"Da nije bilo HSS-a, danas bi bili sklapani homoseksualni brakovi i ne bi bilo vjeronauka u vrtićima i školama i Hrvatska ne bi dobila isključivi gospodarski pojas."U nedjelju je mraz zabijelio Krapinu, a pitom zagorski kraj, kako su ga najčešće opisivali HSS-ovci s govornice Pučkog učilišta na skupu dužnosnika stranke u 3. izbornoj jedinici, prekrila je ledena maglica. Pred ulazom u zgradu čija je dvorana inače tradicionalno mjesto održavanja festivala kajkavske popevke “Kaj”, a u njoj su se birale i misice Krapinsko?zagorske županije, pušio se veliki kotao s gulašem. Dužnosnici HSS-a iz 3. izborne jedinice naručivali su prve jutarnje kave i pozdravljali se međusobno komentarima: “A jesi i ti ustao, ha?”

Predsjednik HSS-a uvjeren je da će poslije izbora on odlučivati s kime će sastaviti vladuNedjelja je dan za odmor, druženje s obitelji, odlazak na svetu misu – riječi su kojima HSS-ovci zastupaju svoj stav o zabrani rada nedjeljom, a kojim zapravo podupiru mišljenje koje o tome ima Katolička crkva. Vjera u Boga i seljačka sloga, osim toga, tradicionalan je HSS-ov stranački pozdrav pa njihovo oslanjanje na vjerske tradicije i nije tako neočekivano. Radna nedjelja HSS-ovih dužnosnika iz Krapine, Varaždina i Čakovca koji spadaju u 3. izbornu jedinicu dokaz je da i tako tradicionalno orijentirana stranka u ovo predizborno vrijeme podržava opći politički trend – do 23. studenog sveta je samo jedna stvar ? izbori.

Skup HSS-ovih dužnosnika predstavljao se zapravo kao obiteljsko druženje iako se promatrači nisu mogli oteti dojmu da je riječ o predavanju ili “brifiranju” lokalnog članstva uoči predizborne kampanje koja službeno počinje 4. studenog. Predizborna strategija HSS-a nalaže ulaganje posebnog truda u lokalnim sredinama gdje postižu dobre rezultate, a upravo je 3. izborna jedinica njihova glasačka utvrda gdje imaju najviše vijećničkih mjesta i dužnosnika, kako je ustvrdio predsjednik izbornog stožera za tu jedinicu Zvonimir Sabati. Nakon Sabatija, za govornicu je stao ministar poljoprivrede Božidar Pankretić kojem je, kako je naglasio, uvijek zadovoljstvo biti sa Zagorcima. Skup HSS-ovih dužnosnika prenosili su uživo Radio Kaj i Varaždinski radio, a Pankretićev govor, baš kao i obraćanje predsjednika stranke Zlatka Tomčića koje je uslijedilo, zapravo su primjeri kako unutar kampanje koju stranka vodi koncipirati politički javni nastup. Naglasiti svoju ulogu u uspješnim programima koalicijske vlade, gdje se spominje kvalitetan vladin program zapošljavanja i subvencije u poljoprivredi, distancirati se od vladinih neuspjeha i na kvalitetan način predstaviti stranački izborni program.

Dosljedno tome Pankretić se seljacima ispričao zbog svega što za njih nisu uspjeli učiniti u koalicijskoj vladi, a potom naglasio kako ne vjeruje da bi itko u poljoprivredi mogao učiniti više nego što je učinio HSS. Upisnik u Registar poljoprivrednih imanja je, nakon 18 mjeseci, pri završetku, a rješenja koja su vezano uz to neki poljoprivrednici dobili od Ministarstva financija kao razrez poreza i prireza za dodatnu djelatnost ? neka bace u peć ? sugerirao im je Pankretić obećavajući kako će nova vlada poništiti ta rješenja. Među obećanja spada i ono o prilagodbi PDV-a s posebnim stopama za poljoprivredu i poljoprivredne proizvode, baš kao i ono o proračunskim potporama poljoprivrede koje bi bile u skladu s potporama kakve postoje u Europskoj uniji. Usporedbe radi, više od polovice svojih proračunskih sredstava EU ulaže u fond za poljoprivredu.

Potom je Tomčić, kao predsjednik stranke, najprije govorio o stranci. Zapravo, najprije je ispričao vic. “Imam za vas dvije vijesti. Jedna je loša, a druga dobra. Loša je vijest da HSS još nije odlučio s kime će sastavljati vladu, a dobra je da neće ni odlučivati dok ne završe izbori”, našalio se Tomčić objašnjavajući da: “HSS neće podilaziti atmosferi dizanja prašine, izljevima mržnje i dociranjima iz medija.”

Prema rezultatima istraživanja IRI-ja i Pulsa blok HDZ-a, HSLS-a i DC-a te HSP-a ima malu prednost u glasovima birača nad blokom stranaka koalicije SDP, HNS i HSS, no rezultati izbora ovisit će o odazivu birača. Prašina se digla jer bi odluka o tome s kime će HSS nakon izbora sastavljati buduću vladu, kako je to formulirao Tomčić, mogla biti odlučujući jezičac na vagi između lijeve i desne političke opcije. Predsjednik HSS-a stoga je želio naglasiti da je riječ o stranci s osjećajem odgovornosti koju su pokazali i pri ulasku u koaliciju na siječanjskim izborima, zatim podržavajući smjer vladine politike koju su dobrim djelom i sami kreirali, a usudili su se ući i u privatizaciju poljoprivrednog državnog zemljišta i pružiti otpor u pitanju Piranskog zaljeva.

“Da nije bilo HSS-a, danas bi bili sklapani homoseksualni brakovi i ne bi bilo vjeronauka u vrtićima i školama i Hrvatska ne bi dobila isključivi gospodarski pojas zbog kojeg smo trpjeli prigovore i batine, ali uspjeli. Ekološko-ribolovni pojas istovjetan je gospodarskom”, podsjetio je Tomčić.

Kako je IRI-jevo istraživanje pokazalo, negativna predizborna kampanja mogla bi u biračima ubiti ono malo preostale volje da izađu na glasovanje, pa je i HSS svoju kampanju odlučio voditi bez prozivanja političkih suparnika ili partnera. Isto istraživanje pokazalo je, tvrde HSS-ovci, kako bi većina neodlučnih glasača i onih koji još razmišljaju bi li uopće iskoristili svoje glasačko pravo bila sklona opredijeliti se za HSS. Zbog toga je i Tomčić u svom govoru naglasio kako su temelji HSS-ove politike u politici Stjepana Radića: mirotvorstvo, tolerancija i dijalog, a potom se posvetio onome što, prema rezultatima IRI-jeva istraživanja, ponajviše zanima birače: rješavanju nezaposlenosti i podizanju životnog standarda.

Zato je HSS kao prvu točku svog izbornog programa naveo gospodarski razvoj koji je dosad šepao zbog, kako Tomčić kaže, političke sebičnosti i marginalizacije stručnjaka. Tome usprkos gospodarska politika krenula je u dobrom pravcu o čemu govori i visoka razvojna stopa od 5,2 posto, napomenuo je Tomčić i naglasio, iako je takav trend logično očekivati, kako čak ni u razvijenim europskim zemljama razvojna stopa nije tolika.

Osnovne strategije gospodarskog razvoja u HSS-ovu programu su planiranje i privatizacija u funkciji zadržavanja stope zaposlenosti umjesto, rekao je Tomčić, vulgarnog prodavanja nacionalne imovine. Kao strateške ciljeve HSS-ove gospodarske politike predsjednik stranke naveo je vertikalnu povezanost gospodarskih grana poput osnovne poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije i turizma, te aktivnu ulogu države kroz izravna ulaganja, kredite i kreditna jamstva. Slijedom takve koncepcije trebalo bi aktivirati i sedam milijardi dolara deviznih rezervi u Hrvatskoj narodnoj banci i dopustiti joj da ta sredstva, koja sada po sudu HSS-a nisu efikasno iskorištena, ulaže u projekte gospodarskog razvoja. Konačno, promjenu porezne politike sada nude sve stranke ali, naglasio je Tomčić, HSS se toga prvi sjetio.

“Nemojmo u ovom narodu buditi očaj kao da nema nade”, priveo je svoj govor kraju Tomčić i, pozivajući se na stranački slogan “Volim svoju zemlju”, objasnio kako je ljubav pitanje odgovornosti, a prema neodgovornom ponašanju kakvo danas vlada dalo bi se zaključiti da ljubavi prema domovini nema. Kao na svetoj misi gdje vjernici pružaju ruku pomirenja jedni drugima, tako je i Tomčić pozvao HSS-ovce i njihove birače da se prestanu osvrtati na prošlost i počnu gledati u budućnost, a otvoreni je dio stranačkog skupa dužnosnika i izravan radijski prijenos zaključio Žiga Međimurec otpjevavši HSS-ovu stranačku himnu.

Dok se pred ulazom u Pučko učilište krčkao gulaš, a kuhar nabrajao znatiželjnicima kako u loncu ima svinjetine, janjetine, junetine, srnetine, HSS-ovi dužnosnici ostali su u dvorani gdje je počeo službeni program treninga uoči velikog predizbornog skupa za 3. izbornu jedinicu. Prošli put HSS je ovdje osvojio oko 18 posto glasova. Većina njihovih birača opet bi se opredijelila za istu stranku, no postoji i određen postotak onih koji im ne bi ponovno dali svoj glas. Stranka ipak računa kako će na ovim izborima u 3. izbornoj jedinici osvojiti oko 22 posto glasova birača zbog onih koji su još uvijek neodlučni, ali su, prema istraživanjima na koja se HSS poziva, skloni dati svoj glas njihovoj stranci.

Čitavo vrijeme “brifinga” Tomčić je sjedio u prvom redu, dok su se neki iskradali iz dvorane kako bi pripalili cigaretu. Unutra su stranački dužnosnici 3. izborne jedinice obaviješteni kako će predsjednik HSS-a biti nositelj svih stranačkih lista, što je argumentirano rezultatima IRI-jeva istraživanja prema kojem je, kako računaju HSS-ovci, njihov čelnik najpopularniji politički lider. Najpopularniji je, prema IRI-jevim podacima, zapravo Stjepan Mesić, no kako ovo nisu predsjednički izbori, objašnjeno je, tako je među kandidatima u ovim izborima zapravo najpopularniji Tomčić, a što svakako treba iskoristiti. Zvonimir Sabati bit će HSS-ov kandidat za 3. izbornu jedinicu. Sabati je zaključio “brifing” i okupljene pozvao na gulaš.

Iscrpljeni količinom informacija koju su na radnom nedjeljnom druženju morali usvojiti, izgladnjeli HSS-ovci navalili su na servirani gulaš. Uz popunjene redove stolova za kojima se jelo iz plastičnih tanjura, nekoliko je staklenih čaša došlo u opticaj samo da bi prisutni stranački prvaci, s Tomčićem na čelu, mogli nazdraviti uspješnom okupljanju i budućim izborima. Pankretić se nije pridružio tom dijelu obiteljskog druženja jer je morao otići, a ponuđeni mu gulaš odbio je i Tomčić jer je, kako se ispričao, bio pozvan k mami na ručak, a ona bi se ljutila da ga pokvari time što će se prije najesti. Priliku da se najedu ugrabili su i oni koji ne plaćaju HSS-ovu članarinu, a kako je gužva oko stolova na katu bila prilična, najhrabriji su odlučili svoju porciju pojesti vani, grijući se oko kotla u kojem se gulaš spremao.

Vlasta Kupicki, županica Krapinsko-zagorske županije i predsjednica krapinskog ogranka HSS-a, koja je stranačke dužnosnike pozdravila na početku skupa žaleći zbog maglovitog jutra, na kraju je mogla biti sasvim zadovoljna jer već oko podneva kroz maglu su se počele probijati prve sunčeve zrake – topeći mraz s pitomih zagorskih brežuljaka.