Objavljeno u Nacionalu br. 415, 2003-10-28

Autor: Robert Bajruši

Veliko predizborno istraživanje

Tijesna pobjeda Račanove koalicije

Nacionalovo ispitivanje javnog mnijenja provedeno na 3000 ispitanika ukazuje na to da će izbori do posljednjeg trenutka biti neizvjesni: premda pojedinačno dobiva najviše glasova, za formiranje vlade HDZ neće imati dovoljno mandata jer će presudnu ulogu imati male stranke, od kojih najbolje prolaze one bliske SDP-u

Desni centar osvaja u budućem sazivu Hrvatskog sabora 68 mjesta: HDZ dobiva 58 mandata, HSP 6, a koalicija DC-HSLS 4. Strankama vladajuće koalicije pripadaju 72 mandata, SDP-u 38, uz još 11 na zajedničkoj listi s IDS-om, HNS uz potporu regionalnih stDesni centar osvaja u budućem sazivu Hrvatskog sabora 68 mjesta: HDZ dobiva 58 mandata, HSP 6, a koalicija DC-HSLS 4. Strankama vladajuće koalicije pripadaju 72 mandata, SDP-u 38, uz još 11 na zajedničkoj listi s IDS-om, HNS uz potporu regionalnih stPremda je HDZ i dalje pojedinačno uvjerljivo najjača stranka u Republici Hrvatskoj, kada bi sada bili održani izbori, pobjedu, istina poprilično tijesnu, ostvarila bi vladajuća koalicija. Rezultati su to velikog Nacionalova istraživanja javnog mnijenja provedenog u nedjelju, 26. listopada, na 3000 osoba. Prema njima desni centar osvaja u budućem sazivu Hrvatskog sabora 68 mjesta: HDZ dobiva 58 mandata, HSP 6, a koalicija DC-HSLS samo 4. Strankama vladajuće koalicije pripadaju 72 mandata, SDP-u 38, uz još 11 na zajedničkoj listi s IDS-om, HNS uz potporu regionalnih stranaka može računati na 13 mjesta, a Hrvatska seljačka stranka ima 10 mjesta u budućem parlamentu.

U usporedbi s prvim ispitivanjem javnog mnijenja koje je provedeno 28. rujna, dogodile su se dvije promjene. Prvo, vladajući su spali sa 75 na 72 mandata, i drugo i važnije, SDP je ostao bez čak osam mjesta. Unatoč ovim gubicima ? pod uvjetom da ostanu skupa ? predstavnici Vlade mogli bi i nakon 23. studenog ostati na vlasti.

U svakom slučaju, Nacionalovo istraživanje potvrđuje već poznati podatak, izbori će do posljednjeg trenutka biti neizvjesni, a presudnu ulogu vjerojatno će imati male stranke. Praktički u Hrvatskoj već postoji dvostranačje gdje su HDZ i SDP uvjerljivo najjače stranke, tako da će konačnog pobjednika odlučiti rezultati ostalih stranaka i njihova sposobnost prelaska izbornog praga u što više jedinica. To je posebno problem HDZ-a koji osvaja najviše mandata u čak sedam izbornih jedinica, ali najjednostavnije govoreći, koalicijski partneri ga ne uspijevaju ni približno pratiti. Hrvatska stranka prava izborni prag prelazi u samo četiri glasačka okruga i osvaja šest mandata, što je ostavlja na parlamentarnoj sceni, ali ne čini dovoljno jakim Sanaderovim saveznikom. Još je drastičniji primjer koalicije DC-HSLS koja svoja četiri mandata osvaja u dvije dalmatinske izborne jedinice, Bjelovarsko-podravskoj (III) te Osječkoj (IV). Liste koje sastavljaju Dražen Budiša i Mate Granić predstavljaju i najveću nepoznanicu u različitim dosadašnjim ispitivanjima javnosti jer se po njima uspjeh potpuno razlikuje, od čak petnaestak pa do samo nekoliko “stolaca” u idućem saboru. Ne uspiju li njih dvojica bitno poboljšati rejting svoje koalicije, bit će najodgovorniji za neuspjeh desnice.

Kao i u istraživanju održanom prije mjesec dana, HDZ pobjeđuje u čak sedam izbornih jedinica, no ovoga puta osvaja tri mandata više. Najuvjerljivije trijumfira u V. (južni dio Slavonije) gdje može računati na devet budućih zastupnika, dok u IV. (Slavonija, sjever), IX. (Lika i sjeverna Dalmacija do Trogira) te X. (Južna Dalmacija) osvaja po sedam mjesta. U ostalim izbornim jedinicama Sanaderova stranka osvaja od četiri do šest mandata s iznimkom Primorja i Istre gdje očekivano jedva prelazi izborni prag.

U odnosu na ispitivanje od 28. rujna, SDP gubi čak osam mandata i sada ih samostalno osvaja 38. I dalje je uvjerljivo najjači u VIII. jedinici gdje s IDS-om dobiva 11 zastupnika, a pobjeđuje i u Zagrebu (I.) te VII. jedinici koja se prostire od južnih zagrebačkih predgrađa sve do Kvarnera. Sada je de facto sigurno da u svakoj izbornoj jedinici u Sabor ulaze barem prva trojica socijaldemokratskih kandidata, čime je Račanu proširen manevar prilikom kreiranja izbornih lista. Slikovito govoreći SDP je utjecajan u polovici Hrvatske, i to Istri i Primorju, Zagrebu te sjeverozapadnim i sjevernim područjima. S druge strane, u Slavoniji, Dalmaciji i Lici njegov utjecaj kudikamo je slabiji. Bez obzira na to, u idućem će parlamentu biti cjelokupni stranački vrh od Račana, Slavka Linića, Željke Antunović, Davorka Vidovića, Šime Lučina, Marina Jurjevića do Tonina Picule, a pomalo je paradoksalan podatak da SDP osvaja po pet mandata u II. i III. izbornoj jedinici u kojima nema važnije političare. Na njegovim listama u Sabor će ući i nekoliko predstavnika Libre: Jozo Radoš, Mladen Godek, Andro Vlahušić, a možda i Vilim Herman.

Zahvaljujući koalicijama s SBHS-om i PGS-om, Hrvatska narodna stranka sa 13 mjesta etablirala se kao treća politička snaga u zemlji. Tradicionalno dobro stoji u Zagrebu (tri zastupnička mjesta) odakle će u Sabor vjerojatno otići Vesna Pusić i Srećko Ferenčak, iz III. bi mogao biti nekadašnji sindikalist Dragutin Lesar, a poseban napredak narodnjaci su ostvarili u Devetoj jedinici gdje imaju dva mandata. Dobrim dijelom uspjeh u ruralno-desničarskom političkom okružju Like i Dalmacije mogu zahvaliti odluci Radimira Čačića da se kandidira u ovom okrugu. Iako je iz Varaždina, Čačić računa da je dovoljno popularan zbog autoceste koja najvećim dijelom prolazi kroz Liku i zadarsko zaleđe. Uz njega zastupnik bi mogao postati i Ivica Maštruko, sveučilišni profesor i član savjetničkog tima predsjednika Mesića. HNS-u se isplatila i odluka o koaliranju s regionalnim strankama zahvaljujući čemu u VIII. jedinici u Sabor ulaze tri kandidata s liste s PGS-om, a jedan dolazi iz Osijeka gdje su narodnjaci udruženi s SBHS-om.

Zlatko Tomčić i HSS prelaze 5 posto u sedam izbornih okruga i osvajaju 10 mandata. Stranka najbolje stoji upravo u bjelovarsko-podravskoj jedinici u kojoj će se kandidirati Tomčić, a dva mandata osvajaju u Zagorju i Međimurju. Relativno stabilno stoje u gradu Zagrebu te obje slavonske jedinice, a njihovi kandidati ne uspijevaju prijeći izbornu granicu u Dalmaciji te Istri i Kvarneru. Dođe li do toga, u sljedećem saborskom sazivu HSS bi mogao ostati bez svojih vrlo važnih ljudi poput potpredsjednika Vlade Ante Simonića iz Rijeke i Luke Roića iz Splita. Iako bi tada Tomčić vjerojatno tražio ministarske položaje za dvojicu sebi iznimno odanih suradnika, pitanje je da li bi ih dobili nakon kompromitiranosti izbornim neuspjehom.

Na desnici Đapićevi pravaši mogu biti zadovoljni sa šest zastupničkih mandata. Uspiju li zadržati sadašnju potporu koja u Zagrebu iznosi 6 posto, u parlamentu će sjediti Slaven Letica, a iz Osijeka će proći Anto Đapić i vjerojatno njegov kum Vlado Jukić. Iz VI. izborne jedinice (Banovina) ulazi Velimir Kvesić, a jedno od dva mandata u južnoj Dalmaciji osigurano je za nositeljicu liste Ružu Tomašić. Riječ je o povratnici iz Kanade, po profesiji policajki-motoristici koja se doselila na Korčulu i dalje vozi Harley-Davidson. Neugodno iznenađenje HSP-ovci mogu doživjeti u IX. jedinici gdje ne prelaze prag, a Tonći Tadić ispada iz politike. Bilo bi to tužno, Tadić se etablirao kao jedini pravaški intelektualac, a sada se lako može dogoditi da i on nestane.

Slična sudbina možda će zadesiti veliki dio visokopozicioniranih članova koalicije DC-HSLS. Budiša prolazi u Dalmaciji, Đurđa Adlešić u Bjelovaru, kao i po jedan kandidat u IV. i IX. izbornoj jedinici, i to je sve. Čak ni Mati Graniću nije zajamčen prijelaz 5-postotnog praga u gradu Zagrebu, a zajedničke liste slabo stoje u čak šest biračkih okruga. Koliko god Granić, Budiša i njihovi suradnici šire optimizam i uvjerenje da će predstavljati najveće iznenađenje ovih izbora, može im se dogoditi i totalni fijasko. Istina, rijetko gdje dobivaju manje od 4 posto glasova tako da naposljetku možda i osvoje pokoji mandat više, što bi vjerojatno najviše razveselilo Sanadera. Zahvaljujući njihovim gasovima dobio bi mogućnost sastavljanja buduće vlade, a koalicijski partneri ipak ne bi bili toliko jaki da mogu postavljati prevelike zahtjeve. Ovako izgleda da će do samog kraja biti vođena neizvjesna borba, a sve veću ulogu imaju i osmorica manjinskih zastupnika i budući zastupnici dijaspore. Čak bi i tu moglo doći do svojevrsnog pata, jer manjinska osmorka vjerojatno je bliža vladajućoj koaliciji, no predstavnici dijaspore glasovat će za HDZ. Iznimka bi mogla biti jedino predstavnik SDSS-a ako se ostvari najava da će izbjegli Srbi glasovati kao dijaspora.

Gubitnici ovih izbora su Ivić Pašalić i Miroslav Tuđman. Istraživanja im ne daju ni jedan mandat, i tek u jednoj-dvije jedinice nalaze se blizu izbornog praga. Čak i u tom slučaju ostat će na političkoj margini, a osim Pašalića i Tuđmana Sabor iznutra neće vidjeti ni Nenad Ivanković, Davor Domazet Lošo i drugi članovi ove grupacije. Po svemu sudeći ni Zdravko Tomac, Davorin Rudolf i bivši ministri okupljeni u Forumu hrvatske sloge svojom patetičnom retorikom ne uspijevaju zainteresirati birače u Zagrebu.

Izbori 23. studenog predstavljat će svojevrsno čistilište hrvatske političke scene. U Sabor će vjerojatno ući mnogi malo poznati političari, a buduća će vlada biti nestabilnija od dosadašnjih. Može se dogoditi da o parlamentarnoj većini odlučuje samo nekoliko glasova, čak i manjinskih. U svakom slučaju, Hrvatsku očekuje neizvjesna kampanja ? barem po njoj možda će zemlja nalikovati na SAD ili Njemačku gdje se do posljednjeg trenutka nisu znali pobjednici.

Vezane vijesti

Europa ne vjeruje Grcima

Europa ne vjeruje Grcima

Državljani četiriju glavnih zemalja eurozone, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije sumnjaju u sposobnost Grčke da se održi, no i dalje smatraju… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika