koja je izdana na srpsko-crnogorski zahtjev i da je Slovenija, država na putu prema Europi, tu tjeralicu provela u djelo. Istodobno, policija koja djeluje na Kosovu nije našla za shodno da me u tih godinu dana obavijesti o postojanju tjeralice i da me upozori da nikamo ne putujem, premda ja obnašam prilično visoku dužnost.

NACIONAL: Za koje vas zločine tereti Srbija i Crna Gora? – Optužuju me za genocid nad srpskim civilima. Konkretno – za ubojstvo 600 kosovskih Srba nakon ulaska međunarodnih snaga 1999. Optužuju me zapravo zbog zapovjedne odgovornosti. Jer sam u to doba obavljao dužnost načelnika Glavnog stožera Oslobodilačke vojske Kosova.

NACIONAL: Ne postoji li slična tjeralica protiv Hashima Taqija? – Točno. Na osnovi sličnih srpsko-crnogorskih optužbi za genocid i sličnog srpsko-crnogorskog zahtjeva Interpol je izdao tjeralicu za Hashimom Taqijem. Na osnovi te tjeralice njega su ovoga ljeta mađarske vlasti zaustavile u Budimpešti. Pokazale su više razumijevanja od slovenskih kolega, pa su Taqija samo nakratko zadržali, a mene su Slovenci svezali lisicama i pritvorili.

NACIONAL: Ne čini li vam se da su vam Slovenci na neki način učinili uslugu? Reagirajući na vaše uhićenje, kosovski protektorat UN-a ozakonio je odcjepljenje Kosova, objavivši da Srbija od 1999. nama više nikakvih ingerencija nad svojom nekadašnjom pokrajinom. Nije li to i bio cilj kosovskih Albanaca? – To bi doista trebao biti krajnji rezultat ovog događaja. Za mene se nije zauzeo samo Holkeri, nego i Solana i neki drugi predstavnici međunarodne zajednice. Zato nije zabrinjavajuće, ponavljam, što sam ja bio uhićen, nego što Interpol i Slovenija time potpomažu srpsko-crnogorske ambicije da uspostave političko-pravnu nadležnost nad građanima Kosova. A zna se da Kosovom upravlja UN. No kako se moje uhićenje razriješilo intervencijom Holkerija, ne očekujem da će građani Kosova ikada više imati sličnih problema.

NACIONAL: Ako Kosovo i postane država, jednog dana morat ćete komunicirati sa Srbijom. Postoje li, četiri godine nakon okončanja rata, ikakvi kontakti između kosovskih Albanaca i srpske vlade? – Nikakvi. Osim sastanka u Beču koji je organizirala međunarodna zajednica ne postoje nikakvi službeni kanali komunikacije sa srbijanskom vladom.

NACIONAL: Ima li barem napretka u odnosima između albanske većine i srpske manjine na samom Kosovu? – Na žalost, živimo samo jedni pokraj drugih. Srbi, naime, sudjeluju u političkom životu Kosova kroz kosovski parlament, nešto malo u vladi. I to je sve. Mimo politike ne postoji nikakva komunikacija između Srba i Albanaca, čak ni među najbližim susjedima.

NACIONAL: Vi vjerujete da će se Srbija jednoga dana pomiriti sa samostalnom kosovskom državom? – Srbija ne pokazuje znakove da je shvatila novu realnost. Novi režim u odnosu prema Kosovu, suprotno nadama i očekivanjima, ništa se u tom pogledu ne razlikuje od režima Slobodana Miloševića. Zato uporno nastoji tretirati Kosovo kao dio Srbije, koristeći prije svega kosovske Srbe i njihovo golemo iskustvo u političkim igrama još iz vremena tzv. antibirokratske revolucije. Činjenica je, međutim, da jedino međunarodna zajednica ima potpunu vlast na Kosovu.

NACIONAL: Postoje li još uvijek ambicije o stvaranju Velike Albanije? – Ima političkih partija kojima je platforma stvaranje ujedinjene, a ne Velike Albanije. Velika Albanija je pojam koji bi značio da Albanci žele teritorij drugih država i naroda na kojem ne žive. No većina relevantnih stranaka ne želi ni ujedinjenu Albaniju, nego integraciju Albanaca ulaskom u EU. Zato je dominantno mišljenje da se Kosovo treba transformirati u građansku državu.

NACIONAL: Mislite da je moguće stvoriti građansku državu u tako tradicionalističkom i patrijarhalnom društvu kao što je kosovsko? – Nisam ovlašten da se petljam u politiku i zato vam mogu reći samo svoje vrlo osobne dojmove. Dakle, mislim da je moguće stvoriti građansku državu Kosovo. Ali to ne ovisi samo o Albancima, i Srbija to mora željeti. Za sada Srbija još uvijek koristi kosovske Srbe da demonstrira svoje tobožnje pravo na Kosovo. Umjesto da ohrabruju Srbe da se vrate na Kosovo, oni ih šalju da koloniziraju Kosovo.

NACIONAL: Što pod tim mislite? – Oni šalju Srbe na Kosovo da poštuju srpske, a ne kosovske zakone, kako je to nekoć bilo. Srbija je, prije svega, morala priznati da u ime manjine ne može vladati Kosovom. Na drugoj strani, Albanci bi morali shvatiti da pet ili deset posto Srba, koliko ih je nekoć tu živjelo, ne ugrožava kosovsku posebnost. To se može riješiti dijalogom sa Srbima s Kosova, a ne da u njihovo ime govori vlada u Beogradu.

NACIONAL: Je li bilo dramatičnijih međunacionalnih sukoba u posljednje vrijeme? – Posvuda ima ekscesa i sukoba, ali na Kosovu oni dobivaju dramatičniju dimenziju nego bilo gdje drugdje. Nedavno su ubijena dvojica srpskih mladića nedaleko od Peći. Simptomatično je da se incidenti događaju uvijek prilikom posjeta značajnih stranih državnika ili predstavnika međunarodne zajednice. Prije toga ubijeno je dvoje staraca srpske nacionalnosti kad je Solana gostovao na Kosovu. Tako se proizvodi slika da su Srbi na Kosovu stalno ugroženi.

NACIONAL: Pa jesu li? – Nemam konkretna saznanja o počiniteljima, ali moj je dojam da je riječ o specijalnim operacijama Srbije koja time želi dokazati neučinkovitost uprave UN-a.

NACIONAL: Hoćete reći da među Albancima ne postoje radikali koji bi željeli s Kosova protjerati sve Srbe? – U svakom društvu i naciji postoje radikali, ali ubojstvo dvoje staraca jednostavno ne sliči na zločin Albanaca, to nije primjereno albanskoj tradiciji: starci i djeca ne ubijaju se ni u najgorem ratu. Ubijeni stari bračni par je usto i zapaljen.

NACIONAL: Vi, dakle, optužujete Srbe da su ubili Srbe? – Rekao sam da mi to sliči na specijalnu operaciju Srba.

NACIONAL: Srbijanski ministar Batić javno izjavljuje da ćete vi sigurno završiti u Haagu. – On već dugo vremena operira mojim imenom. Imam informaciju da je Haaškom tribunalu predao dokumentaciju koja bi tobože trebala dokazati da sam umiješan u zločine nad Srbima, zahtijevajući da se protiv mene i Taqija podigne optužnica. Nemam informaciju da se protiv mene u Haagu vodi ikakva istraga; nitko od haaških istražitelja nije zatražio da sa mnom razgovara. Ponavljam, Kosovom apsolutno vlada međunarodna zajednica, pa je jako dobro upućena u to tko je za što kriv i odgovoran.

NACIONAL: Carla Del Ponte bila je u Prištini taman kad ste pušteni iz slovenskog zatvora. Jeste li se možda sreli? – Gostovala je u Prištini kad su me pritvorili u Sloveniji, ali kad su me oslobodili, ona je već bila otišla s Kosova. Da budem iskren, mislio sam da njezin posjet ima veze s mojim pritvaranjem u Sloveniji. Srbijanska vlada već odavno najavljuje i prijeti da ću završiti u Haagu. Moje pritvaranje u Sloveniji tijekom boravka Carle Del Ponte na Kosovu možda je trebalo poslužiti kao dokaz da će se te najave realizirati, među ostalim, i kao utjeha za nedavno haaško izručenje četvorice Srba koji su optuženi za zločine nad albanskim civilima.

NACIONAL: Politički komentatori vide u vama umjerenu, kooperativniju struju među Albancima, za razliku od Tačija. Koliko je taj doživljaj točan? – Profesionalni sam vojnik, ne spadam ni u umjerenjake ni u radikale. Mislim da je s Hashimom Tačijem isto tako.

NACIONAL: Ipak, vi ste, a ne Tači, osudili ubojstvo dvanaest srpskih civila u selu Staro Gracko kojim je faktički započeo mandat UN-a na Kosovu. – Od 1991. ratujem protiv Srba, najprije u Hrvatskoj, zatim na Kosovu znajući da činim ono što moram činiti i što smatram ispravnim. Mog oca su ubili, izmasakrirali ovdje na Kosovu, među ostalim i zato što je bio moj otac. Ubili su 44 ljudi u mome selu samo u jednome danu. Ubili su ih samo zato što sam ja, njihov mještanin, bio načelnik Glavnog stožera OVK. Imao bih puno razloga biti gnjevan i radikalan. Izgubio sam puno prijatelja u Hrvatskoj, ali ja sam vojnik, profesionalac koji se trudi da ga ne zaslijepe osobne emocije.

NACIONAL: Kad već spominjete Domovinski rat, dva vaša ratna druga iz Hrvatske, Norac i Gotovina, optuženi su za ratne zločine. Jedan je osuđen u Hrvatskoj, drugom će se kad-tad suditi u Haagu. Kako doživljavate njihove sudbine? – Smatram da sam čovjek velikog vojnog i životnog iskustva. Bio sam pripadnik JNA, Hrvatske vojske, OVK. Ponosan sam na sve to. Ali najponosniji sam na sudjelovanje u Domovinskom ratu, na svoje hrvatsko državljanstvo i ratno prijateljstvo s Norcem i Gotovinom. Imao sam čast da budem načelnik stožera Norčeve brigade, a imao sam čast da mi je Gotovina bio nadređeni. Znajući što su obojica učinili za Hrvatsku, nisu mi prihvatljive optužbe na njihov račun.

NACIONAL: Smatrate to nepravednim? – Potpuno nepravednim.

NACIONAL: Smatrate da su optužnice nepravedne zato što Gotovina i Norac nisu umiješani u ratne zločine? Ili zato što njih dvojica ne smiju biti optuženi i osuđeni za ratne zločine? – Prije svega, mislim da nisu umiješani u ratne zločine. Doduše, nisam bio s Norcem u Gospiću kad su navodno počinjeni ratni zločini. Bio sam u Zadru. Ali bio sam s Norcem jako blizak i valjda bi mi barem usput spomenuo da je počinio nešto nečasno. Drugo, mislim da u Hrvatskoj uopće nije bilo ratnih zločina i da nitko u Hrvatskoj za njih ne bi trebao odgovarati. Milošević je započeo rat, a Hrvatska se branila. Mislim da su optužnice protiv Norca i Gotovine ipak stvar politike.

NACIONAL: Vi, dakle, također smatrate da je Haaški tribunal politički sud? – Ne mislim da je Haaški tribunal politički sud, ali neke optužnice su meni politički motivirane. Mislim da se pokušava izjednačiti hrvatska i srpska krivnja, kako bi se Srbija motivirala da izruči svoje zločince.

NACIONAL: Ako Haag bude tražio izručenje vaših vojnika, ili možda vas osobno, kako ćete reagirati? – Duboko sam uvjeren da smo na Kosovu vodili pravedan obrambeni rat i to sam spreman braniti pred bilo kojim sudom, pa i pred Haaškim tribunalom. Vjerojatno ne znate da su trojica pripadnika OVK optužena i zatočena u Haagu. Jedan od njih dobrovoljno se predao, jer je, poput mene, uvjeren kako svoje sudjelovanje u ratu može pred svakim braniti.

NACIONAL: Kako se živi na Kosovu, svakodnevno, kada se ne razmišlja o visokoj politici? – Strašno je velika razlika između Kosova i Hrvatske. Moja obitelj, što vjerojatno znate, živi u Zadru. U Hrvatskoj imam i mnogo prijatelja. Kad god se počnu žaliti na hrvatsku situaciju, ja im kažem da mogu biti sretni. Problema svuda ima, ali na Kosovu je život mnogo teži. To je stalna borba u vrlo ograničenim okvirima. Mi tu stvaramo državu i tek uspostavljamo društvena pravila igre i institucije. Ekonomije faktički nema, imamo stalnih problema s električnom energijom, pa su vrlo česte redukcije struje. Ne znam kolika je prosječna plaća stanovnika, ali prosječna plaća u zaštitnom korpusu Kosova iznosi oko 150 eura. Kao zapovjednik zaštitnog Korpusa, ja imam 310 eura. Ali plaća nije ključni motiv. Motiv je povijesna šansa ove generacije da oslobodi Kosovo i izgradi kosovsku državu.

NACIONAL: Koristite li političko iskustvo starih komunističkih kadrova iz doba kosovske autonomije? – Svi imamo isti cilj, i ne samo svi Albanci, nego i druge manjine na Kosovu: izgraditi demokratsku državu i postati dio Europe. Tako je i ta generacija albanskih političara vrlo aktivno uključena u aktualne procese, premda dominiraju nove ideje i novi ljudi. Azem Vlasi je konkretno manje uključen, ali je Bakali politički vrlo angažiran. Član je kosovskog parlamenta.

NACIONAL: Imate li barem približnu predodžbu koliko će godina na Kosovu trajati međunarodni protektorat? – Moramo dosegnuti sedam standarda da bi se ukinuo međunarodni protektorat: uspostavljanje dijaloga sa Srbima i Beogradom, zatim povratak Srba i tako dalje. Što prije uspostavimo te standarde, to će trupe UN-a prije otići s Kosova i to će prije međunarodna zajednica vlast predati institucijama Kosova. A međunarodna zajednica ostat će u ulozi savjetnika.

NACIONAL: Koliko će vremena trebati da realizirate tih sedam kriterija? – To će trajati godinama. Ali manje od deset godina.

NACIONAL: Kada vi osobno završite svoju životnu i povijesnu misiju stvaranja samostalnog Kosova, koju ćete državu vi i vaša obitelj izabrati za zajedničko i trajno prebivalište, kosovsku ili hrvatsku? – Ono što je sigurno ? živjet ćemo zajedno. Za sada ne znamo gdje. Možda malo u Hrvatskoj, malo na Kosovu.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika